Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odustalo je od Prijedloga zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, piše PRESS.
Kolegij Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas će se upoznati s obavještenjem Ustavnopravne komisije Doma naroda PS BiH o odustajanju predlagača Vijeća ministara BiH od Prijedloga zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o OSA-i utvrdila je vlada Denisa Zvizdića i to 3. maja 2018. godine. Ovim prijedlogom trebao se promijeniti član 78. kojim je definisan sadržaj naloga za sprovođenje posebnih istražnih radnji.
Izmjene zakona su pripremljene nakon što je Ustavni sud BiH 1. juna 2017. godine usvojio apelaciju zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Borjane Krišto i proglasio neustavnim pojedine odredbe Zakona o OSA-i.
Te odredbe odnose se na tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje, konrektno praćenje na mjestima koja nemaju javni katakter i praćenje komunikacija putem telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja.
Ustavni sud BiH u odluci je naveo da zakonodavac nije propisao da generalni direktor OSA-e upućuje pismeni zahtjev sudiji (koji u smislu zakona ima propisan sadržaj), niti je propisao u kojem roku sudija mora ili odobriti ili obustaviti primjenu ovih mjera.
“Budući da nema roka, mjere praćenja i pretresa traju bez adekvatnog razmatranja opravdanosti sve dok sudija “ne preduzme odgovarajuće radnje” kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija”, piše u odluci Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH nalazi da iz osporene odredbe ne proizlazi koji su to opravdani slučajevi, odnosno nije precizirano u kojim slučajevima će sudija odobriti produženje važnosti naloga. Osim toga, odredba sadrži i neodređeni pojam “ako je uvjeren da je nalog i dalje potreban”. Dakle, proizlazi da sudija za prethodni postupak nema precizna mjerila u zakonu prema kojima bi mogao produžiti važnost naloga. Osim toga, Zakon ne propisuje obavezu direktora OSA-e da dostavlja bilo kakve dodatne informacije, ni obrazloženja na osnovu kojih bi sudija produžio važnost naloga.
“Činjenica je da će duže trajanje tajnog postupanja biti nužno kada je riječ o istraživanju terorizma, uključujući međunarodni terorizam jer samo izvršenje tih djela ponekad može trajati jako dugo. Međutim, Zakon nije napravio nužnu distinkciju između tih djela i onih koja nemaju ta obilježja i na koja se produžavanje rokova objektivno ne treba odnositi”, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH iz 2017. godine.
(PRESS)
