Piše: Hazim Okanović
Dženan Brkanić, kandidat „Četvorke“ za načelnika Općine Vogošća, delegiran je ispred stranke Narod i pravda. Prema njegovim riječima nikada nije bio aktivni član niti jedne partije.
Fakultet Političkih nauka u Sarajevu, smjer Odbrana i sigurnost, završava 2006. godine i stiče zvanje profesor odbrane i sigurnosti. Nakon radnih angažmana u Agenciji za zaštitu ljudi i imovine B.I.G.A. d.o.o. Sarajevo, Institutu zaštite od požara i eksplozije d.o.o. Sarajevo, Agenciji za zaštitu ljudi i imovine Nova Gama d.o.o., osiguravajućem društvu „Triglav“ d.d. Sarajevo, pokreće privatnu uslužnu djelatnost, koja se bavi zastupanjem i posredovanjem u osiguranju. U razgovoru za PRESS navodi kako je svjedok „opšteg nezadovoljstva“ kako u državi i društvu tako i na lokalnom nivou.
„Građani Vogošće su nezadovoljni mnogim stvarima, od infrastrukturnih do organizacionih, unutar samog funkcionisanja Općine. Vogošća je nekada bila druga po razvijenosti u bivšoj Jugoslaviji zahvaljujući svim industrijama, posebno automobilskoj i namjenskoj industriji. Sada je to općina koja ima najmanji budžet u Kantonu Sarajevo. Za to imaju i određeni razlozi, a neki od njih su loše vođenje i nedomaćinski odnos dosadašnje strukture vlasti”, navodi Brkanić te dodaje kako je to jedan od razloga, zbog kojeg se lično angažovao i prihvatio kandidaturu za načelnika Općine Vogošća.
U nastavku navodi kako smatra da se može uraditi mnogo više posebno kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura Vogošće i veza sa Gradom Sarajevom koja je jako loša.
„Sama činjenica da jedan mali sudar izazove saobraćajni kolaps na jedinoj saobraćajnici kojom je Vogošća povezana sa gradom i kojom u toku dana prođe i po nekoliko hiljada vozila je sasvim dovoljna da budemo nezadovoljni. Tunel Kobilja Glava je planiran u bivšoj Jugoslaviji i još uvijek nije kompletiran. Aktuelna vlast 20 i kusur godina nije u stanju da implementira ni transverzalu koja treba da prođe kroz Vogošću. To su projekti koji su davno zamišljeni i ukoliko ostane ovakvo stanje ne postoje izgledi da će se riješiti u doglednoj budućnosti. Kada je sama Općina Vogošća u pitanju, imamo mnogo zapuštenih i neasfaltiranih ulica. I ono što je urađeno je u dosta lošem stanju. Svjedoci smo da se rekonstrukcija i sanacija ulica uglavnom rade u izbornoj godini što je i ovaj put praksa, tako da se sredstva akumuliraju i po nekoliko godina da bi se utrošila u izbornoj godini, što samo po sebi govori da nema kontiniteta i dosljednosti u realizaciji takvih projekata. Vogošća također ima ogromane probleme sa saobraćajem u mirovanju (parking prostorom), gdje je neophodna izgradnja podzemne garaže sa pratećim sadržajem (multifunkcionalnim trgom). Vogošća nema ni centralno šetalište, biciklističke staze i niz drugih sličnih sadražaja.
Pojedini dijelovi nekih naselja još uvijek nemaju rješeno uredno snadbjevanje vodom tako da je neophodna izgradnja rezervoara.
I pored činjenice kako postoje fantastični kapaciteti za turizam, mi u Vogošći nemamo izletišta gdje bi građani mogli da provode svoje slobodno vrijeme. Vogošćani posjećuju druge općine, prelaze 15-20 kilometara kako bi boravili u kvalitetnom parku. Kulturno-sportski sadržaji su na prilično niskom nivou u Vogošći”, ističe Brkanić.
Na pitanje na koji način poboljšati standard građana Vogošće, navodi kako je neophodno potencirati razvoj malih i srednjh preduzeća.
„Tu vidim veliku šansu za zapošljavanje ljudi koji imaju određene projekte i koji žele da izgrade ambijent za pokretanje malih i srednjih biznisa. Tu treba da se zauzme određena strategija i da se ona prati. Vogošća također ima određene predispozicije za razvoj poljoprivrede, stočarstva te generalno proizvodnje hrane. Zašto ne bismo osposobili sve zaitesresovane da se takve mogućnosti iskoriste na najbolji mogući način. Na lokalnom nivou možemo uraditi mnogo toga kako bi zapošljavali i animirali ljude da se samozapošljavaju, jer privatni sektor treba da ojača i samim tim da bude konkurentan javnom sektoru. Uvijek pozdravljam i bodrim one koji se odluče da pokrenu privatni biznis, da stečena iskustva ranijim radnim angažmanom primjene u vlastitom biznisu. Radio sam u prestižnim firmama, ali sam osjetio da mogu više i otvorio privatnu firmu i nisam se pokajao“, pojašnjava Brkanić.
Kada su u pitanju vogošćanski penzioneri i starija generacija, pojašnjava kako se oni mogu ponovo aktivirati putem određenih udruženja i organizacija. „Pored toga, moguće je stvoriti uslove ovoj skupini građana da u Vogošći mogu da se druže i razmjenjuju mišljenja i iskustva sa ljudima svoje životne dobi“, npr. kroz centar za zdravo starenje”, navodi Brkanić.
Za kraj poručuje kako je u Vogošći došlo vrijeme da dođu nove generacije koje će sigurno dati mnogo veći angažman.
„Sadašnja vlast se nije promijenila 20 i kusur godina. Vlast u Vogošći je postala uspavana i umjesto da je u službi naroda ovdje je obrnuta situacija. Moramo promijeniti koncept vlasti naspram naroda. Poručujem vogošćanima da daju šansu nama mladim da kreiramo bolji životni standard i kroz pokretanje i napredak lokalnih zajednica pokrenemo državu“, kaže za kraj Brkanić.
