Kina je upozorila Sjedinjene Države da bi se mogla suočiti s ozbiljnim posljedicama—uključujući mogućnost nuklearnog rata ako dopusti Ukrajini da se pridruži Organizaciji Sjevernoatlantskog saveza (NATO), uvlačeći 30-člani savez u sukob s Rusijom.
U nedjeljnom uvodniku državnog Global Timesa, Peking je upozorio da bi prijem Ukrajine u savez – kako je zatražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dovelo do neizbježne eskalacije sukoba, što je potaknulo ruskog predsjednika Vladimira Putina da zaprijeti upotrebom nuklearnog oružja protiv Zapada.
Iako je malo vjerovatno, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio je prošle sedmice na brifingu za medije u Bijeloj kući da bi NATO trebao odgoditi razgovore o prijemu Ukrajine u savez, novine su upozorile da će “sve evropske zemlje drhtati pod sjenom mogućeg nuklearnog rata” ako do toga dođe, i pozvao zapadni savez da se povuče iz svog dugogodišnjeg angažmana u istočnoj Evropi.
“U tom slučaju neće biti sigurnosti ni za koga, ni za Ukrajinu, ni za svijet”, pišu novine. “Umjesto traženja rezolucija za okončanje sukoba, Washington je uvijek iznova pokazivao da SAD juriša u drugom smjeru – raspirujući vatru rata.”
Uvodnik dolazi usred niza komentara tradicionalnih ruskih saveznika poput Indije i Čečenske Republike koji izražavaju zabrinutost zbog rata ili mogućnosti postavljanja nuklearnog oružja u sukobu. Posljednjih sedmica Putin je javno priznao da je i sama Kina izrazila određenu zabrinutost zbog smjera rata dok su se dvije zemlje nastojale svrstati kao bedem prema Zapadu.
David Shullman, viši direktor Global China Huba Atlantic Councila, rekao je za Newsweek da uvodnik Global Timesa ne treba tumačiti kao spremnost Pekinga da prekine rat, već prije poziv Zapadu da popusti ruskom stajalištu da su SAD i NATO su krivi za sukob, te da je ruska invazija na Ukrajinu bila legitimna pod izgovorom da se osjeća ugroženom širenjem NATO-a u tu zemlju.
“Da, Kina legitimno želi da rat završi, jer on ne služi njezinim strateškim ciljevima i rat očito ne ide dobro za Rusiju, najvažnijeg strateškog partnera Pekinga”, napisao je Shullman u e-mailu. “Ali umjesto da potakne bilo kakvu promjenu s Putinove strane, Xi udvostručuje krivnju SAD-a i NATO-a kao loših aktera koji nekako tjeraju Putina da sve više prijeti Zapadu. Nažalost, ne bismo trebali očekivati značajnije napore od Xi Jinpinga da iskoristi navodni utjecaj Kine na Rusiju kako bi potaknuo odgovorniju politiku Rusije.”
Ovo dolazi usred burne sedmice u sukobu u kojem je Putin održao obraćanje na nacionalnoj televiziji u kojem je objavio da će zemlja pripojiti četiri okupirana teritorija duž rusko-ukrajinske granice, označavajući još jednu eskalaciju ruske gotovo osmomjesečne kampanje u zemlji usred protesta širom Rusije zbog novouvedene politike vojnog roka.
Iako su SAD do sada izbjegavale direktno vojno sudjelovanje u ratu, Kongres je krajem prošle sedmice odobrio dodatnih oko 12 milijardi dolara pomoći ratnim naporima. Predsjednik Joe Biden, nekoć pristaša ukrajinskih nastojanja da se pridruži NATO-u prije invazije Rusije, izdao je vlastito upozorenje ruskim snagama, nagovještavajući strašne posljedice u slučaju da ruske snage napadnu bilo koju graničnu zemlju NATO-a u istočnoj Evropi.
“Amerika je u potpunosti spremna s našim NATO saveznicima braniti svaki centimetar teritorija NATO-a. Svaki centimetar”, rekao je Biden u obraćanju u petak u Washingtonu, D.C.
NATO je u međuvremenu otvoreno izrazio podršku naporima Ukrajine da ponovno preuzme teritorij na koji je Rusija polagala pravo tokom sukob, što je proces za koji se čini da se već odvija.
Samo dan nakon što je Putin najavio aneksiju Limana, strateškog grada u regiji Donjeck u Ukrajini, ruske snage povukle su se iz grada pod teškom vatrom ukrajinskih snaga, dok je nekoliko drugih okupiranih gradova u regiji Kherson oslobođeno ruske kontrole.
RAPORT/PRESS
