Srijeda, 25.05.2022.

Čovjek koji je precizno predvidio svaki potez Rusije: Putin nije glavni problem, postoji mnogo opasniji protivnik

Subota, 14.05.2022. | Globus | Najnovije | Vijesti | novinarka

Iako je rat u Ukrajini trenutno centralna geopolitička tema za veći dio svijeta, Sjedinjene Američke Države u svom dugoročnom strateškom planiranju ipak kao glavnu opsesiju i mnogo opasnijeg protivnika od Putinove Rusije vide Xi Jinpinga i njegovu Kinu – proizlazi iz izjava šefa CIA-e Williama Burnsa koje je dao prošle subote u Vašingtonu na skupu FT vikend festivala

– Xi je prilično uznemiren reputacijskom cijenom koju bi Kina mogla da plati zbog brutalnosti ruske agresije u Ukrajini – kazao je Burns.

A uprkos svom Putinovom potezanju nuklearnog arsenala svaki put kad se osjeti satjeranim u ćošak, Burns jasno poručuje da SAD i dalje vidi Kinu kao veću prijetnju.

Rusija mlađi kineski blizanac

– Putin je na vrlo uznemirujući način demonstrirao kako i sile koje su u opadanju mogu biti barem jednako disruptivne kao one koje su u usponu – tvrdi prvi čovjek CIA-e i dodaje:

Današnji Vašington je praktički ujedinjen u spoljnopolitičkom stavu da su Kina i Rusija svojevrsni blizanci – ali ovaj put je Rusija mlađi brat. Joe Biden postavio je trenutno stanje kao borbu između autokratija i demokratije.

“William Burns je prvi karijerni diplomata na čelu najpoznatije američke špijunske agencije i vrlo je cijenjen unutar trenutne administracije, posebno u Ovalnoj sobi. Dodatno, bio je gotovo jednoglasno potvrđen u Senatu, a pojedine strane diplomate o njemu govore kao o “ministru vanjskih poslova u sjenci”, piše Financal Times.

U novembru, dok su se ruske snage skupljale na ukrajinskoj granici, Biden je poslao Burnsa u Moskvu da razgovara s Putinom. To je također bio prvijenac, jer šefovi obaveštajnih agencija nisu osobe koje sjedaju za isti sto sa šefovima nuklearnih sila (čak ni u slučaju kada je taj šef države bivši šef FSB-a, nekada poznatog kao KGB). Kao bivši američki ambasador u Moskvi, međutim, Burns vrlo dobro poznaje Putina.

– Posmatrao sam predsjednika Putina i imao kontakte s njim dugi niz godina i ono što sam uočio, posebno tokom posljednjih godina, jeste da na neki način u njemu kulja vrlo zapaljiva mješavina uvrijeđenosti, ambicije i nesigurnosti, što je kod njega skupljeno u jedno. Njegova tolerancija na rizik je porasla tokom godina kako je stezao svoj stisak na vlast i kako se sužavao njegov krug savjetnika – kaže Burns.

Preventivni podaci

Dijelom zbog američkog agresivnog korištenja “preventivnih obaveštajnih podataka”, odnosno selektivnog deklasificiranja Putinovih vojnih planova, Rusija se u Ukrajini susrela s nizom podbačaja. Sadašnji izgledi za rat u Ukrajini najoptimističniji su od početka invazije 24. februra. Neki od Putinovih problema zasigurno su rezultat činjenice da su Ukrajinci imali pouzdan protok zapadnjačkih obaveštajnih podataka o ruskim planovima. Ti “preventivni” podaci takođe su izbrisali Putinov izgovor za agresiju.

– Mislim da je to pomoglo da se Putina onemogući u onome što sam gledao da vrlo vješto radi čitav niz godina, a to je stvaranje lažnih narativa kako bi priredio ono što se zovu “false flag” operacije – kaže William Burns.

Šef CIA-e održao je svoj govor dva dana prije Putinove parade za Dan pobjede u Moskvi 9. maja. Ali nije imao nikakve sumnje da će ruski predsednik u nekom trenutku ponovno preći u ofanzivu. Rat, smatra Burns, vjerovatno ulazi u period međusobnog iscrpljivanja u kojem će Rusija pokušati da konsolidira i proširi teritoriju koji je zauzela na istoku i jugu prije nego što se regrupira za novi udar na Kijev.

– Mislim da je trenutno uvjeren da će mu pojačavanje napora donijeti uspjeh – smatra Burns.

Američki obaveštajni podaci do sada su se pokazali tačnim. Ako izuzmemo samu rusku nekompetenciju, koja je zatekla praktično cijeli svijet, Bidenova administracija predvidjela je praktično svaki Putinov potez prije nego što ga je povukao. Ali utvrđivanje Putinove “crvene linije”, pokazalo se, stvar je pogađanja. Sasvim je moguće da ni sam Putin, koji ne pokazuje znakove da je popravio loše stanje sopstvenih obaveštajnih službi, ne zna gde je tačno taj njegov okidač.

To, pak, za sobom povlači pitanje o tome gura li Biden SAD predaleko u rat. Na samom početku američki predsjednik silno se trudio da umanji umješanost njegove administracije u pružanju obavještajnih podataka i davanju oružja Ukrajini. No, kako su ruske vojne slabosti te strahote koje su počinili sve više izlazile na vidjelo, Biden je postajao sve odvažniji, piše FT. U aprilu je prozvao Putina ratnim zločincem i označio ruski rat u Ukrajini kao genocidan. Prošle sedmice New York Times je objavio da su američke špijunske agencije locirale 12 ruskih generala koji su dosad ubijeni u ratu. U drugom curenju podataka Washington Post je ustanovio da je SAD bio izvor koordinata koje su omogućile potapanje broda “Moskva”.

Faza hvaljenja

Bidena su te objave iziritirale, pošto nisu bile ni deklasifikovne ni autorizovane. Ali teško se oteti utisku, smatra FT, da je Vašington prešao iz opreznog načina djelovanja u fazu hvaljenja. To je zadnje što želi šef CIA-e.

– Neodgovorno je. Opasno je kada ljudi previše pričaju, bilo da je riječ o dijeljenju obaveštajnih tajni u privatnom okruženju ili javnom – kaže Burns.

“To je posebno važno u slučaju kada suparnik s arsenalom nuklearnog naoružanja svako malo šalje naznake o eskalaciji”.

Iako Burns navodi da nisu detektovali nikakve konkretne signale da bi Putin krenuo da koristi taktičko nuklearno naoružanje, to moglo da se promjeni u bilo kojem trenutku.

– Mislim da je važno i za Ruse i za Amerikance da zapamte kako smo, barem trenutno, jedine svjetske nuklearne supersile. Zajedno kontrolišemo 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala i da čak i u najgorim fazama Hladnog rata i američko i rusko vodstvo pokazali su svjesnost da posjedujemo jedinstvene kapacitete, ali i jedinstvenu odgovornost.

Šta je, stoga, sljedeći korak? Američki zvanični cilj je ruski poraz u Ukrajini. Nezvanično je da Putin odgovara za ratne zločine, što podrazumjeva promjenu režima. Isto je implicitno istinito i za Kinu.

– Ni na minut ne mislim da je rat u Ukrajini srozao Xijevu odlučnost da u nekom trenutku preuzme kontrolu nad Tajvanom. Kina ostaje najveći geopolitički izazov s kojim se na dugi rok suočavamo kao država.

Ekonomsko rasparivanje

Simbolično je da usred rata u Ukrajini Biden uskoro putuje u Južnu Koreju i Japan te u Vašingtonu ugošćuje lidere ASEAN-a, grupacije zemalja jugoistočne Azije. Američki je cilj da izoluju Kinu i da izvedu neku vrstu ekonomskog “rasparivanja”. Putinova invazija je stvorila dvije oprečne reakcije u svijetu. Zapad je rijetko bio ujedinjeniji u otporu Rusiji, ali ostatak svijeta je puno rezerviraniji.

Države koje bi trebale da budu dio Bidenove demokratske grupacije, poput Meksika i Indije, suzdržavaju se od osuđivanja agresije u UN-u. Države koje su suzdržane ili glasaju uz Rusiju predstavljaju više od polovine svjetskog stanovništva. Ako Biden prisili ostatak svijeta da bira između SAD-a i Kine u ekonomskom i tehnološkom “rasparivanju”, pitanje je u kojem bi smjeru većina otišla. Zemlje ASEAN-a, recimo, imaju dvostruko veću trgovinsku bilancu s Kinom nego s SAD-om.