Nedjelja, 24.11.2024.

DF i URA: Bečić predsjednik Skupštine Crne Gore, Krivokapić mandatar

Srijeda, 23.09.2020. | Najnovije | Region | Vijesti

Novi saziv crnogorske Skupštine konstituisan je danas verifikovanjem poslaničkih mandata osvojenih na parlamentarnim izborima 30. avgusta. U parlamentu su predstavnici DF-a predložili da za predsjednika Skupštine bude izabran Aleksa Bečić (Demokrate), a da za mandatara bude predložen Zdravko Krivokapić, što su podržali lider GA URA Dritan Abazović, kao i sam Bečić.

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Crne Gore, na kojoj bi trebalo da bude izabran njen predsjednik počela je intoniranjem državne himne, kada dio poslanika DF-a nije bio u sali. Na konstitutivnoj sjednici verifikovani su mandati 81 poslanika. Sjednici predsjedava najstariji poslanik Miodrag Lekić, a pomaže mu najmlađi Maksim Vučinić.

Izborne rezultate u Skupštini je predstavio predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Aleksa Ivanović. Konstatovane su i ostavke poslanika Zorana Pažina (DPS) i Stevana Katića (Demokrate).

Knežević: Nećemo izdati

Poslanik DF-a Milan Knežević poručio je u Skupštini da nova vlast neće dozvoliti neformalnim centrima moći i i jednom od vlasnika “Vijesti” Željku Ivanoviću da sastavlju vladu. 

On je kazao da Ivanović želi da zamijeni Mila Đukanovića, da od druge familije postane prva.

“Mi nećemo izdati, ja ima konstruktivan predlog, a to je da DF podržava Aleksu Bečića za predsjednika Skupštine i Zdravka Krivokapića za mandatara”, kazao je Knežević.

On je čestitao građanima, kako je kazao, slobodu.

“Tu slobodu niko neće ugroziti niti će se želje građana naći kao gubitnici”, naveo je Knežević i dodao da to posebno neće učiniti poslanici DF-a.

Abazović: Podrška za izbor Bečića i Krivokapića

Poslanik GP URA Dritan Abazović naveo je u Skupštini kako se nada da će ovaj saziv biti efikasiniji od prethodnog.

“Prijedlozi koji su sada saopšteni su apsolutno prihvatljivi za koaliciju “Crno na bijelo”. Ja ostajem čovjek od riječi”, naveo je Abazović.

“Ako se zadovolje poslovničke forme možemo pristupiti izboru predsjednika Skupštine Alekse Bečića i da nakon toga da formalizujemo kandidata za mandatara. I neka nam je sretno svima”, naveo je Abazović.

Mi smo pobijedili da bi okrenuli novi list, kazao je Aleksa Bečić (Demokrate). On je naveo da će buduća vlast biti procrnogorska, prozapadna, proevropska.

Bečić je kazao i da je saglasan i da podržava prijedloge koje je saopštio Knežević u Skupštini.

Bečić je kazao da poslanici ZBCG i “Crno na bijelo” imaju apsolutnu podršku i spremnost koalicije “Mir je naša nacija” ukoliko smatraju da treba formalizovati izbor za predsjednika Skupštine, te da su spremni staviti potpise na prijedlog da Krivokapić bude mandatar.

Lekić: Neće biti revanšizma

Lekić je kazao da će vrijeme pokazati šta je donijela pobjeda opozicije 30. avgusta.

“Ostvarena je jedna velika tekovina, a to je da je prvi put u došlo do mirne smjene vlasti”, kazao je Lekić.

On je dodao da Skupština ne smije biti ničija sluškinja, te da treba čuvati dignitet Skupštine.

“Nova vlast ne treba da svoj legitimitet zasniva na negaciji svega što je uradila prethodna vlast. Što je pozitivno treba pozdraviti”, naveo je Lekić i doda je se boji da je više onog negativnog. Naveo je i da neće biti revanšizma.

U Skupštini su i ombudsman Siniša Bjeković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medinca, predsedavajuća Ustavnog suda Desanka Lopičić i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković.

Dnevnim redom je predviđeno utvrđivanje broja potpredsjednika i izbor potpredsjednika parlamenta.

Poslanici bi trebalo da izaberu predsjednika i članove Administrativnog odbora crnogorskog parlamenta.

Prema zvaničnim rezultatima izbora, koalicija “Odlučno. DPS – Milo Đukanović” osvojila je 30 mandata, koalicija “Za budućnost Crne Gore” 27, koalicija “Mir je naša nacija” deset, a platforma “Crno na bijelo”, četiri.

Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate imaće po tri poslanika, a Socijaldemokratska partija dva.

Po jednog predstavnika imaće Albanska lista “Nik Đeljošaj- Genci Nimanbegu” i koalicija “Jedonoglasno”.

Biračko pravo je imalo 540.026 osoba, a glasalo je 413.894 građana.