Priča o neperspektivnoj nepokretnoj vojnoj imovini ponovo je aktuelizirana kada je na sjednici Predstavničkog doma PSBiH usvojena inicijativa zamjenika predsjedavajuće ovog doma Denisa Zvizdića (SDA) kojom je zaduženo Vijeće ministara da u roku od 30 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog zakona o načinu korištenja i raspolaganja neperspektivnom nepokretnom vojnom imovinom.
KINEZI U NERETVI
Prijedlog je da se ta imovina dodijeli na korištenje i raspolaganje jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se imovina nalazi. Zvizdićevu inicijativu nisu podržali poslanici SNSD-a i HDZ-a BiH, dok su poslanici SDS-a, PDP-a i DNS-a bili suzdržani.
U Ministarstvu odbrane BiH nam je rečeno da je trenutno 19 neperspektivnih lokacija za predaju, od toga je 14 u FBiH, a pet u RS-u. Spremnih za predaju odmah je sedam na teritoriji FBiH i dvije na teritoriji RS-a.
Kasarna Neretva je kao neperspektivna vojna imovina odlukom Vlade RS-a još 2013. dodijeljena Opštini Kalinovik. Ugovor o prenosu vlasništva potpisan je 2016, a dvije godine kasnije Opština se u katastru uknjižila kao vlasnik.
– Ta imovina je već prešla na nas. Pošto radimo hidrocentralu Ulog i izvođači su Kinezi, mi smo to njima dali na korištenje tri-četiri godine, koliko će trajati ovi radovi. Mali dio smo ostavili sebi. To su bili propali objekti. Uradili su grijanje, popravili struju, popravili krov, promijenili prozore i vrata, stavili sanitarije… Tako da svi imamo koristi. Nama će ti objekti kad oni odu sigurno koristi u svrhu recimo turizma, kaže načelnik Radomir Sladoje, podsjećajući na to da je ova opština prvo odbila knjiženje, jer “nije išlo u korist da održavamo tako veliki objekat”.
Načelnik Konjica Osman Ćatić kaže da je inicijativa dobra i da je svakako treba podržati.
Po mom mišljenju, vrlo važno je da ta imovina što prije nađe svog vlasnika koji će brinuti o njoj, jer ona propada. Najviše je tu zainteresirana, naravno, lokalna zajednica i mislim da bi one tu mogle odgovoriti na najbolji način. Neke lokacije su na dobrim položajima poput Zlatara u Konjicu, gdje viši interes ima sama lokalna zajednica, kao i na Boračkom jezeru plaža Prenj. U interesu općine je i u više navrata je insistirano da se riješi objekat koji je na plaži Prenj, Zlatar i drugi objekti. Mislim da bi dobro bilo da Općina njima raspolaže, kaže Ćatić.
Zvizdić je u inicijativi naveo da će se raspolaganje imovinom vršiti isključivo s ciljem zaštite ove imovine od daljeg propadanja i urušavanja, njene obnove i rekonstrukcije ili privođenja predmetnog lokaliteta konačnoj namjeni u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se imovina nalazi – odnosno stavljanja ove imovine u funkciju razvoja lokalnih zajednica u BiH.
Naveo je kao pozitivan primjer kada je neperspektivna nepokretna vojna imovina donijela direktnu korist građanima lokalne zajednice – rekonstrukciju kasarne “Safet Zajko” u sarajevskom Novom Gradu.
OČIŠĆENA KASARNA
Nacionalni spomenik BiH – kasarnu Jajce Gradu Sarajevu je Vlada FBiH 2019. godine dodijelila na privremeno korištenje, na period od 49 godina. Kako su nam kazali u Gradskoj upravi, od dana preuzimanja kasarne Grad Sarajevo je poduzeo niz mjera s ciljem zaštite ovog nacionalnog spomenika BiH. Kompleks je očišćen, a objekat kasarne osvijetljen.
– Urađena su potrebna geodetska, inženjerijsko-geološka, te arhitektonska snimanja stanja kompleksa. Grad je završio studiju o stanju konstruktivnih dijelova kompleksa kasarne Jajce, a što je preduvjet za poduzimanje svih narednih aktivnosti na ovom spomeniku, ističu.
(Oslobođenje)
