Petak, 29.03.2024.

Predloženo donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida

Petak, 27.11.2020. | BiH | Najnovije | Vijesti

Društvo za ugrožene narode (Society for Threatened Peoples) objavilo je publikaciju “25 godina nakon Daytona Bosna i Hercegovina: Sukob na čekanju” koja s naučnog i stručnog aspekta analizira Dejtonski mirovni sporazum, njegove nedostatke, ali donosi i preporuke međunarodnoj zajednici.

Izradu publikacije nakon naučnog skupa inicirala je savjetnica za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu pri Društvu za ugrožene narode iz Njemačke Jasna Čaušević, a izvještaj o svemu trebao bi biti predstavljen Bundestagu, političkim i vjerskim vođama, organizacijama i medijima u Njemačkoj.

Doprinos izradi publikacije dali su profesor David Pettigrew, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, Sonja Biserko, Wolfgang Mayr, Michael Brand i Peter Lippman.

Namjera tog dokumenta je da se daju odgovori na zastoje koje je izazvao, između ostaloga, i Daytonski mirovni sporazumom, a s ciljem promocije regionalne stabilnosti te izbjegavanja novih sukoba.

Čaušević je upozorila da su nedostaci iz sporazuma štetni i za današnji razvoj Bosne i Hercegovine jer je zacementirao etničku podjelu zemlje i omogućio srpsku sferu utjecaja koja prijeti stabilnosti cijele regije, ocjenjujući da nepravedni mir koji je Zapad uspostavio 1995. godine nije dao državi izglede za budućnost.

Kroz Ustav koji je dio Daytonskog mirovnog sporazuma, Republika Srpska je u stanju blokirati sve prijeko potrebne i sveobuhvatne reforme u BiH. Zbog političke sabotaže i nedostatka volje, zemlja ima poteškoća da preuzme neophodne korake na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO) – mišljenja je Čaušević.

Ambasador Sattler u publikaciji je upozorio da su područja koja ozbiljno zabrinjavaju vladavina zakona, temeljna prava i cjelokupna funkcionalnost države.

Ustavni i institucionalni okvir i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR), u slučajevima Sejdić-Finci i srodnim slučajevima. Reforme pravosudnog sistema potrebne su ne samo da bi BiH napredovala prema ispunjavanju kriterija za članstvo u EU, već što je najvažnije da bi vratila povjerenje građana u pravosuđe. Nijedno društvo ne može funkcionirati bez transparentnog i neovisnog pravosudnog sustava – podvukao je Sattler.

Profesor na Državnom Univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew smatra da je na međunarodnoj zajednici imperativ da se odupre i osudi poricanje genocida, prijetnje secesijom i destabilizacijom i prizna suverenitet BiH ubrzavanjem puta ka Evropskoj uniji i NATO-u.

Zakon protiv poricanja genocida, članstvo u EU i NATO-u trebali bi biti sada najvažniji ciljevi kako bi se riješilo tragično nasljeđe Daytona i podržala dugo planirana izgradnja države – kazao je Pettigrew.

U izjavi za Fenu Pettigrew je pohvalio najavu visokog predstavnika Valentina Inzka koji je kazao da bi međunarodna zajednica mogla poduzeti neke nove inicijative u BiH uključujući i nametanje zakona protiv poricanja genocida.

Izrazio je nadu da će publikacija Društva za ugrožene narode dati dodatni zamah tome, posebno ističući da je u njoj naglašena potreba za donošenjem zakona protiv poricanja genocida.

Sažetak dokumenta naglašava nekoliko ključnih tačaka, a jednom od njih se poziva visoki predstavnik u BiH da iskoristi bonske ovlasti i nametne zakon kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Uz to, rečeno je, moraju se usvojiti mjere za suzbijanje govora mržnje, etničkog antagonizma i separatizma, ukidanje nekažnjavanja ratnih zločinaca, obnavljanje pravde i promoviranje.

Prijetnje secesijom i destabilizacijom iznutra i izvana moraju se ozbiljno shvatiti i treba ih osuditi. Suverenitet Bosne i Hercegovine ključan je za stabilnost regije i njenih unutrašnjih odnosa. To bi trebalo osigurati jasnu predanost ubrzanju puta BiH ka EU i NATO-u uz promoviranje stabilnosti i razvoja u zemlji i cijeloj regiji – rečeno je.

Izvještaj naglašava da bi EU i međunarodna zajednica trebale poticati i podržavati napredak koji je presudan za oporavak BiH, a organizacije civilnog društva i građani moraju biti uključeni u procese savjetovanja – u protivnom će im se proces pristupanja činiti apstraktnim i udaljenim.

Sukobljene strane u Bosni i Hercegovini 21. novembra 1995. godine potpisale su mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, a danas 25 godina poslije Društvo za ugrožene narode smatra da ravnoteža nije postignuta iako je taj dokument okončao krvavu agresiju Srbije i Crne Gore na BiH.