Vječna tema reformskih procesa u BiH je izmjena Ustava. To je nedavno rekao i američki ambasador u BiH Eric Nelson. Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a za Klix.ba su kazali da je za napredak na euro-atlanskom putu potreban konsenzus o određenim ustavnim promjenama.
Kada se govori o bilo kojoj vrsti reformi u BiH problemi nastaju u samom začetku takvih ideja, a najčešće se radi o blokadi Republike Srpske čija vlast državne reforme i projekte koji jačaju državne institucije, uglavnom usporavaju.
Vlast RS-a traži posebne uslove i posebnu poziciju za entitet u većini državnih reformi. Ključno pitanje za BiH, a koje entitetska vlast RS odbija je NATO put. Pored intencije dijela države da jednog dana postane punopravna članica sjeverno atlanskog vojnog saveza, pred BiH je dugotrajan proces reformi Ustava koji je iskonstruiran u Daytonu.
Daytonski mirovni sporazum omogućio je da se Bosna i Hercegovina odmakne od rata i da se u njoj radi na stvaranju modernog, multietničkog društva. Bosni i Hercegovini potrebne su reforme da bi se riješio problem neefikasnosti koje koče privredni rast i upravljanje. O prirodi reformi moraju odlučiti građani Bosne i Hercegovine, a provoditi ih njihovi izabrani lideri kroz dijalog i kompromis unutar ustavnog okvira, kazali su iz Američke ambasade.
A da bi BiH bila članica Evropske unije, ali i NATO saveza cijeli set ustavnih odredbi je potrebno mijenjati. A koliko je usporen proces reformi najbolje ilustrira primjer Mostara, gdje su političari duže od 10 godina dogovarali prihvatljiv model kako bi se izbori konačno održali i u tom gradu.
Da bi BiH napredovala na svom euro-atlantskom putu neophodno je da se u BiH postigne konsenzus o određenim ustavnim promjenama u skladu sa Ustavom BiH, kažu iz Ambasade.
A postizanja konsenzusa moglo bi trajati u nedogled. Samo je pitanje hoće li i koliko međunarodni faktori koji su do sada krojili političku sudbinu BiH čekati i sve prepustiti domaćim političarima, ili će na neki način “zavrnuti ruke” i ubrzati neophodne reforme.
