Strateški važni ciljevi su doprinos ovog parlamenta u borbi protiv kriminala i korupcije i usvajanje prijeko potrebnih reformi u oblasti pravosuđa, kao osnov te borbe. I tu ćemo svi biti na testu u iskrenosti da li zaista želimo da doprinesemo miru našim kapacitetama u borbi protiv kriminala i korupcije”, poručio je novoizabrani predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.
Predsjednik Demokrata izabran je juče za šefa parlamenta, čime je postao prvi opozicioni zvaničnik koji je preuzeo novu vlast nakon što su tri koalicije “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i Crno na bijelo” dobile većinsku podršku građana na parlamentarnim izborima.
Od ukupno 71 poslanika za Bečića je glasalo 45 poslanika iz ta tri saveza, ali i poslanici Bošnjačke stranke i Nik Đeljošaj, nosilac albanske izborne liste “Genci Nimanbegu-Nik Gjeloshaj”.
Poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija bili su uzdržani, dok je Andrija Popović (Liberalna partija) bio protiv.
Bečić je predložen u pauzi sjednice, nakon verifikovanja mandata poslanicima novog saziva.
Nakon višednevnih neuspjelih razgovora triju koalicija, prijedlog za njegov izbor stigao je pred sjednicu.
“Neopisiva je čast i privilegija biti izabran za predsjednika najvišeg zakonodavnog i predstavničkog doma, a istovremeno biti i prvi izabrani javni funkcioner nakon prve demokratske smjene vlasti u crnogorskoj istoriji. Zahvalnost na izboru kolegama iz koalicija, posebna zahvalnost kolegama iz manjinskih partija na podršci i ukazanom povjerenju. Oni koji me nisu glasali da znaju da ću se za njih još više boriti, da su im moja vrata širom otvorena. Neću ih napadati, kritikovati ili proglašavati protivnicima države. Hoću da opozicija ima bolji status nego što smo ga mi imali”, poručio je Bečić sa skupštinske govornice.
U trenutku glasanja u plenarnoj sali nije bilo dijela poslanika DPS-a, među kojima premijera Duška Markovića i dijela ministara Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, ali i bivšeg šef poslaničkog kluba Nikole Rakočevića, gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića.
Bio je odsutan i poslanik SDP Raško Konjević.
Početak jučerašnje sjednice obilježen je odsustvom dijela poslanika koalicije “Za budućnost Crne Gore” tokom intoniranja državne himne, a Slaven Radunović (Nova) podsjetio da oni spore dio stihova himne i da skupštinska služba nije pristala da se intonira samo instrumental.
Komentarišući postupak dijela kolega, predsjednik Skupštine je kazao da može odgovarati za svoje postupke, ali i ponovio objašnjenje poslanika zašto nisu prisustvovali intoniranju himne.
“Objasnili su da su upravo tim činom izbjegli nepoštovanje himne kojim bi uslijedilo da je neko sjedio dok se intonirala himna, to je bila mjera onoga što oni smatraju kao mogućnost u ovom trenutku”, kazao je Bečić.
Lideri tri pobjedničke koalicije, a među njima i on, potpisali su sporazum o principima buduće vlasti, u kome se obavezuju da neće pokretati procedure za izmjenu državnih simbola.
Verifikaciju 81 mandata poslanika obilježilo je i odsustvo predsjednika države Mila Đukanovića (DPS), dok su bili prisutni ombudsman Siniša Bjeković, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjedavajuća Ustavnog suda Desanka Lopičić.
Ovo je prvi put od proglašenja nezavisnosti, ali i u prethodnom periodu da predsjednik države bojkotuje konstitutivnu sjednicu.
Izbor potpredsjednika naknadno
Iako je dnevnim redom bilo predviđeno, izbor potpredsjednika parlamenta odložen je, a Bečić je kazao da do “ovog trenutka nema formalizovanih prijedloga”.
Poslovnikom su predviđena tri mjesta, pa bi vjerovatno jedno potpredsjedničko pripalo nekome iz vladajućih koalicija, jedno najvećoj opozicionoj partiji DPS i treće manjinskim partijama.
Nije isključena ni mogućnost da taj skupštinski dokument bude mijenjan i povećan broj potpredsjednika, što za sada nije dogovarano, potvrđeno je “Vijestima”.
Odložen je i izbor predsjednika i članova Administrativnog odbora, kako je objasnio novi predsjednik parlamenta, jer nisu konstituisani svi poslanički klubovi, koji treba da predlože svoje kandidate.
Do sada je samo Koalicija “Crno na bijelo” formirala klub i SDP sa Fatmirom Đekom (Albanska koalicija). Šef prvog kluba je Miloš Konatar a drugog Raško Konjević.
Inače, Miloš Nikolić (DPS) prethodno je najavio da će biti uzdržani prilikom izbora Bečića ne objašnjavajući to, dok je Ivan Brajović (SD) kao argumente naveo da među predlagačima ima onih sa čijom se politikom ne slažu.
Draginja Vuksanović Stanković (SDP), kazala je da oni hoće da ostave prostora Bečiću da vrati mjesto parlamentu “tamo gde pripada”.
Andrija Popović kazao je da je Bečić bojkotovao rad Skupštine prethodnog saziva.
Poslanici manjinskih partija Ervin Ibrahimović (BS) i Nik Đeljošaj (Albanska lista) ukazali su na programsku podršku Bečiću.
Skupština Crne Gore ima 81 poslanika, čiji su mandati juče potvrđeni, Koalicija “Za budućnost” ima 27, DPS 30, “Mir je naša nacija” 10, “Crno na bijelo” četiri, SD i BS po tri, SDP dva, po jednog poslanika imaju dvije albanske liste.
Vicepremijer Zoran Pažin (DPS) podnio je ostavku na poslaničko mjesto, kao i Gordana Đurović (DPS).
U poslaničikm klupama ponovo je Luiđ Škrelj (DPS).
I gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić (Demokrate) podnio je ostavku, a umjesto njega poslanik je Danilo Šaranović (Demokrate).
Najmlađi predsjednik parlamenta, često bio na meti DPS-a
Od proglašenja državne nezavisnosti Aleksa Bečić je četvrti predsjednik parlamenta i to nakon Ranka Krivokapića (SDP), Darka Pajovića (Pozitivna) i Ivana Brajovića (SD).
Bečić je najmlađi šef parlamenta sa 33 godine. On je rođen na Cetinju, magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.
Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Demokrata.
Ranije je bio politički angažovan u Socijalističkoj narodnoj partiji.
Na parlamentarnim izborima 2016. izabran je za poslanika u Skupštini, ali su Demokrate bojkotovale njen rad. U njegovoj zvaničnoj biografiji piše da je izgradio dobre odnose sa relevantnim predstavnicima međunarodne zajednice. Petnaestak godina se, navodi u biografiji, aktivno bavio fudbalom, osvajač je dva kupa Crne Gore u seniorskoj konkurenciji i bivši je reprezentativac u mlađim kategorijama.
Bečić i Demokrate su prethodnih godina često bile meta DPS-a i njegovih aktivista, verbalnog ali i fizičkog.
Zahtjev Đukanoviću da predloži Krivokapića, rok mjesec dana
Svi poslanici nove parlamentarne većine predložili su nosioca liste “Za budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića za premijera.
Oni su uputili, kako su naveli, zahtjev kojim od predsjednika Mila Đukanovića traže da predloži Krivokapića za mandatara za sastav nove Vlade. Dokument je potpisao 41 poslanik koalicija “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo” i biće poslat najvjerovatnije sutra.
Iako su se prethodnih dana pojedini lideri Demokratskog fronta protivili ovom prijedlogu URA, danas su pristali da mandatar upravo bude Krivokapić.
“Nas ne interesuju fotelje, interesuje nas samo budućnost Crne Gore i svih njenih naroda”, saopštio je poslanik DF-a Milan Knežević na sjednici.
Uobičajena je praksa da predsjednik države poziva partije na konsultacije, nakon čega predlaže mandatara – koji je do sada uvijek bio iz DPS.
Upravo je formalizam o odugovlačenju nova većina planirala da izbjegne, spremivši prijedlog koji je u formi zahtjeva, a čak i ne obavještenja.
Od datuma održavanja prve sjednice počinje da teče rok od mjesec dana u kome predsjednik države treba da predloži mandatara za sastav nove vlade.
CŽP: U novom sazivu manje žena
Novi saziv Skupštine imaće 18 poslanica, odnosno tri manje nego prethodni.
Od tri mandata koje su dobile Socijaldemokrate ni jedan neće pripasti ženi, kao ni mandati Albanske koalicije “Jednoglasno” i Albanske liste, koje imaju po jedan mandat. Po jednu ženu na izbornoj listi imaju SDP, URA i Bošnjačka stranka, upozorio je Centar za ženska prava. Navode da koalicija “Mir je naša nacija” ima dvije poslanice, “Za budućnost Crne Gore” šest, a DPS sedam žena.
“Sudeći po redosljedu na izbornoj listi DPS-a, u novom sazivu Skupštine neće učestvovati dugogodišnja poslanica Nada Drobnjak koja je zauzimala 35. mjesto na izbornoj listi ove političke partije. Ona se u okviru pomenute stranke i u samom parlamentu uporno zalagala za poštovanje principa rodne ravnopravnosti i pokrivala funkciju predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost. Podsjećamo i na očigledno deklarativnu podršku predsjednika Mila Đukanovića Ženskoj političkoj mreži, koja se nije odrazila čak ni na veći izbor žena u njegovoj stranci. Vjerujemo da bi ova brojka bila još manja da nije zakonom propisanih kvota za žene, što pokazuje da je za partijske lidere ravnopravno učešće žena u procesu odlučivanja sporedna stvar,” upozorava Centar za ženska prava.
