Intervju s Političkim direktorom Naroda i Pravde Kemalom Ademovićem
Gospodine Ademoviću, politička situacija u Bosni i Hercegovini usložnjava se iz dana u dan. Institucije su još u blokadi, huškačka retorika se ne smiruje, a poruke i potezi međunarodne zajednice ne sugerišu odlučnost da se situacija riješi. Kome odgovara ovo stanje?
Prvo ću vam reći kome ne odgovara. Ovakvo stanje ne odgovara nijednom stanovniku Bosne i Hercegovine. Ova destruktivna politika koja nam dolazi od strane vladajuće stranke u RS i njenih satelita, koja je i prekogranično potpomognuta, već je proizvela ekonomsku nestabilnost i to se direktno reflektuje na svakodnevni život građana na cijeloj teritoriji BiH. Građani tu krizu dobro osjete na svojim leđima, jednako u oba entiteta. Stanje jedino odgovara onima koji dižu tenzije, da bi, s jedne strane sačuvali političke pozicije za koje osjete da su im ugrožene, a s druge strane da isposluju pregovaračku poziciju i postignu ciljeve koji se kriju iza ove planirane krize.
Okidač za opstrukcije bio je Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, barem su tako komunicirale vladajuće strukture iz bh. entiteta RS. Je li rješenje vraćanje tog zakona u parlamentarnu proceduru?
Dodik je samo tražio povod, prividni okidač, da bi krenuo u juriš na teritorij Bosne i Hercegovine. Njega zanima grunt, a zabranu negiranja genocida koristi kao alibi. Svoje namjere otkrio je nedavno na press konferenciji u Beogradu nakon sastanka s predsjednikom Srbije, Vučićem. Čak je i Vučić to spomenuo, dva puta čini mi se, da je Dodik spreman da se vrati za pregovarački sto, ukoliko se riješi pitanje nadležnosti nad zemljištem. Prethodno su na toj pressici pobrojali razne planirane investicije, od autoputa do hidrocentrala i aerodroma, ali očito da im je potrebno da te investicije budu na teritoriji koja će biti u njihovom vlasništvu ili pod njihovom punom kontrolom, i što im je očito najvažnije – van domašaja države Bosne i Hercegovine.
Želite reći da je cijela ova situacija uzrokovana pokušajem ovladavanja dijelom teritorije BiH?
I rat se vodio zbog bosanskog teritorija, to se danas dobro vidi. Nije to naravno jedini razlog, ali jeste jedan od najvažnijih u jednoj široj slici podrivanja i razvlašćivanja države. Napravili su tenziju s ucjenama i maksimalističkim zahtjevima i kontinuirano je održavaju i pojačavaju da bi dobili za njih ključne stvari, a to je prije svega grunt. Onda žele svoju vojsku da bi zaštitili tu „svoju“ teritoriju. S kojim pravom?! Zadnji put kad su napravili svoju vojsku počinili su genocid za koji je toj vojsci presuđeno na međunarodnom nivou. Ta politika je onda počela sve to negirati, pa se sada još protive zakonskoj zabrani negiranja genocida. To nije samo pravno nasilje i podrivanje države, to je necivilizacijska politika i jedna neviđena bahatost, i to pred očima međunarodne zajednice i cijelog civiliziranog svijeta. Etnički su očistili teritoriji, za to su presuđeni i sada traže da im se ta teritorija prepriše i da je rasprodaju ili poklone drugoj zemlji.
Iako Narod i Pravda nema svojih zastupnika na državnom nivou, često reagujete, čini se češće nego parlamentarne stranke kada je riječ o krupnim političkim dešavanjima, u i oko naše zemlje?
Aktualna vlast je toliko pasivna, mislim i na ovaj dio što sebe naziva probosanskim i državotvornim, da je dužnost i patritotska obaveza opozicije da se uključi. Najistaknutiji predstavnici vlasti ili šute ili se ponašaju tako da nam otvaraju sumnju da učestvuju u nekoj pripremljenoj igri na štetu države. Nedavno smo upozorili javnost da su iz Vlade Federacije prema Parlamentu FBiH upućeni zakoni koji su državnu imovinu tretirali na isti način kako je Dodik to htio uraditi u RS-u pa ga je Ustavni sud BiH u tome spriječio. Nakon podignutog glasa malo su se povukli, ali sumnja i dalje ostaje da šuruju s onima koji ovu zemlju žele cijepati. Nek znaju da im to neće tek tako proći, da je za ovu zemlju previše žrtava palo. Nama je jedna ruka konstantno ispružena za saradnju, stabilnost i mir, i tu smo vrlo iskreni. Ali drugom smo uvijek spremni da branimo i svoju državu i sve one koji je vole.
Narod i Pravda se širi, otvaraju se nove gradske i općinske ispostave, u stranku su već ušla neka poznata lica iz svijeta politike, a u medijima se spominje da će „transfera“ biti još?
Vrata stranke su otvorena za sve ljude koji ovoj zemlji i ovom narodu misle i rade dobro. Narod i Pravda izrasta u veliku organizaciju i dolasci novih ljudi su prirodan proces. Bilo je ulazaka i u prethodnom periodu, neki su ostali, rade dobro svoj posao i pojačali su naše redove, a neki su za relativno kratko vrijeme izašli, jer nisu mogli pratiti dinamiku, standarde i principe koje smo uspostavili. Javnost je to mogla više puta vidjeti. Dakle imamo i ulazna i izlazna vrata, i ne zavisi od nas koliko će ko i hoće li ostati u stranci, već do onih koji dođu da li će prihvatiti naš način rada i ponašanja. Isključivi nismo, pružamo priliku, neko je iskoristi, a neko ne. Bilo je mnogo zainteresovanih za ulazak, a tek manji dio njih smo primili. Dakle, vrata otvorimo, ali na samom ulazu upozorimo na pravila. Ne bih te dolaske nazivao „transferima“, jer niti koga kupujemo, niti prodajemo, niti je riječ o bilo kakvoj političkoj trgovini. Mi od samog početka pozivamo u borbu protiv ovog stanja i svi koji nam se priključe vide da je to zaista jedna naporna bitka koja iziskuje hrabrost, izdržljivost i iskrenost.
Uskoro je kongres Naroda i Pravde. Prije nekoliko sedmica najavili ste da će se održati 20. novembra u Sarajevu, niste otkrivali mnogo detalja. Ima li nekih novih informacija koje sada možete podijeliti s javnosti?
Kongres će biti održan narednu subotu u Domu mladih na Skenderiji. Na Kongresu učestvuje 50 gradskih i općinskih organizacija Naroda i Pravde, onih koji su proveli izbore, uspostavili strukture i ispunili uslove za učešće na Kongresu, uz jedan broj onih koji su ostali u formi povjereništava. Učestvovat će više od 400 delegata, birat će se 79 članova Glavnog odbora stranke, zatim Predsjednik, zamjenici Predsjednika, potpredsjednici i Nadzorni odbor. Usvajat će se i kongresni dokumenti. Već su pripremljene Dekleracija stranke, Programska orijentacija i Programska platforma za mlade. Više od stotinu stranica programskog materijala je spremno, prošlo je proceduru kroz postojeće stranačke organe i dostavljeno delegatima koji će se o njima izjasniti na Kongresu.
U finalnoj smo fazi priprema. Kongres će biti potvrda, nakon provedenih stranačkih izbora, da je Narod i Pravda, za prilično kratko vrijeme, uspjela postići zavidan nivo organizacije, izgraditi jaku strukturu i vrlo preciznu i sadržajnu programsku osnovu, te izrasti u ozbiljan politički faktor u zemlji.
