Kilometri rovova i vojnih utvrda grade se na sjeveru Krima u očekivanju napretka ukrajinskih snaga, pokazuju snimke. Nakon što je Ukrajina prošle sedmice preuzela južni lučki grad Herson, čini se da su se Putinove snage počele pripremati za sukob dublje u teritoriju. Na snimci se vide i nizovi šatora namijenjenih ruskim vojnicima. Kao i rovovi iskopani u zemlji i utvrđeni metalom i drvom. Privremeni guverner Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da Rusija u petak izvodi “fortifikacijske radove”.
Rusi se okreću odbrani Krima
“Na teritoriju Krima pod mojom kontrolom provode se radovi na utvrđivanju s ciljem garantovanja sigurnosti svih Krimljana”, rekao je u petak Sergej Aksjonov, guverner regije imenovan od strane Moskve. Čini se da snimka objavljena na društvenim mrežama i komentari Aksjonova potvrđuju britanske obavještajne službe da se Rusija nakon niza ponižavajućih poraza sada okreće odbrani.
Prošle sedmice pojavile su se satelitske slike koje pokazuju nove rovove kako se kopaju blizu sjeverne granice Krima. Što sugerira da je Moskva nervozna što bi ukrajinske snage mogle doći do poluotoka. Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva saopštilo je u petak ujutro da ruske snage kopaju rovove duž granice s Krimom. Kao i u blizini rijeke Severski Donets između Donjecka i Luganska.
Očekuju veliki prodor ukrajinskih snaga
Na nekim mjestima to se događa gotovo 60- kilometara iza crte fronta, što sugerira da se Rusija priprema za “velike ukrajinske prodore”. “Ruske snage nastavljaju davati prioritet preuređenju, reorganizaciji i pripremi odbrane u većini sektora u Ukrajini”, reklo je ministarstvo u svom dnevnom ažuriranju obavještajnih podataka.
“Neke od ovih lokacija nalaze se do 60 km iza trenutne crte fronta. Što sugerira da se ruski planeri pripremaju u slučaju daljnjih velikih ukrajinskih proboja.
” Najsjeverniji vrh Krima udaljen je otprilike 100-injak kilometara od linije fronta. Dođu li ukrajinske oružane snage do te tačke, to bi bilo prvi put da je Rusija izazvana na teritoriju kojeg su zauzeli prije osam godina.
Nema mira bez povratka teritorija, prije svega Krima i Donbasa
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nije skrivao želju svoje nacije da povrati aneksirano područje Krima. Na događaju u Singapuru u četvrtak, gospodin Zelenskij je putem videolinka iz Kijeva pozvao na “oslobađanje cijelog našeg teritorija”.
Iako je priznao da bi ofanziva protiv ruskih snaga južno od rijeke Dnjepar bila “teška”, rekao je da Krim “nije samo država u državi, on je dio naše zemlje i dio našeg suvereniteta. “Stoga će doista deokupacija Krima i Donbasa okončati rat. Jednostavan prekid vatre neće pomoći. Ako ne oslobodimo cijeli naš teritorij, nećemo donijeti mir.”
Već izgubili pola teritorija kojeg su okupirali
Rusija je izgubila gotovo polovicu teritorija koji je zauzela u prvim mjesecima invazije. Nakon što su sveobuhvatne ukrajinske protuofanzive nadjačale njihove snage. Ali kako se zima približava, zbog čega je napredovanje na bojnom polju otežano, a potez između sjevernog Krima i južnog dijela rijeke Dnjepar je ojačan ruskim rovovima i odbrambenom opremom, Ukrajina se morati pomučiti da iskoristi svoju sposobnost brzog kretanja.
Ukrajinske specijalne snage već su prešle rijeku iz Hersona na ruski teritorij. No moglo bi proći mnogo više vremena da im se oružane snage pridruže. Ipak, značaj Krima se ne može precijeniti. Grad Sevastopolj, na Crnom moru, unutar anektirane regije, jedina je ruska toplovodna luka. Gubitak Krima uključivao bi gubitak vitalne trgovine. Jer bi Putin bio prisiljen uvelike se oslanjati na svoje pomorske luke u Sibiru, koje su zaleđene otprilike četiri mjeseca u godini.
