Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić (Demokrate) rekao je da bi izborom profesionalaca na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru trebalo da bude prekinuta dosadašnja praksa u kojoj se značajan dio njih trudio da “ugodi donedavnoj partijsko-državnoj vrhuški iz vlasti”.
Povodom odbijanja predsjednika države Mila Đukanovića da potpiše zakone koje je usvojio parlament, Bečić je u intervjuu ponovio da je zakazao novu sjednicu za 20. januar, na kojoj će se ponovo glasati i izrazio uvjerenje da se niko, pa ni Đukanović “ neće igrati sa Ustavom Crne Gore”, koji ga obavezuje da u drugom navratu potpiše odluke parlamenta.
Da li će Skupština ponovo tražiti od DIK-a da verifikuje mandat Suadi Zoronjić ili ostaje pri odluci koju opozicija i Đukanović spore?
Saglasno Ustavu Crne Gore, Skupština ima 81 poslanika i samo parlament ima pravo i dužnost da konstatuje početak mandata poslaniku koji je naredni na izbornoj listi i želi da obavlja funkciju poslanika. Dakle, ni Skupština o tome ne može da glasa, već samo konstatuje, jer to pravo proizilazi iz izborne volje birača, konačnih rezulata izbora i mandata koje su ostvarile pojedine izborne liste. Skandalozno je da se DIK, koji samo tehnički obavještava Skupštinu ko je sljedeći kandidat na listi, drznuo i to prvi put u istoriji višepartizma da preglasavanjem i nedostavljanjem tehničkog izvještaja pokuša blokirati Skupštinu i sistem u cjelini, suspendujući Ustav i Zakon o izboru odbornika i poslanika.
Međutim, to što je DIK obavijestio predsjednika Skupštine da nije u mogućnosti da dostavi izvještaj o tome ko je naredni kandidat na izbornoj listi “Crno na bijelo”, jer pet članova DIK-a iz reda opozicije isto ne dozvoljava, ni u kom vidu ne dovodi na Ustavu, Zakonu i izbornoj volji građana zasnovano pravo koleginice Suade Zoronjić na započinjanje poslaničkog mandata, pa je kolegnici Zoronjić kao nesporno sljedećem kandidatu na izbornoj listi, a saglasno članu 104 Zakona o izboru odbornika i poslanika, konstatovan početak poslaničkog mandata počev od 28. decembra. Prema tome Skupština nema šta više da traži od DIK-a. DIK je zvanično obavijestio Skupštinu da nije u mogućnosti da dostavi izvještaj o tome ko je naredni kandidat na izbornoj listi “Crno na bijelo”, pa je Skupština nakon toga, kako sam već objasnio, do posljednjeg slova i zareza ispoštovala Ustav i Zakon i isto pitanje riješila u okvirima svoje ustavne pozicije i zakonskih ovlašćenja, u konačnom sprečavajući blokadu institucije i sistema u cjelini.
Da li strahujete da će predsjednik države biti spreman da prekrši Ustav i ponovo ne potpiše zakone koje ponovo usvoji Skupština?
Saglasno Ustavu, predsjednik Crne Gore ima mogućnost da jednom vrati Skupštini zakone na ponovno odlučivanje. Posebno je pitanje mog neslaganja sa razlozima navedenim u obrazloženju pomenute odluke, kao i sa tajmingom iste, imajući u vidu posljedice koje mogu da uslijede po razne djelove sistema. Međutim, Ustav je potpuno jasan kada govorimo o ponovnom glasanju. Ustav imperativno kaže, ne ostavljajući bilo kakvu mogućnost izbora, da je “Predsjednik Crne Gore dužan da proglasi ponovo izglasane zakone”. Iz navedenog je potpuno jasno da bi eventualno drugačije postupanje od Ustavom definisane obaveze predstavljalo tešku povredu Ustava. Dakle, tu nema bilo kakve dileme i vjerujem da se niko neće igrati sa Ustavom Crne Gore. Dužnost svih građana, a naročito nosilaca državnih funkcija, jeste da dosljedno poštuju i primjenjuju Ustav Crne Gore. U konkretnom slučaju, nepoštovanje ustavnih odredaba povlači za sobom odgovarajuće posljedice, takođe definisane najvišim pravnim aktom i zakonima ove države. Suština svakog savremenog sistema je da niti jedan pojedinac, zvao se on Aleksa, Milo, Zdravko ili kako god, ne može biti jači od države.
Šta ako Skupština pokrene i pitanje njegove odgovornosti za kršenje Ustava kada bivša vlast i dalje kontroliše većinu u Ustavnom sudu?
Ne želim da razmišljam da u redovnim okolnostima Ustavni sud može da objavi rat Ustavu Crne Gore. Nije na meni da govorim o hipotetičkim varijantama, a već sam istakao da vjerujem da se niko neć drznuti da pogazi najviši pravni akt.
Zvaničnici nove vlasti, među kojima i vi, insistiraju na institucionalnoj pravdi, bez političkog revanšizma, a bivša vlast kao da to zloupotrebljava, opstruirajući odluke parlamenta?
Dakle, nema revanšizma i to je princip koji je definisan sporazumom tri lidera. Šta to znači? Da svi kadrovi koji profesionalno i stručno obavljaju svoje dužnosti nemaju razloga za brigu. Međutim, svi oni koji djeluju suprotno i postupaju po nalogu partije, a ne institucije, mogu očekivati na zakonu zasnovanu reakciju nadležnih državnih organa, dok će uvođenje principa jednakosti, eliminisanje diskriminacije, uz davanje šanse svima i jačanje konkurencije, stvoriti mogućnost da imamo najkvalitetnija moguća rješenja na svim pozicijama. Svako najbolje govori o sebi svojim djelima, a mi ćemo uvijek nalaziti način da mirno, demokratski i legalno riješimo svaki pokušaj opstrukcije. Mislim da bilo kome nije pametno da prihvati ulogu izvođača radova neformalnih centara moći sa ciljem opstrukcije sistema. Dovoljno je podsjetiti se kako je prošla predstavnica DPS-a u Izbornoj komisiji glavnog grada, kada je pokušala da sakrije kupone, kako bi izazvala ponavljanje izbora. Vrlo brzo nakon toga je uhapšena i procesuirana.
Da li će opstrukcija generalnog sekretara na prethodnoj sjednici ubrzati politički dogovor u vezi sa tim da se izabere njegov nasljednik? Kada se to može očekivati i kojoj partiji će pripasti to mjesto?
Javnost neka sudi o svakom od nas ponaosob, a ja ovom prilikom želim da odam priznanje pomoćnici generalnog sekretara Jeleni Radonjić, dugogodišnjem službeniku Skupštine Crne Gore, na profesionalnom i korektnom odnosu prilikom posljednjih dešavanja. Pitanje izbora novog generalnog sekretara apsolutno nije sporno od samog početka, jer je dogovoreno da to rješenje predloži predsjednik Skupštine, kako je to uvijek bio slučaj, a što je propisano i Poslovnikom. Međutim, na moj krajnje korektan pristup ne samo prema zaposlenima, već i prema političkim funkcionerima bivše vlasti kojima se mandat uskoro završava, svako od njih je uzvratio na način na koji je smatrao da je adekvatan. Zahvaljujem, idemo dalje, a Skupština Crne Gore će u najkraćem mogućem roku, nakon stvaranja formalnih pretpostavki dobiti novog generalnog sekretara i njegove zamjenike.
Stiče se utisak da nakon Vašeg izbora Skupština više nije imitacija zakonodavnog doma, nije zatvorena… Šta se još mijenja u doglednoj budućnosti kako bi bila ojačana parlamentarna kontrola?
Veoma mi je drago što je javnost u kratkom roku primijetila povećanje nivoa transparentnosti parlamenta, što je samo mali dio onoga što je pred nama u cilju unapređena rada najvišeg zakonodavnog doma. Aktivna prezentacija rada putem društvenih mreža, povećanje nivoa otvorenosti za medije kroz redovne pres konferencije i dostupnost sredstvima informisanja, obezbjeđivanje direktnih prenosa sjednica skupštinskih radnih tijela, rad na izradi novog sajta Skupštine, ulazak u projekat digitalizacije zakonodavnih procesa i mnogo toga drugog, jasno ukazuje na naše odlučno opredjeljenje za jačanjem transparentnosti i otvorenosti najvišeg zakonodavnog doma, jer time jačamo i njegovu ulogu u društvu. Treba istaći i da su novousvojene izmjene i dopune Poslovnika Skupštine Crne Gore upravo u funkciji prethodno navedenog. Naime, tim izmjenama duplo je povećan broj kontrolnih saslušanja u matičnim odborima, uvedena je obaveza da jedan potpredsjednik obavezno bude iz reda manjinskih naroda i žena, eliminisane su novčane kazne poslanicima, precizirana pitanja imuniteta, utvrđena obaveza prisustva ministara sjednicama odbora i plenuma, uvedena tematska plenarna sjednica za ministre, definisano da su ministri dužni da odgovore na poslanička pitanja dostave prije početka sjednice, da završnu riječ na premijerskom satu ima poslanik, da predlog dnevnog reda sadrži i predlog jednog akta koji su podnijeli predstavnici parlamentarne opozicije, kao i mnoga druga poboljšanja i osavremenjivanja, što jasno govori o konkretnim rezultatima na polju jačanja uloge Skupštine. Ako ovome dodamo da smo prvi put, na zahtjev Kolegijuma, imali dostavljen ekspoze mandatara nekoliko dana prije sjednice, da je sjednica povodom izbora Vlade trajala tri dana, da smo imali zajedničko obraćanje svih šefova klubova vlasti i opozicije Vladi sa ciljem dostavljanja dodatnih informacija oko zaduženja, jasno je da se prethodno izrečeno samo dodatno osnažuje.
Zašto mislite da je Poslovnik Skupštine obavezujući za ministre i tužioce koje ćete pozivati na kontrolno saslušanje kad je to interni akt?
Poslovnik je akt koji je prepoznat u Ustavu Crne Gore, kojim je definisano da je za usvajanje Poslovnika potrebna većina ukupnog broja poslanika, a ne samo prisutnih, čime se jasno ukazuje na njegovu snagu i težinu. Ponavljam, za njegovo donošenje je potrebna većina mnogo veća nego za usvajanje velikog broja zakona. Svakako, ministre i tužioce treba da obavezuje prije svega ustavna pozicija Skupštine, njena uloga i značaj. Neprofesionalno i neodgovorno je neodazvati se pozivu predstavničkog doma svih građana. Doma iz koga sve polazi i u kome se sve završava. Onaj ministar koji ne poštuje parlament, on ne poštuje ni svoju poziciju, ni Vladu, ni državu, ali ni građane. Isto važi i za sve druge javne funkcionere. Takođe, uvjeren sam da će kontrolno saslušanje biti dio materije zakona o Skupštini Crne Gore, čije usvajanje se očekuje u narednim mjesecima i da će se u sadržaju tog zakona iznaći mehanizmi za veći stepen odgovornosti izvršne vlasti u odnosu na kontrolno saslušanje, koje predstavlja dio najviših demokratskih dostignuća savremenih političkih sistema parlamentarne demokratije.
Na koji način vidite demontažu bezbjednosnog sektora i uklanjanje kompromitovanih i možda korumpiranih kadrova? Šta ćete sugerisati u Savjetu za odbranu u dijelu Ministarstva odbrane?
Bez ikakve dileme, činjenicu da je jedan od ključnih problema Crne Gore visok stepen korupcije i organizovanog kriminala, uzročno-posljedično možemo vezivati za brojne slabosti u bezbjednosnom sektoru Crne Gore. Svjedoci smo da se posebno značajan broj čelnika u bezbjednosnom sektoru u značajnoj mjeri trudio kako da ugodi donedavnoj partijsko-državnoj vrhuški iz vlasti, podređujući tome poštovanje principa profesionalnosti i političke neutralnosti u obavljanju svojih funkcija. Navedeno postupanje definitivno je bilo na teret opšteg interesa. Crna Gora mora hitno i odlučno prekinuti takvu praksu. Prvi koraci na tom putu su imenovanje vrhunskih profesionalaca sa čistim biografijama na funkcije direktora Uprave policije, direktora ANB-a i rukovodioca VBA u Ministarstvu odbrane. Ohrabrujem sve takve kadrove da se jave na konkurs za direktora Uprave policije koji je u toku, odnosno da svoje interesovanje za ANB i VBA prijave premijeru i ministarki odbrane. Istovremeno, očekujem od premijera Krivokapića i ministarke Injac da u proceduri donošenja odluka o imenovanju čelnika u bezbjednosnom sektoru, blagovremeno i aktivno komuniciraju sa parlamentom Crne Gore. Imam posebno u vidu da Skupština Crne Gore daje mišljenje o predloženim kandidatima za direktora UP i direktora ANB-a, a Odbor za bezbjednost i odbranu o kandidatu za rukovodioca VBA u Ministarstvu odbrane. Nikako ne bi bilo dobro da se desi da Vlada i parlament imaju različita mišljenja o kandidatima za najodgovornije funkcije u bezbjednosnom sektoru. Očekivano saglasje Vlade i parlamenta po ovim pitanjima je garancija da su predloženi pravi kadrovi za ove značajne pozicije, a to dalje znači da će takvi kadrovi znati da se na pravi način ekipiraju, kako bi organi kojima će rukovoditi odgovorili svim obavezama koje od njih očekuje nova vlast, ali i građani Crne Gore. Sa pozicije predsjednika Skupštine posebno ću se zalagati da se maksimalno koriste svi mehanizmi parlamentarnog nadzora koje nudi Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane. Koristim priliku da afirmišem činjenicu da Crne Gora ima ovakav zakon kao dio svog pravnog poretka, što je značajna pretpostavka u ostvarivanju suštinskog parlamentarnog nadzora u tako osjetljivim oblastima kakve su bezbjednost i odbrana. Na parlamentarcima je da maksimalno koriste mehanizme koje pruža ovaj zakon. Što ih budemo više koristili, doprinosićemo povećanju odgovornosti, profesionalnosti, efikasnijem radu i političkoj neutralnosti u oblasti bezbjednosti i odbrane, što nam je, nadam se, svima prioritetni cilj.
Kada očekujete sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost u vezi sa imenovanjem novog načelnika Generalštaba VCCG? Imate li odgovor predsjednika na predlog koji je upućen za razrješenje načelnika GŠ koji je penzionisan?
Kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost potpisao sam Odluku o razrješenju dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore. Nemam informacije o drugim pitanjima koja su u nadležnosti predsjednika Savjeta.
Vlast treba da nastoji da mirno gasi rasplamsavanje podjela i mržnje
Bivša vlast jasno raspiruje nacionalne i vjerske podjele, predstavnici nove vlasti se vrijeđaju, pokušavaju se kompromitovati. Da li odgovor treba da bude u stilu prethodnika (hapšenje zbog stavova na društvenim mrežama) ili nekakav drugačiji i kako stišati strasti koje se podgrijavaju?
Na svaki oblik sile i prijetnje, nadležni državni organi treba da odgovore demokratski, mirno i u okviru svojih institucionalnih nadležnosti, čuvajući prije svega ugled države i dostojanstvo profesije nosilaca najznačajnijih funkcija. Sloboda govora kao ustavna kategorija, zajemčena svim međunarodnim dokumentima iz domena ljudskih prava, ne smije da bude ograničena. Protivnik sam primjene sile i obračuna protiv ljudi koji drugačije misle u odnosu na vlast i koji stavove često veoma oštro ispoljavaju u javnom diskursu. Naravno, izuzimam prijetnje po život i tijelo. Zato sam pristalica očuvanja slobode govora i izražavanja u najvećem mogućem stepenu, kao i uzdržavanja od olake primjene sile. Takvo držanje i ponašanje upravo očekujem i od izvršne vlasti. Sve to doprinosi stišavanju strasti i okretanju ka ključnim temama od životnog značaja. Koliko god opoziciona strana pokušavala da rasplamsa vatru, toliko vlast treba da nastoji da je demokratskim metodama, mirno i mudro ugasi. To je model koji čuva stabilnost i vlasti i države i koji dugoročno garantuje mir i pomirenje.
Ne dijelim zaposlene po političkoj liniji, ali neću tolerisati da rade za neformalne centre moći
Prethodni predsjednici parlamenta su zaposlene u parlamentu prevodili u svoje partije (SDP i SD) ili dovodili ljude po partijskoj liniji. Jeste li promijenili tu politiku ili će sada zaposleni biti masovno upisani u Demokrate?
Ja sam čovjek koji u svom radu nikada nije djelio ljude po partijskoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti. Ako smo rekli da je partitokratija urušila naše institucije, onda danas kada smo mi na vlasti treba da svojim primjerom pokažemo da smo dosljedni u obećanom. Isti princip sam primijenio i dolaskom u parlament. Niti znam, niti me interesuje, kojeg su partijskog, nacionalnog, vjerskog ili bilo kog drugog opredjeljenja zaposleni u Skupštini Crne Gore. Zanima me da li profesionalno obavljaju svoj posao i da li izvršavaju radne zadatke, i tu neće biti kompromisa, niti sakrivanja iza bilo čije knjižice. Kada je u pitanju njihovo političko opredjeljenje, imaju potpuno slobodu izbora i to im niko ne smije ugroziti. Svako djelovanje protiv institucije, a po nalogu partije, neformalnih centara moći ili bilo kog drugog lica ili grupe lica, biće oštro sankcionisano.
