Nakon više priča Inforadara o velikoj aferi i neregularnostima na posljednjem monkursu kada je orimljeno 88 kadeta u FUP, ministar policije FBiH Aljoša Čampara uputio je tri prijave na adrese državnog i kantonalnog Tužilaštva i Nezavisnog odbora Parlamenta FBiH. Između ostalog, Čampara je prijavio i v.d. direktora FUP-a Ensada Kormana koji je potpisao odluku o odabiru kandidata
Istraživački tim Inforadara
Dino Rizvanović, nezaposleni profesor sporta, na nedavno završenom konkursu Federalne uprave policije (FUP) za prijem 88 novih policajaca, bio je zaveden pod šifrom 0025. Ni Dino, kao ni Dejan Golijan, doskorašnji reprezentativac BiH u džiu džici i osvajač evropskih i svjetskih medalja, koji je zaveden pod šifrom 0705, 13. decembra nisu dobili poziv da za potpisivanje ugovora, iako su po ostvarenim rezultatima morali da budu među primljenim kandidatima.
Podsjećamo, konkurs FUP-a je otvoren u maju 2020. i trajao je neobjašnjivo dugo, godinu i po. Konačno je završen prije nekoliko dana, a cijeli proces obilovao je nepotizmom i korupcijom, masovnim rodbinskim i stranačkim zapošljavanjem, o čemu je Inforadar izvještavao u nekoliko navrata.
ŽALBE KOJE NIKO NIJE NI POGLEDAO
U pitanju je zapošljavanje 80 policajaca u početnim činovima, i to 40 za Sektor uniformisane policije, 40 za Specijalnu policijsku jedinicu, te još osam mlađih inspektora. Odluku o primljenim kandidatima 15. oktobra ove godine potpisao je v.d. direktora FUP-a Ensad Korman, a na zvaničnom spisku 88 odabranih predstavljeni su šiframa, a ne imenima, iako zakon propisuje transparentnost. Također, spiskovi s imenima i prezimenima morali su, osim na web stranici FUP-a, biti vidljivi i na Oglasnoj ploči u FUP-u, te biti dostavljeni svim organizacionim jedinicama, kao što nisu.
Kako saznajemo, primljeni kandidati nedavno su telefonski pozivani na potpisivanje ugovora, a da ni to nije objavljeno na službenoj stranici FUP-a, što je opet očigledan primjer netransparentnosti koja se provlačila kroz cijeli konkursni postupak.
Dino Rizvanović, koji je javio Inforadaru ohrabren sličnim pričama koje smo objavili, konkurisao je za Specijalnu policijsku jedinicu. Na prvom konkursu osvojio je 49 bodova, kao i posljednja četiri kandidata. Odbijen je iz neobjašnjivih razloga, iako je kao dijete poginulog borca trebalo da ima dodatne bodove. Međutim, Rizvanovićeva žalba, kao i sve druge, otišla je u vjetar.
„Uspješno sam završio sva testiranja fizičke spremnosti. Čekajući datum testiranja aktofobije i hidrofobije, te kondicioni marš koji se ne boduju, obolio sam od korone. Pravovremeno sam zamolio drugi termin testiranja, ali mi nisu dopustili. I bez toga bio bih među prvih 20 kandidata. Na moju žalbu s validnom dokumentacijom Policijski odbor i predsjednik Zoran Čegar su negativno odgovorili. U novoj žalbi su rekli da sam imao pravo da se žalim i da se nisam žalio, potpuno zanemarujući činjenicu da imam ranije Rješenje kada su moju molbu odbili“, kaže Rizvanović za Inforadar.
FUP-ov odbor za žalbe, na čelu s predsjednikom Zoranom Čegarom, odbio je sve pristigle žalbe bez valjanog pravnog objašnjenja, što i ne čudi s obzirom na skandaloznu Čegarovu izjavu za jednu lokalnu TV o tome „da će uvijek prije primiti dijete policajca, i ako ima nešto lošije rezultate, nego nekod nepoznatog, s boljim rezultatima“.
Većina oštećenih kandidata već je predala žalbe nadležnom Sudu, dok su Sanel Krčalo, Aldin Imamović i Armin Šator angažirali advokate te upravo danas (srijeda, 22. decembar) podnijeli zajedničku tužbu protiv odgovornih čelnika FUP-a. Podsjećamo da su njih trojica, te također eliminirani Malik Mustajbašić, bili među najboljim kandidatima na testiranju!
Aldin Imamović, magistar odbrane i sigurnosti koji je prije 11 godina završio fakultet i nikada nije radio u profesiji za koju se školovao, za naš portal kaže:
„Mnogi pravnici su dosad potvrdili da su naše odbijenice neutemeljene. Ovo je presedan, jer se nikada nije desio slučaj da se na ovaj način neko degradira i skida s liste“, kaže Imamović.
A oni su eliminiranih perfidnom igrom koja je trajala godinu i po. Njima je, naime, kao razlog diskvalifikacije „pravno“ osporeno to što će po konkursu na koji su se prijavili u prvoj polovini 2020., u avgustu 2022., dakle gotovo dvije i po godine kasnije, kada su nakon obuke trebalo da zasnuju radni odnos, napuniti 35 godina života, što je gornja granica predviđena zakonom za primanje u službu.
KONKURSI NAMJEŠTENI ZA SINOVE I STRANAČKE VEZE
Međutim, Inforadar saznaje da je unazad nekoliko godina u najmanje sedam navrata starosna granica hladno ignorirana. Našem portalu je potvrđeno da su sedam kandidata danas policajci FMUP-a iako su u vrijeme potpisivanja ugovora imali 35 ili više godina, što samo potvrđuje disktriminatorni odnos prema četvorici najboljih čija su mjesta, po svemu sudeći, unaprije bila namijenjena za podobne, „poznate“ i djecu čelnika policije.
Četvrti među njima je Malik Mustajbašić, koji je imao 32 godine kada je aplicirao na konkursu FUP-a. Malik je zaveden pod šifrom 0340 i nije prošao. Malik je visokoobrazovan, prvak u kick boxu, inače uposlenik u Oružanim snagama BiH. Za Inforadar kaže da mu je ovo 16. konkurs na raznim mjestima, da je osvajao maksimalan broj bodova na testovima znanja i fizičkim provjerama, ali da bi na intervjuima dobijao najmanji broj bodova.
„Jednostavno, konkursi su tako namješteni da, ako nemaš nikoga, nećes ni dobiti posao.“
Sada je sve na sudu, od kojeg oštećeni kandidati očekuju da poništi konkurs (i tako dokaže nepotizam i korupciju u vrhu FUP-a) jer raspolaže velikim brojem činjenica i dokaza o neregularnostima, počevši od same dužine trajanja konkursa, potpune netransparetnosti procesa, namještanja pozicija za podobne kandidate (Inforadar je već objavljivao imena djece čelnika policije, primljenih na konkursu) te eliminiranja najboljih samovoljom komisije i onih koji o tome odlučuju.
I žalba Dejana Golijana će se naći pred Sudom. Za Inforadar Golijan kaže da prilikom konkursa nije ispoštovan ni nacionalni ključ. Naime, Zakonom je propisano da je prilikom odabira kandidata potrebno poštovati odredbe Člana 4. Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH, kojim je propisano da „struktura policijskih službenika u policijskom organu odražava nacionalnu strukturu stanovništva FBiH prema popisu iz 1991. godine“ i člana 11. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/14). U odluci o odabiru kandidata nigdje nije navedeno da se se rukovodili ovim zakonom.
Foto: Dejan Golijan i njegova žalba
Budući da su kandidati na spisku bili predstavljeni samo šiframa, javnost nikako nije mogla znati da li je ispoštovan nacionalni ključ. Tek kasnije u medijskom istupu Zorana Čegara saznali smo da je primljeno sedam nebošnjaka. Nejasno ostaje kako on zna tu činjenicu ako, kako kaže, nije imao uvid u imena kandidata, nego samo šifre.
„Ja sam 4. novembra dobio odgovor FUP-a u kojem mi je dostavljen pregled nacionalne strukture uposlenih policijskih službenika, ali mi nije odobrena i dostavljena lista odabranih kandidata predloženih za zapošljavanje, s navedim imenima i prezimenima i nacionalnoj pripadnosti“, svjedoči Golijan i dodaje:
„Oni navode kako su dva kandidata odabrana na osnovu najvećeg broja ostvarenih bodova na testu fizičke sposobnosti, a dvije kandidatkinje u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. Rukovodilac FUP-a Ensad Korman odstupio je od liste Komisije za izbor kako bi zadovoljio polnu zastupljenost te da bi se zaposlio kandidat na osnovu najvećeg broja bodova na testu fizičke sposobnosti. Moja fizička sposobnost je neupitna, ali su me oštetili jer sam na listi Komisije 49, dok su se kandidati pod šiframa 0918, 0975 i 1613 nalazili ispod mene. Međutim, oni su se na kraju našli na Kormanovoj konačnoj listi. Dakle, na listi koju je objavila Komisija na web stranici ja sam bio na 56. mjestu, dok su kandidati sa ovim šiframa bili ispod mene, na 58., 59. i 62. mjestu. Ova mogućnost odstupanja nije propisana niti jednim važećim pravnim spisom“, ističe Golijan.
Naša saznanja iz FMUP-a ukazuju da to i nije stvarni razlog čestog korigovanja spiska primljenih, već što su se tražili načini za ubacivanje djece pojedinih uposlenika i čelnika FUP-a bliskih upravi, kao i pojedinih visokorangiranih uposlenika drugih sigurnosnih službi u BiH.
I PO BEŠLIJI I PO STRIČEVIMA
Predsjednik Komisije za prijem bio je Ibro Bešlija, inače član Policijskog odbora koji se na taj način svjesno izuzeo u postupanju jer je Odbor odlučivao po žalbama na konkursu. Među primljenim kandidatima kao mlađi inspektor je i drugi sin Mustafe Hujdurovića, inače načelnika Jedinice unutrašnje kontrole FMUP-a koja, interesantno, treba kontrolirati zakonit rad FMUP-a, dok je na ranijem konkursu na poziciju mlađi inspektor primljen još jedan Hujdurovićev sin. Prvorazredni nepotizam (dva brata i otac u istoj instituciji) je samo jedna od konkursnih zloupotreba, jer su od ukupno 88 primljenih na spisku oko 30 posto kandidata djeca ili bliski srodnici već uposlenika ili čelnika policije, kažu naši izvori iz FUP-a.
I to nije sve. Također je upitna nepristranost komisije za fizička testiranja kandidata. Ibro Bešlija kao predsjednik Komisije samoinicijativno je izabrao svoje prijatelje da vrše testiranje fizičke spreme kandidata – i spisak poslao direktoru Kormanu na potpisivanje.
Ni test općeg znanja, uključujući i pisani rad o zadanoj temi, nije obavljen i organiziran na ispravan način. Kandidati su zbog epidemioloških mjera bili podjeljeni u veći broj grupa. Svaki radni dan bile su testirane po dvije grupe. Prva grupa test je obavila 17. februara 2021., a zadnja tek 9. marta 2021. Pitanja, kao ni tema za pismeni rad, nisu mijenjani. Logično je da su u međusobnoj interakciji pojedini kandidati unaprijed saznali pitanja i temu za pismeni rad od bliskih kolega koji su testirani prije.
Sljedeća činjenica je da morfološka mjerenja nije obavljao ljekar, nego članovi Komisije. Na ljekarsku provjeru pojedini kandidati su dolazili mimo predviđenog rasporeda, te također neki od kandidata naknadno su donosili nalaze ljekarskih pregleda iz privatnih klinika.
S obzirom na sve navedeno, očekivala se zakonita reakcija Policijskog odbora za žalbe i Zorana Čegara koji je prije konačnog spiska Inforadaru izjavio „da je pod pritiscima i da će donijeti odluku po žalbama“, pa onda promijenio mišljenje.
Foto: Izvještaj Policijskog odbora za žalbe pod predsjedavanjem Zorana Čegara, koji je odbio sve žalbe kao “neosnovane”
Nakon više priča Inforadara o ovoj velikoj aferi ministar policije FBiH Aljoša Čampara uputio je već tri prijave na adrese državnog i kantonalnog Tužilaštva i Nezavisnog odbora Parlamenta FBiH. Između ostalog, Čampara je prijavio i v.d. direktora FUP-a Ensada Kormana koji je potpisao odluku o odabiru kandidata za zapošljavanje u FUP, te zatražio sve pojašnjenja.
Skoro mjesec kasnije reagirao je i Korman, ali ne u javnosti, već je svoj odgovor dostavio ministru Čampari. Korman se ograđuje i svu odgovornost prebacuje na Komisiju, iako je Korman svojim potpisom 15. oktobra ozvaničio neregulatnost konkursa, izbacujući četiri najbolja kandidata.
Foto: Kormanov odgovor ministru Čampari u kojem skida odgovornost sa sebe
U međuvremenu, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH su faktički potvrdili da je konkurs neregularan samom konstatacijom da nije postojala nikakva zapreka za objavljivanje imena kandidata, umjesto što je to urađeno šiframa.
Uprkos svemu, kako saznaje Inforadar, vrh FUP-a nastavlja s daljnjom procedurom pa je tako prije dva dana (ponedjeljak, 19.12.) počela i obuka primljenih kandidata na Policijskoj akademiji, iako postoje izgledne šanse da Sud obori konkurs. Inače, Akademija za provedbu školovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja samo jednog kandidata za šest mjeseci koliko traje potroši oko 5.000 KM. Uz sve drugo, jasno je i kolika bi finansijska šteta bila načinjena budžetu Federacije BiH u slučaju da konkurs bude oboren u fazi akademskog dijela konkursne procedure.
ELIMINIRANA „ZBOG TETOVAŽE“
Istražujući pozadinu ove priče, Inforadar je došao do podataka i primjera da su u okviru jedne policijske institucije zaposlene i cijele porodice, te da slučaj načelnika Jedinice za profesionalne standarde Mustafe Hujdurovića i njegova dva sina nije presedan. Naime, to je slučaj i sa bračnim parom Sinanović. Suprug Aldin je načelnik Odjela za ratne zločine, a supruga Amra je uposlena u resoru javnih nabavki. Osim njih u FUP-u rade i supružnici Dario i Marina Zović, Ramiza i Mihret Rotić, braća Semin i Senad Kadić, braća Milošević, od kojih je jedan inspektor u sektoru unutrašnje kontrole, a drugi u sektoru uniformisane policije, potom brat i sestra Sanela i Edin Fazlić, te mnogi drugi. Svi oni su uglavnom visokopozicionirani uposlenici.
Da je u samom sistemu funkcioniranja federalnog MUP-a, uključujući i detašmane, kao i kantonalnih MUP-ova, utjelovaljena korupcija i nepotizam pokazuje i primjer diplomirane kriminalistice Đane Salčinović. Đana se prijavljivala poput Malika na mnogobrojne konkurse raznih policijskih institucija. Posljednji put 2020. godine na konkurs u MUP-u ZDK na mjesto “mlađi inspektor”.
Kao kandidatkinja pod šifrom 881 za čin “mlađi inspektor” nakon ispunjavanja općih i posebnih uslova ušla je u desetomjesečnu konkursnu proceduru koju je nadzirao Transparency International BiH, upravo zbog stalno prisutnog nepotizma. Uspješno je prošla sve testove, intervju i ljekarski pregled. Iako je u dva navrata ljekarska komisija konstatovala da je sposobna za rad, uz korekciju vida, isključena je iz dalje procedure:
„Na web stranici MUP-a, 25. avgusta 2021. pročitala sam da ja kao kandidatkinja pod šifrom 881 nisam zadovoljila ljekarski pregled. Nakon što sam se pismeno obratila nadležnim, odgovoreno mi je da je za mene utvrđeno da sam sposobna za rad gledajući sa zdravstvenog aspekta, ali da sam eliminirana zbog člana 7. (standard odijevanja) kojim je predviđeno da ‘policijskom službeniku nije dozvoljeno imati tetovažu na vidljivim dijelovima tijela’. Čak mi nije ostavljenani mogućnost pravnog lijeka“, kaže Salčinović.
No, kroz cijeli ovaj konkurs, kaže ona, ni u općim, ni u posebnim uslovima, ni pravilnicima, nije pomenut Član 7., navodeći da uz to njene tetovaže nisu na vidljivom mjestu. Salčinović navodi da su u vrijeme konkursne procedure bile u fazi laserskog uklanjanja, što je navedeno i u zdravstvenom kartonu, odnosno „da ne remete etički kodeks niti trebaju da predstavljaju osnov za eliminaciju u tadašnjoj fazi konkursne procedure“.
Naši izvori iz zeničkog MUP-a navode da se Đani Salčinović bukvalno tražila „dlaka u jajetu“ zbog njene stručnosti i sposobnosti, te da vjerovatno nije dala novac za radno mjesto, što je u večini slučajeva praksa, a također nije bliska nijednoj političkoj partiji, što također širom otvara vrata poslovima u policiji.
Sve ove činjenice, poznate su kantonalnim i državnom Tužilaštvu, a i Nezavisnom odboru Parlamenta FBiH, koji se na dokazani kriminal u jednoj od najvažnijih institucija u državi još ne oglašavaju. Zanimljivo je da skoro već dva mjeseca šute i uvijek glasni parlamentarci, koji vjerovatno ovakvu sistemsku korupciju i nepotizam smatraju uobičajenim.
