Pandemija korona virusa donijela je novu stvarnost ljudima širom svijeta. Strah od neizvjesnosti kako će se i kada završiti pandemija koja je do sada odnijela više od pola miliona života, ostavila je ljude u panici i nastojanju da se prilagode jednom sasvim novom načinu života.
Po svemu sudeći, ova pošast će među nama ostati još izvjesno vrijeme, a ljudi će morati da se naviknu na to da prije napuštanja kuće provjere da li su sa sobom ponijeli ključeve, novčanik, telefon – i masku.
Nije prvi put da je čitav svijet pod maskama
Često nazivan „majkom svih pandemija”, Španski grip je u roku od dvije godine, između 1918. i 1920, izazvao između 40 i 50 miliona smrti – prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Centara za kontrolu bolesti (CDC).
Direktna poređenja između pandemije tada i ove danas doduše ne funkcionišu: svijet tada nije znao od čega ljudi umiru. Virusi kao uzročnici bolesti otkriveni su tek 1933. Genom novog korona-virusa bio je poznat vrlo kratko nakon prvih oboljenja.
Ali te dvije pandemije ipak imaju nešto zajedničko: i jedna i druga su čovječanstvo bacile u duboku krizu.
Dok čitav svijet reaguje na krizu Covida-19, pogledajmo bliže posljednju pandemiju koja je ukopala svijet u mjestu i kako je on izgledao kad se konačno okončala:
Španska groznica: Kako je svijet izgledao tada?
Ograničeno liječenje
Ipak, te 1918. godine, medicina i nauka bile su mnogo ograničenije u borbi protiv bolesti nego što su danas.
Liječenje je takođe bilo ograničeno – prvi antibiotik na svijetu otkriven je tek 1928. godine.
Prva vakcina protiv gripa postala je dostupna javnosti četrdesetih godina prošlog vijeka.
Važno je naglasiti i to da tada nisu postojali zdravstveni sistemi za sve ljude. A čak i u bogatim zemljama, javni sanitarni sistem i dalje je bio luksuz.
Ljekari su znali da iza Španskog gripa stoje mikroorganizmi i da bolest može da se prenosi sa osobe na osobu, ali su i dalje mislili da je izazivaju bakterije a ne virusi.
Starosna i polna struktura
Španski grip je napao na način koji do tada nije viđen u pandemijama gripa, kao što je ona iz 1889-90, koja je ubila više od milion ljudi širom svijeta.
Većina žrtava bila je starosti između 20 i 40 godina, a muškarci su bili neproporcionalno pogođeni – vjerovatno zato što se smatra da je pandemija započela u prenatrpanim vojnim kampovima na Zapadnom frontu i raširila se kako su se trupe vraćale kući poslije Prvog svjetskog rata.
Bolest je takođe jače pogodila siromašnije zemlje.
Ogromne posljedice po ekonomiju
Posljedice po ekonomiju bile su ogromne. Procijenjeno je da je pandemija dovela do prosječnog pada od 6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u svim zemljama.
Izolacija i socijalno distanciranje urodili plodom
Poznata je priča o dva grada: u septembru 1918. godine, američki gradovi su organizovali parade kako bi promovisali kupovinu ratnih obveznica, čijom se prodajom finansirao rat koji je još uvijek bio u toku.
Dva grada su primjenila veoma različite mjere kad su počeli da se pojavljuju prvi slučajevi Španskog gripa: Filadelfija je nastavila sa prvobitnim planovima, dok je Sent Luis je odlučio da otkaže događaj.
Mjesec dana kasnije, u Filadelfiji je od bolesti umrlo više od 10.000 ljudi. Broj smrtnih slučajeva u Sent Luisu ostao je ispod 700.
Tolika razlika u broju postala je praktično studija slučaja u korist mjera socijalnog distanciranja kao strategije borbi protiv epidemije.
Jedna analiza intervencija sprovedenih u nekoliko američkih gradova tokom 1918. godine pokazala je da su oni koji su rano zabranili javna okupljanja, zatvorili pozorišta, škole i crkve, imali mnogo manju stopu smrtnosti.
Takođe, tim američkih ekonomista sa Prinstonskog univerziteta analizirao je mjere izolacije 1918. godine.
Oni su otkrili da su gradovi koji su primjenili strožije mjere doživjele brži ekonomski oporavak poslije pandemije.
Ipak, procjenjuje se da je pandemija odnijela skoro 700.000 Amerikanaca. A jedan od razloga je, kazao je ekonomista sa Harvarda Robert Baro za BBC, što je izolacija ukinuta prerano.
„Uvedene mjere obično su trajale četiri nedelje – a potom su popuštane zbog pritiska javnosti”, naveo je tada.
On smatra da bi ishod bio bolji da su mjere izolacije ostale na snazi oko 12 nedelja.
Šta se promijenilo nakon Španske groznice?
Osnovana je zdravstvena organizacija Liga naroda, preteča današnje Svjetske zdravstvene organizacije. Španska groznica dovela je i do promjene stava prema zdravstvenim sistemima i rezultirala jačim angažovanjem države u sektoru koji je do tada bio u rukama crkve, dobrotvornih organizacija ili privatnih fondacija.
Španska groznica dovela je i do političkih pokreta, poput onih u Indiji gdje su od gripa umirali obični građani, a ne kolonijalni vladari iz Velike Britanije. Pokret za nezavisnost s Mahatmom Gandijem na čelu – koji je takođe preležao špansku groznicu – pokrenut je odmah nakon pandemije.
Ali u očima javnosti Španski grip je ostao u sjenci Prvog svjetskog rata, dijelom zbog činjenice da je nekoliko vlada cenzurisalo medije i sprječavalo ih da izvještavaju o posljedicama gripa tokom trajanja rata.
Loše pokrivena, ova kriza je uglavnom izostala i iz istorijskih knjiga i popularne kulture.
Korona virus je svakako osvježio pamćenje ljudi u tom pogledu, a kakva sudbina očekuje njega, ostaje da vidimo…
