U Sudu Bosne i Hercegovine danas je započelo suđenje kompromitiranom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmanu Mehmedagiću i uposleniku OSA-e Muhamedu Pekiću.
Javnost je ostala zatečena informacijom da je Pekić nedavno kupio stan od 300 hiljada KM u centru Sarajeva i da već godinu dana ne podiže platu sa svog bankovnog računa zbog čega se postavlja pitanje od kojeg novca onda živi Pekić, odnosno kako već godinu dana plaća režije, kupuje namirnice i slično. Još veći šok izazvala je informacija da je Pekić, koji nema potrebe za dizanjem plaće već godinu dana, tražio da mu država plaća advokata u krivičnom predmetu koji su vodi protiv njega.
Ništa manje nije bila šokantna ni odbrana kompomitiranog direktora OSA-e koja je, kako piše Klix.ba, tvrdila da je optužnica totalno montirana i da je politički motiv njenog podizanja bilo uklanjanje Osmana Mehmedagića sa funkcije direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
“Kao autori krivične prijave se navode uposlenici Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i kako onda mogu biti ugrožene osobe koje su samo uputile pošiljku”, stav je odbrane Osmana Mehmedagića uz dodataka da osobe koje su uputile pošiljku ne rade u OSA-i.
Odbrana Mehmedagića je navela kako je OSA istragom štitila sigurnost države i kako je Tužilaštvo BiH ugrozilo ugled BiH. Pozvali su se na Član 45 Zakona o OSA-i koji kaže da zaposleni ne smiju bez saglasnosti generalnog direktora javno istupati ili komentirati rad Agencije, aludirajući da je anonimnom krivičnom prijavom to na svojevrstan način urađeno.
U suštini ovo znači da je Osman Mehmedagić uvjeren da uposlenici OSA-e nemaju pravu podnijeti krivičnu prijavu protiv njega sve dok im on lično ne da saglasnost za to.
Direktor OSA-e očito pogrešno tumači zakone u Bosni i Hercegovini jer svaki građanin BiH, pa tako i uposlenici OSA-e, ima pravo da podnese krivičnu prijavu ukoliko ima saznanja o počinjenju krivičnog djela.
Dio na koji se poziva Mehmedagića, odnosno dio Zakona o OSA-i koji pogrešno tumači, odnosi se isključivo na javno istupanje uposlenika OSA-e poput davanja izjava medijima. Tačnije, uposlenici OSA-e ne mogu bez saglasnosti direktora OSA-e davati izjave medijima o radu agencije.
Ova odredba nalazi se u brojnim zakonskim i podzakonskim aktima poput internih pravilnika, međutim nijedna institucija, upravna organizacija ili agencija na svim nivoima vlasti u BiH nije do sad tumačila tu odredbu na način na koji je tumači Mehmedagić.
(PRESS)
