Kada je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković prije nepuna dva mjeseca odlučio da će se na parlamentarne izbore ići početkom ljeta, činilo se da su sve karte u njegovim rukama. HDZ je u to vrijeme, u istraživanjima preskočio SDP i vratio se na prvu poziciju. Nacionalni stožer skupljao je pohvale za odličnu borbu protiv korona virusa, država je uplaćivala pomoć tvrtkama i radnicima pogođenim krizom, Plenković je koristio svaki trenutak za samohvalu o potezima Vlade, a najveći HDZ-ov protivnik u borbi za desno biračko tijelo – Domovinski pokret Miroslava Škore – u tom trenutku praktički nije imao ništa osim imena. Ni Davor Bernardić i njegov SDP tada se nisu činili baš kao neka velika prepreka na premijerovom putu da osvoji još jedan mandat… No, Plenkovićev plan za blitzkrieg kojim je želio osigurati još četiri godine u Banskim dvorima, preko noći se urušio.
Slava zbog Nacionalnog stožera za koronu brzo se otopila kad je postalo jasno da se on prometnuo u HDZ-ov politički poligon koji je trebao opravdati odluke koje su ta stranka i Vlada, zbog izbora, donosile kako bi se dodvorile, prije svega, Crkvi i desnici. Podsjetimo samo na dvije ključne – odluku da se prije svih ostalih dozvole vjerska okupljanja, kao i onu o zabrani rada nedjeljom. I ministar zdravstva Vili Beroš, koji danas nosi HDZ-ovu listu u 10. izbornoj jedinici, prestao je biti junak kad je izgovorio rečenicu da je za smrt 18 ljudi u splitskom Domu za starije kriv – virus.
Odugovlačenje da se javnosti podastru nalazi inspekcija oko tog tragičnoj događaja, nereagiranje nadležnih da se sankcioniraju odgovorni za taj slučaj poput ravnatelja Doma Ivana Škaričića ili njegovog političkog patrona Ante Sanadera koji ga je namjestio na tu ravnateljsku poziciju, doveli su do toga da je javnost za vrlo kratko vrijeme izgubila povjerenje u Stožer. Dodaju li se tome nemušte izjave Krunoslava Capaka oko toga je li ili nije član HDZ-a, te činjenica da su stručnjaci iz Stožera sve teže pronalazili stručna obrazloženja za političke odluke koje je donosila Vlada, ne čudi što je javnost u njima ubrzo počela gledati ponajprije partijske, HDZ-ove kadrove…
Uslijedila je potom afera vjetroelektrane u čijem se središtu našla bivša kninska gradonačelnica i dugogodišnja HDZ-ovka Josipa Rimac. Afera je dotakla i ministra energetike Tomislava Ćorića, inače, kako tvrde neki HDZ-ovci, bliskog Rimac. Čorićeva uloga u tom slučaju još nije razjašnjenja do kraja. Oporba i mediji opetovano su počeli spominjati i Božićno obećannjje o povratku Ine u hrvatsko vlasništvo, podsjećalo se na grijehe više od polovice ministara koji su zbog raznih skandala morali napustiti Vladu Andreja Plenkovića, nabrajala su se sva neostvarena HDZ-ova obećanja…
U međuvremenu, dok je HDZ pokušavao sanirati sve te posljedice, te ispeglati sliku u javnosti, pogotovo učestalim gostovanjem Andreja Plenkovića na HRT-u, ostale stranke dale su se u akciju – Bernardić je oko SDP-a okupio gotovo sve od centra na lijevo, te oformio široku koaliciju, posložila se politička platforma Možemo, koja bi, po svemu sudeći, mogla biti najveće inenađenje predstojećih izbora, stvorio se i blok u centru oko bivše stranke Dalije Orešković koja je prerasla u stranku s Imenom i prezimenom, oporavio se i Most angažirajući nove akvizicije, a i Miroslav Škoro, što je najopasnije za HDZ, uspio je okupiti desnicu oko svog Domovinskog pokreta.
Istina, okupilo se tamo svega i svakoga, ali kako god bilo, liste su predane, a kampanja je i službeno počela 18. lipnja. A sve što se dogodilo u protekla dva mjeseca dovelo je do toga da u ovom trenutku izborna utrka izgleda prilično neizvjesno. Trenutačne ankete prednost daju SDP-ovoj Restart koaliciji, a HDZ umjesto gotovo sigurne i glatke pobjede na koju su računali prije dva mjeseca, sada čeka, ovisno o ishodu izbora, najmanje pet scenarija.
SCENARIJ 1: HDZ je relativni pobjednik izbora s više od 60 osvojenih mandata, slaže Vladu s manjincima i nekoliko ”preotetih” članova Škorinog Domovinskog pokreta
ŠTO SE DOGAĐA: Ovo je daleko najbolji scenarij koji bi se HDZ-u mogao dogoditi. Na to su, čini se, i računali kad su prije dva mjeseca iznenada odlučili požuriti s izborima i održati ih početkom ljeta. Donedavno se iz vrha te stranke moglo čuti da računaju na 65 mandata. Do potrebne većine i čarobne brojke 76, Plenkoviću bi nedostajalo samo 11 zastupnika, a njih bi mogao lako naći u dogovoru s osam manjinaca, te ”trgujući” s pojedincima iz Škorinog tabora kojih će se zasigurno naći s obzirom na sve ono što je taj estradnjak okupio oko sebe.
– Siguran sam da bi se tih par zastupnika koji bi nam nedostajali lako našlo. Vjerujem da bi u tom slučaju Plenković pokušao zaobići razgovore sa Škorom, te bi prije pokušao razgovarati s HNS-ako uspije dobiti mandat ili eventualno dva, a možda i s Radimirom Čačićem. Tek onda išao bi na Škorin tim – smatra jedan dugogodišnji član HDZ-a.
KAKVE SU POSLJEDICE: Kad bi Andrej Plenković na ovaj način uspio sastaviti Vladu, njegova pozicija bila bi iznimno stabilna. Pogotovo što je i na unutarstranačkim izborima uvjerljivo pobijedio svoju konkurenciju. Dogovor s manjincima i tek pokojim Škorinim članom doveo bi ga u situaciju u kojoj ne bi morao raditi puno kompromisa, niti dijeliti funkcije, što znači da bi puno više uhljebničkih pozicija bilo osigurano za članove HDZ-a.
To bi uvelike smanjilo i tenzije u stranci, a pogotovo nakon što je Plenković i svoje oponente stavio na izborne liste. Teško da bi se netko od njih u nekoj situaciji ponovno pobunio protiv njega, tim više što bi njegova funkcija u sljedeće četiri godine praktički bila zacementirana. Takva pozicija omogućila bi Plenkoviću da do kraja sredi stanje u stranci i bez problema HDZ približi centru što je od početka pokušao učiniti, ali mu zbog velikih otpora desne struje koja je bila jaka, to nije uspijevalo. Možda bi, u ovakovom scenariju, Plenković konačno mogao ostvariti ono što je rekao kad je preuzimao stranku da će mijenjati HDZ i Hrvatsku.
SCENARIJ 2: HDZ je relativni pobjednik izbora, ali s manje od 60 mandata zbog čega mu za sastavljanje vlade treba cijeli tim Miroslava Škore
ŠTO SE DOGAĐA: Ovo je za HDZ izgledniji scenarij od prvog. Naime, iz vrha HDZ-a zadnjih dana ne spominju više brojku od 65 mandata. Očekivanja su smanjili na 61 mandat koliko su dobili na zadnjim parlamentarnim izborima, ali brojni HDZ-ovci s kojima smo razgovarali uvjereni su da ovaj put ne mogu dobiti više od 55 mandata. Bude li tako, Plenković će morati u pregovore s Miroslavom Škorom s obzirom da se na Most ne računa, a obje stranke još ranije su se izjasnile da suradnje među njima više neće biti.
– Realno je očekivati da nakon izbora krenemo u pregovore s Miroslavom Škorom, a ti pregovori mogli bi biti jako teški – kaže jedan HDZ-ovac, dodajući da će biti zanimljivo vidjeti kakvi će biti Škorini uvjeti i što će sve tražiti.
– Najveći problem bit će ako Škoro bude uvjetovao da Plenković ne bude premijer, što se ovih dana može čuti u njihovim krugovima – komentirao je naš sugovornik. Dodaje da će, ako se bude dogovarala koalicija sa Škorom i manjincima, sigurno biti i problema vezano za troje zastupnika srpske manjine, pa i Furiom Radinom koji će se vjerojatno solidarizirati s Miloradom Pupovcem.
– S obzirom da su u Škorinom timu Zlatko Hasanbegović i Hrvoje Zekanović, ali i još neki koji ne žele Pupovca u vladajućoj većini, moguće je da bi ti pregovori doveli i do rascjepa među manjincima, pa da njih četvero podrži Vladu, ali i među Škorinom ekipom, pa da s druge strane, primjerice, Hasanbegović napusti tu platformu – smatra naš sugovornik.
Dio HDZ-ovaca, međutim, ističe kako bi pregovori HDZ-a i Škore mogli proći s puno manje problema nego što to u ovom trenutku izgleda.
– Kad je riječ o tim pregovorima, svi se sjetimo onoga što se odvijalo s Mostom, pa mnogi očekuju sličan zaplet. Ali postoji bitna razlika između Mosta i Domovinskog pokreta. Most je uglavnom ideološka priča, dok je Škorina grupacija interesna i oni će sve učiniti da uđu u vlast – smatra jedan od naših sugovornika.
KAKVE SU POSLJEDICE: Ovakav scenarij bio bi puno nepovoljniji za Plenkovića jer bi bio prisiljen raditi niz kompromisa i ustupaka što bi ponovno moglo izazvati određena nezadovoljstva i u samom HDZ-u. Što se tiče mogućeg Škorinog uvjeta za koaliciju da Plenković ne bude premijer, sugovornici iz HDZ-a kažu da ne vjeruju u takav rasplet.
– Logično je da šef najveće stranke koja je relativni pobjednik bude i premijer. Mislim da se tu radi samo o postavljanju početnih pozicija za pregovore i to je bio vrlo lukav potez. Ne znam zašto se Plenković uopće dao uvući u tu priču i zašto je uopće reagirao na to – komentirao jedan HDZ-ovac. I on kaže da ne očekuje problem u mogućim dogovorima.
– U Domovinskom pokretu je ekipa iz krupnog biznisa, a njihovi interesi mogu se ostvariti samo kad su na vlasti. Tvrtke poput Pevexa ovise o potezima države, tu se vrte veliki novci, tako da ne vjerujem da će tu biti puno nekih posebnih uvjeta. Mislim da će Škoro biti pod njihovim pritiskom sa se dogovori suradnja s HDZ-om i da će se tu najveća bitka voditi oko nekoliko ključnih ministarstava, kao što su ministarstva gospodarstva i energetike. No, što ako se ipak bude inzistiralo na tome da Plenković ne bude premijer?
– Plenković to nikada ne bi prihvatio. U tom slučaju prije bi se išlo na nove izbore – kaže naš sugovornik.
SCENARIJ 3: Nitko ne uspijeva sastaviti Vladu nakon 5. srpnja
ŠTO SE DOGAĐA: Ni HDZ ni Restart koalicija ne osvajaju dovoljan broj mandata, a razgovori s potencijalnim partnerima ne uspijevaju. U sadašnjim okolnostima teško je i da dođe do velike koalicije HDZ-a i SDP-a.
– Mislim da još nije vrijeme za to, ali ako bi došlo do novih izbora na jesen, pogotovo ako se nastavi kriza s koronavirusom, ne bih ništa isključio – komentirao je jedan član HDZ-a.
KAKVE SU POSLJEDICE: U ovakvom slučaju uslijedili bi novi izbori na jesen, ali i novi problemi. Ostvare li se prognoze da bi na jesen moglo doći do novog vala epidemije, situacija s izborima mogla bi se zakomplicirati. Procjene nekih su, da bi na novim izborima mogao profitirati HDZ.
– Dogodi li se novi val epidemije, i uz sve ove gospodarske i druge probleme koji nas čekaju, za pretpostaviti je da bi građani bili skloniji HDZ-u, nego drugim opcijama. Plenković i njegov tim već su prošli jednu uspješnu borbu s koronom i građani bi se u takvoj situaciji prije priklonili nekoj sigurnosti. Htjeli bi imati stabilnu Vladu – smatra jedan od naših sugovornika. Dodaje i kako bi u takvoj situaciji mogao opasti entuzijazam koji vlada oko nekih manjih stranaka koje sada dobro stoje u istraživanjima.
– Zbog mogućeg nastavka krize s koronom i problema, vjerujem da bi do jeseni u drugi plan pale i brojne HDZ-ove afere koje su uvelike zaslužne što HDZ u ovom trenutku vodi vrlo neizvjesnu izbornu utakmicu. Tako da mislim da bi novi izbori na jesen najviše koristili HDZ-u – zaključio je naš sugovornik.
SCENARIJ 4: Pobjeđuje SDP-ova Restart koalicija, ali ne uspijeva sastaviti Vladu
ŠTO SE DOGAĐA: Ovakav scenarij podrazumijeva da bi SDP-ovoj koaliciji, unatoč pobjedi, falilo dosta mandata i da joj sva potpora koju može dobiti na ljevici ne bi bila dovoljna za većinu od 76 glasova. Predsjednik države Zoran Milanović mandat će povjeriti onome tko mu prvi donese 76 potpisa. Iako je relativni pobjednik u prednosti i lakše mu je skupiti potpise, ni HDZ ne bi sjedio skrštenih ruku nego bi također krenuo u utrku i trgovinu za glasove.
– Političari vole vlast i teško je vjerovati da se ne bi na kraju postigao neki dogovor, možda i u takvoj kombinaciji koja nam je sada nezamisliva. U kampanji sada svi govore jedno, ali pitanje je što će biti poslije. Sjetite se HNS-a, u Sabor su ušli u koaliciji sa SDP-om, do zadnjeg se kleli i izjavljivali da nikad ne bi s HDZ-om, a na kraju su završili kao Plenkovićev glavni partner. Sve je to matematika i vlast, pa mene ne bi začudilo ni da Škoro ili dio njegovih zastupnika podrže, primjerice, Restart koaliciju. S druge strane, i HDZ bi u toj utrci za potpisima mogao svašta istrgovati – kaže jedan od sugovornika, dodajući kako bi u oba slučaja, bilo da vlast na kraju uspije složiti HDZ ili SDP-ova koalicija, to bio jedan vrlo šaroliki savez koji bi u konačnici bilo teško održati.
KAKVE SU POSLJEDICE: U ovakvom scenariju, u kojem bi većina bila teško ”skrpana” sa svih strana, bilo bi jako teško vladati. I u zadnjem sazivu Sabora znalo je biti problema s većinom, pogotovo petkom na glasanju kad su u HDZ-u morali jako paziti da im svaki zastupnik bude prisutan u sabornici.
Nerijetko se znalo dogoditi da su iz HDZ-a, prilikom donošenja pojedinih važnih zakona, osobno ljude nazivali i upozoravali ih da se pojave kako bi se osigurali da će zakon proći. Poznat je slučaj HDZ-ove zastupnice Željke Josić koja se zbog glasanja o Istanbulskoj konvenciji morala pojaviti u Saboru samo dva i pol tjedan nakon teškog poroda. Dodaju li se tome i razni zahtjevi, uvjeti, te kompromisi koji bi se morali sklapati u tako šarolikom savezu, za pretpostaviti je da ovakva vlada, tko god je sastavio, ne bi dugo opstala i da bi se vjerojatno brzo moralo ići na izvanredne izbore.
SCENARIJ 5: Pobjeđuje SDP-ova Restart koalicija, i sastavlja Vladu
ŠTO SE DOGAĐA: Zadnja istraživanja, trend, ali i stranačke ankete i procjene o mogućim osvojenim mandatima govore da je ovakav scenarij vrlo izgledan. Ako se ostvare neke prognoze iz SDP-a o osvajanju 64 mandata, za očekivati je da će Restart koalicija oformiti Vladu uz dogovor s manjincma, potporu političke platforme Možemo, te još pokojeg zastupnika, poput, primjerice, Radimira Čačića. Ovakvim raspletom HDZ bi završio u oporbi što Andreja Plenkovića dovodi u vrlo nezgodnu poziciju.
KAKVE SU POSLJEDICE: Dio HDZ-ovaca uvjeren je da Plenković, u slučaju gubitka izbora, ne bi više mogao ostati na čelu stranke.
– Tražila bi se njegova odgovornost i mislim da bi se odmah krenulo na njegovo rušenje – kaže jedan član stranke, podsjećajući na sudbinu Plenkovićevih prethodnika u HDZ-u. Na upit koga u tom slučaju vide kao mogućeg novog šefa HDZ-a, kaže kako je o tome još rano govoriti, ali dodaje: ”znate kako je to u HDZ-u, uvijek netko iskoči”. No, ima i onih koji smatraju da bi Plenković opstao kao šef HDZ-a bez obzira na gubitak parlamentranih izbora.
– Plenković više ne bi bio premijer, bio bi politički oslabljen, u stranci bi bilo problema i nezadovoljstva, pozicija bi mu bila teška i nezahvalna, ali mislim da on ne bi pao. Unutarstranački izbori su dijelom završeni, barem oni za izbor vodstva na kojima su Plenković i njegov tim uvjerljivo pobijedili, a i u Saboru bi bilo 80 posto njegovih ljudi. Njega, zapravo, u ovom trenutku nema tko rušiti. Unutar stranke za sada nema ozbiljno strukturirane opzocije, a rasplate je takav da je Milijan Brkić izbačen iz igre – komentira jedan dugogodišnji HDZ-ovac. Ističe i kako Plenković nije ponovio grešku s europskh izbora kada je sastavio listu s gomilom sebi odanih, a javnosti nepoznatih imena zbog čega su osvojili samo četiri mandata.
– Sada je liste pažljivije složio – stavio je svoje ljude, dodao neke bitne HDZ-ovce s terena, ali i svoje oponente. Istina, neki su se našli na zadnjim pozicijama, ali ih je stavio. Time je sebi osigurao bokove i ja u ovom trenutku, u HDZ-u, ne vidim snagu da ga se ruši. Naš sugovornik ne smatra da bi Plenković sam dao ostavku ako izgubi izbore 5. srpnja.
– A gdje će ako podnese ostavku? Da bi dalje gradio karijeru moraš ići s pozicije nekog faktora. Što će Europi čovjek koji je izgubio izbore i dao ostavku u stranci? Za političku poziciju moraš biti ”nešto” – kaže ovaj HDZ-ovac. Dodaje da bi ovakav scenarij teško pao Plenkoviću i zbog činjenice da ga je na izborima pobijedio Davor Bernardić kojeg je često puta pokušao ismijati.
(Jutarnji list)
