Vladimir Putin djeluje kao solo igrač, vodeći rusku vojsku u visokorizičan rat koji prijeti da razori ekonomiju njegove zemlje, piše BBC. Rijetko kad je izgledao više izolovano nego u dva nedavna javna nastupa sa svojim užim krugom, gdje sjedi na velikoj udaljenosti od svojih najbližih savjetnika, prenosi Fena.
Kao glavnokomandujući, krajnja odgovornost za invaziju na Ukrajinu leži na njemu, ali se oduvijek oslanjao na duboko lojalnu pratnju, od kojih su mnogi također započeli karijeru u ruskim sigurnosnim službama. Postavlja se pitanje ko ima uticaja u ovom najsudbonosnijem trenutku njegovog predsjedništva?
MINISTAR ODBRANE SERGEJ ŠOJGU
Ako iko ima uticaja, to je dugogodišnji pouzdanik Sergej Šojgu, koji stalno ponavlja Putinov narativ o demilitarizaciji Ukrajine i zaštite Rusije od takozvane vojne prijetnje Zapada. Riječ je o čovjeku koji s predsjednikom ide u lov i ribolov u Sibir, a na njega se u prošlosti gledalo kao na potencijalnog nasljednika.
Međutim, prije nekoliko dana se pojavila fotografija na kojoj Šojgu sjedi na udaljenom kraju stola na čijem pročelju je Putin. Zbog toga su mnogi počeli spekulisati koliko on zaista ima uticaja na Putina.
– Šojgu je trebao da bude na čelu marša za Kijev. On je ministar odbrane i trebao je da pobijedi, kaže Vera Mironova, specijalistkinja za oružane sukobe.
Bio je zaslužan za vojno zauzimanje Krima 2014. On je također bio na čelu vojno-obavještajne agencije GRU, optužene za dva trovanja nervnim agensom – smrtonosni napad u Salisburyju u Velikoj Britaniji 2018. i skoro smrtonosni napad na opozicionog lidera Alekseja Navaljnog u Sibiru 2020.
Možda izgleda neuobičajeno, ali ruski stručnjak za sigurnost i pisac Andrej Soldatov vjeruje da je ministar odbrane i dalje najutjecajnija osoba koju predsjednik ima uz sebe.
NAČELNIK GENERALŠTABA VALERIJ GERASIMOV
Kao načelnika generalštaba, njegov je posao bio da napadne Ukrajinu i brzo završi posao, ali to nije uspio, piše BBC.
On je igrao glavnu ulogu u vojnim kampanjama Vladimira Putina otkako je komandovao vojskom u Čečenskom ratu 1999, a bio je i na čelu vojnog planiranja za Ukrajinu, nadgledajući vojne vježbe u Bjelorusiji prošlog mjeseca. General Gerasimov, kojeg je stručnjak za Rusiju Mark Galeotti opisao kao “nenasmiješenog, grubog čovjeka”, također je igrao ključnu ulogu u vojnoj kampanji za aneksiju Krima.
Neki izvještaji sugerišu na to da je sada povučen zbog zastoja u invaziji na Ukrajinu i izvještaja o lošem raspoloženju među vojnicima.
Ali Andrej Soldatov smatra da su to samo puste želje protivnika.
SEKRETAR VIJEĆA SIGURNOSTI NIKOLAJ PATRUŠEV
– Patrušev je najproračunatiji igrač i smatra da Zapad godinama pokušava da uništi Rusiju, kaže Ben Noble, vanredni profesor ruske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
On je jedan od trojice Putinovih lojalista koji su sa njim služili još od 1970-ih u Sankt Peterburgu, kada je drugi najvažniji grad u Rusiji još bio poznat kao Lenjingrad. Druga dvojica su šef službe sigurnosti Aleksandar Bortnikov i šef strane obavještajne službe Sergej Nariškin. Sav predsjednikov najuži krug je poznat kao ‘’siloviki’’, odnosno izvršitelji, ali ova trojka mu je najbliža.
Malo ko ima toliki uticaj na predsjednika kao Nikolaj Patrušev. Ne samo da je radio s njim u starom KGB-u tokom komunističke ere već ga je zamijenio na mjestu šefa službe nasljednice, FSB, od 1999. do 2008.
Tokom bizarnog sastanka ruskog vijeća sigurnosti, tri dana prije invazije, Patrušev je iznio svoje mišljenje da je “konkretan cilj” SAD-a uništenje Rusije.
Direktor Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije Aleksander Bortnikov
Analitičari Kremlja kažu da predsjednik vjeruje informacijama koje dobija od sigurnosnih službi više nego bilo kojem drugom izvoru, a Aleksandra Bortnikova vidi kao dio Putinovog unutrašnjeg kruga. Još jedno staro poznanstvo iz lenjingradskog KGB-a, preuzeo je vodstvo nad Saveznom sigurnosnom službom Ruske Federacije (FSB), koji je zamijenio Nikolaj Patruševa kada je ovaj dobio drugu funkciju.
FSB ima značajan uticaj na druge službe za provođenje zakona, pa čak ima i svoje specijalne jedinice.
On je važan, ali nije tu da preispituje ruskog lidera ili daje savjete na isti način kao drugi, smatra Soldatov.
DIREKTOR VANJSKE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE SERGEJ NARIŠKIN
Upotpunjavajući trio starih lenjingradskih prijatelja, Sergej Nariškin je stajao uz predsjednika veći dio svoje karijere. Međutim, desila se zanimljiva scena tokom sastanka ruskog vijeća sigurnosti uoči invazije na Ukrajinu. Kada su ga pitali za procjenu situacije, šef obavještajne službe se uznemirio i zbunio, da bi mu predsjednik Putin rekao: “Nismo o tome pričali”.
Dugačka sesija je montirana tako da je Kremlj jasno odlučio da njegovu nelagodu pokaže pred velikom televizijskom publikom.
Sergej Nariškin je dugo bio u sjenci Putina, u Sankt Peterburgu 1990-ih, zatim u Putinovom uredu 2004. i na kraju je postao predsjedavajući parlamenta. Ali on je također na čelu Ruskog historijskog društva i, po Soldatovljevom mišljenju, pokazao se veoma važnim u obezbjeđivanju ideološke osnove za predsjednika za svoje postupke.
