U ovom periodu pandemije uposlenici Hitne pomoći su angažovani od samog početka. O radu Hitne pomoći, ko i zašto anonimno proziva rukovodstvo ove ustanove, govorio je za portal Crna hronika, Adem Zalihić, direktor Hitne pomoć Kantona Sarajevo (KS).
– Da li je Hitna pomoć odgovorila svim izazovima od početka pandemije do danas?
– Ja kao direktor Hitne pomoći sam od prvog dana angažovan u borbi protiv pandemije. Aktivno učestvujemo u sprečavanju širenja i zaraze, liječenju, zbrinjavanju pacijenata. Sudeći prema reakcijama građana mi smo dobro odgovorili na sve izazove i ja sam ponosan na svoje uposlenike, jer zaista potpuno nesebično pristupamo svim pacijentima u skladu s ljudskim mogućnostima pružamo pomoć svima. Nikada nikome nećemo odbiti pomoć koju zaslužuje. Pored učešća u borbi protiv pandemije mi učestvujemo u pružanju prve medicinske pomoći. U svom ovom problemu oko korone svako može biti i bolestan, imati udes, doživjeti infarkt, moždani udar, tu smo kad se neko porađa, ako neko padne na gradilištu… Sav taj posao radimo konstantno, a pored toga radimo na zbrinjavanju, transportu i liječenju kovid pozitivnih pacijenata. U tom poslu dosta naših uposlenika, pa i ja lično, imali smo problema s koronom. Trenutno oboljelih imamo dva doktora, jedan sa teškom, jedan sa lakšom kliničkom slikom. To je usud našeg posla jer se nalazimo na prvoj liniji. I ovim putem molim građane KS da budu iskreni prilikom davanja podataka našim dispečerima. Naime, nerijetko se desi da ljudi prikrivaju podatke da su bili s nekim u kontaktu ili da su pozitivni, što nam stvara probleme i ne možemo onda adekvatno da se zaštitimo. Nerijetko mi provjerimo, ako nam je neko sumnjiv i ustanovimo da treba biti u izolaciji, a on se šeta gradom. Masovno ljudi koji trebaju biti u izolaciji zbog kontakta, se šetaju okolo. Pa čak i pozitivni na kovid, koji moraju biti u izolaciji izlaze vani i šetaju se, iako čine prekršaj zakona o zaštiti ljudi od zaraznih bolesti. To je svakako doprinijelo da imamo povećan broj oboljelih u KS. Najgore po nas je što imamo povećan broj uposlenika koji su van stroja, jer u skladu sa iskrenim odgovorom mi i radimo zaštitu naših uposlenika – izjavio je Adem Zalihić za portal Crna-Hronika.
– Običnim građanima sve više se čini da nema drugih bolesti osim korona virusa. Ima li ljudi bolesnih od gripa ili je sve svrstano pod kovid?
– Naravno da ima. Ima naučno utemeljeno stanovište gdje je dokazano da je puno manje sezonske gripe u odnosu na prethodni period, iz razloga što dosta stanovništva nosi maske. Štiteći se od kovida, mi smo se zaštitili i od gripe. Ipak ima slučajeva gripe. Nekada imamo dilemu kako razlučiti šta je šta, jer simptomatologija gripe i kovida je vrlo slična. Virus je i jedno i drugo. Razliku čini pozitivan test jer se drugačije ne može razlučiti.
Naravno ima i drugih naših aktivnosti. Evo neki dan smo imali reanimaciju. To se desilo u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi gdje oni nisu najbolje odreagovali. Stalo je srce našem sugrađaninu i oni su pozvali Hitnu pomoć. Mi smo taj posao odradili vrlo uspješno i čovjek je predat KUM bolnice Koševo. Nedavno smo imali jednu tešku politraumu nakon što je čovjek stradao na žičari. Imali smo i tri povrijeđene osobe u udesu u Titovoj ulici a u tom momentu smo imali i kovid pacijente koji zovu da ih zbrinemo…. Veliki je pritisak na Hitnu pomoć i zbog toga što naši radnici moraju u izolaciju zbog kontakata sa pozitivnim osobama ili su sami pozitivni.
– Koliko je opasno raditi u Hitnoj pomoći svjedoči i slučaj da su radnici HP pretučeni jer su zakasnili na intervenciju, usljed čega je pacijent preminuo?
– Da. To je bilo u Bužimskoj ulici. Naša ekipa je bila već na drugoj intervenciji i nisu se mogli povući dok nisu završili. Čim su završili krenuli su, ali već je bilo kasno. Tada je bilo fizičkog nasilja i naša ekipa je dobila povrede. Ljudi nisu razumjeli prirodu našeg posla, da imamo ograničenja i kad je u pitanju saobraćaj pa čak i zbog neodgovornih poziva, jer ljudi traže kućne posjete iako ne pripadaju hitnoj pomoći. Hitna pomoć je neodgodiva i ako se ne pruži u datom momentu onda nastupaju posljedice p otijelo ili život bolesnika. Imamo pritisak od bezazlenih pacijenata koji zaslužuju tretman, ali ne hitni medicinski tretman. Kad čovjek ima srčani ili moždani udar, kad mu je puklo slijepo crijevo, HP KS mora reagovati jer je prva karika u lancu zbrinjavanja pacijenta. A ako prva karika zakaže, onda ni kolege u bolnici Koševo neće imati šta da rade.
– Ima li Hitna pomoć dovoljno ljudstva da odgovori svim tim izazovima?
– U principu, malo nas je, imamo problema s produžavanjem ugovora jer se moraju ispoštovati neke pravne formaln osti, ali kad morate ispoštovati zakonske formalnosti, dođete u situaciju da nemate ljudi. Najveći nam je sad problem što dosta ljudi ispada, jer ljudi obole, ili su njihovi ukućani, ili bliski saradnici na poslu, oboljeli te ih ne možemo pustiti da rade. Zato je vrlo teško organizovati službu. Nadljudskim naporima pokušavamo da radimo. Mnoge naše uposlenike molimo da ne koriste zakonski predviđeno pravo korištenja godišnjeg odmora ili da uzimaju bolovanje ako se to može odgoditi. Radnici HP KS imaju veliko razumijevanje i žele da budu na raspolaganju građanima.
– Imate li dovoljno opreme, vozila?…
– Potpuno smo opremljeni što se tiče medicinske opreme, vozila. HP KS ima najbolju medicinsku opremu ne samo u BiH nego i u regionu. Što se tiče zaštitne opreme za borbu protiv kovida, mi smo pratili smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ekskluzivno za portal Crna hronika mogu reći da HP KS svoja vozila dezinficira najboljim i najdugotrajnijim zaštitnim sredstvom koje postoji na tržištu, a to je dezinficiono sredstvo “Zono”. Ne postoji ništa bolje, ali ni skuplje što će zaštititi radni prostor uposlenika i vozila. Koliko znam niko svoja vozila ne dezinficira ovim sredstvom osim HP KS. Zaštita traje mjesec dana, a zaštita kože 24 sata. Svi prostori u HP su također dezinficirani ovim sredstvom, sve u cilju sprečavanja širenja infekcije. Svi naši vozači hemodijalize i radnici kad dođu na posao dezinfikuju se i tako sebi pružaju zaštitu 24 sata.
– Vi ste član Kriznog štaba KS. Nedavno je Krizni štab podnio ostavku i zašto je od Vas traženo da podnesete ostavku? Da li se radi o političkom pritisku i kakve su nove informacije u vezi s tim?
– Skupština KS na posljednjoj sjednici uputila je zahtjev Vladi KS da se postojeći krizni štab smijeni i imenuje novi. Mislim da je sve to ispolitizirano. Svi iz štaba smo se složili jednoglasno da moramo biti na dispoziciji Vladi KS samo da procesi ne bi trpjeli. Uputili smo zahtjev za našim razrješenjem što prije kako bi mi predali službu novim članovima koji će biti izabrani. Krizni štab još uvijek radi, a Vlada KS je to primila k znanju. Na sjednici Kriznog štaba sam rekao da mi nikoga ne molimo da nas ostavi na toj poziciji, koja apsloutno nije zavidna, niti ultimativno zahtjevamo da nas neko razriješi, sa čim su se ostali članovi štaba složili. Samo smo poslali poruku da mi ne stojimo na putu nekih formalnih procedura da se imenuje krizni štab. Vlada KS nas je molila da budemo kooperativni. Mi smo profesionalci i želimo dati svoj doprinos, mada postoji neka priča da bi to neko možda bolje uradio. Možda i bi. Možda mi i ne vodimo to kako treba i možda bi neko to bolje uradio. Međutim, mi smatramo da znamo ovo raditi i da smo ovo dobro radili. Imaju neki pokazatelji da niko u državi nije radio što je uradio Krizni štab KS. Kad je u pitanju sprečavanje širenja kovid infekcije, jedini je Krizni štab kantona Sarajevo napravio aplikaciju dostupnu svim policajcima i uposlenicima Hitne pomoći kojom se može vidjeti da li je neka osoba pozitivna na kovid, te da li treba biti u izolaciji ili ne. Također je urađeno i geomapiranje da se vidi gdje su najveći izvori zaraze. Najveći problem u KS je što se sve politizuje i gledaju određeni politički interesi, a to članovi Kriznog štaba ne žele. Meni nikakav politički interes ne može biti iznad interesa građana.
– Hoće li biti ponovnog zaključavanja građana “Lockdowna” u kantonu Sarajevo?
– Mi smo u delikatnoj situaciji. Mi poštujemo ono što naredi Federalni krizni štab. Nerijetko smo između stavova građana. Jedni kažu sve zatvoriti, a drugi mi ne vjerujemo u koronu i ne trebaju nikakve mjere. Iznad nas je federalni Krizni štab, a tu je i Skupština KS koja ima neke svoje zahtjeve. Nerijetko ako udovoljiš jednima, oni drugi galame, ali mi pokušavamo biti realni i profesionalni i da ne požalimo zbog svojih postupaka.
– Zašto onda nema ni jedan ekonomsita u kriznom štabu, da kaže kako će se mjere odraziti na privredu?
– To je dobro pitanje i slažem se s tom idejom, ali ja na njega ne mogu odgovoriti. Ne znam zašto nema, jer mi ne imenujemo ko će sjediti u Kriznom štabu. Ja ne bih imao ništa protiv da s nama sjedi i neki ekonomista koji bi nam sugerisao da li mjere trebaju biti slabije ili oštrije. Od kolega iz Minhena imam informaciju da je tamo dozvoljeno da se krećete na posao, u apoteku i prodavnicu. Zabranjena su sijela. Jedna Njemačka ne može da dohaka ovom problemu. Znate kako je, najbolji golovi se daju s tribina. Odnosno, sjedite na tribinama i kažete: “Ma ‘ta će Džeko”. Izvolite obucite dres, uzmite loptu i dajte taj gol. Mislim da ima najmanje 5.000 pretendenata koji misle da bi bili kompetentni članovi Kriznog štaba.
Cijeneći stavove nauke koja kaže a djeca do 10 godina vrlo rijetko obolijevaju i još rjeđe prenose virus, mi smo, cijeneći to, dozvolili da djeca idu u školu. Mi svaku mjeru dobro odvagamo.
– Da li je iko razmišljao kakav uticaj na psihu, posebno djece, ostavlja zaključavanje, pravljenje socijalne distance među djecom kad ovo nekad prođe?
– I ova pandemija će proći. Da li će sama sebe ugušiti, da li će se zaustaviti putem vakcine ili prokuživanjem stanovništva koje će dobiti takozvani imunitet krda ne znam. Mi cijenimo svaku moguću posljedicu po zdravlje stanovništva. Vrlo često smo u situaciji da cijenimo između koristi i štete ili da biramo manje zlo, što je vrlo teško. Mi bi željeli vidjeti nekoga ko smatra da bi bolje radio. No, u Štabu se čuju i takve reakcije: “Hoćemo li popustiti pred pritiskom laika jer mogu biti kobne posljedice po građane, ako potpuno nekompetentne osobe preuzmu donošenje ozbiljnih osoba”.
– Na vašom Facebook profilu se pojavio screenshot poruke koju ste dobili od nekog, a u kojoj se stajalo da vam se postavlja da ponuda da ,,završite neki posao i za uzvrat dobijete 7.000 KM”. Ko vam se obratio i kakvu je uslugu tražio od vas?
– Ne znam ko mi je tražio. Prijavio sam ovo krivično djelo Uredu za korupciju, jer se radi o davanju mita i proces je u toku. Dobio sam i narednu poruku gdje se iznos mita povećao na 9.000 KM. Sad je na istražnim organima da utvrde o kome se radi.
– Da li vi kao direktor ove ustanove svoje tvrdnje da zdravstveni radnici imaju dovoljno opreme možete i dokazati. Na našu adresu stižu anonimni mailovi u kojima se tvrdi kako radnici često nemaju ni osnovne opreme za rad.
– Apsolutno to mogu dokazati. Kad je u pitanju zaštita osoblja na radnom mjestu i u vozilima, mi smo uradili preporuke i standarde kako da se zaštiti osoblje, vozila i bolesnički prostor i to važi za sve i taj materijal se može preuzeti s naše internet stranice. U skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) razvili tri nivoa zaštite. Svi uposlenici moraju nositi maske i rukavice u kontaktu s pacijentima. To je minimum ispod kojeg se ne ide. Ako pacijent pokazuje neki simptom karakterističan za koronu, s takvim pacijentom se oblači i dodatna oprema: vizir, zaštitni mantil, kaljače i kapa. A treći vid zaštite je kad imamo potvrdu da se radi o kovid pozitivnom pacijentu. Onda ide kompletna zaštita: skafander, vizir… Mi nemamo toliko opreme da se ona nosi kući. Ti anonimni koji šalju mejlove novinarima su upravo ovi koji žele da nose zaštitnu opremu kući. Imaju zapisi o tome da, na primjer, da je ekipa u toku smjene je imala tri pacijenta. Oni su dužni da napišu koliko su potrošili rukavica. Ta ekipa je za tri pacijenta potrošila 100 rukavica. Ne mogu to dozvoliti zbog građana. Ne mogu nikome dozvoliti da otuđuje i nosi opremu kao što su neki navikli to raditi. Dok sam ja direktor to se neće raditi, bez obzira ko stoji iza njega. Bilo koju vrstu pritiska ne podnosim. Mene jedino interesuju interesi građana i Hitne pomoći.
– Da li je tačno da se uposlenici koji su bili u kontaktu sa zaraženim osobama ne testiraju dok i sami ne dobiju simptome zaraze? Kako takav radnik može sigurno otići kući, svojoj porodici, kada postoji ogromna šansa da je i sam zaražen, te da može ugroziti i članove svog domaćinstva?
– Potpuno netačna konstatcija. Potpuno izvrnute teze. Jutros imamo jednu situaciju. Doktorica Rijada Blažević je odgovorni ljekar smjene. Možete da je pitate šta se desilo na ljekarskom sastanku., a desilo se sljedeće: Nju je izvjestio ljekar da je njegova žena izgubila okus za hranu. Odmah je odgovorna ljekarka smjene rekla tom ljekaru da ne dolazi na posao. Eto koliko mi o takvim situacijama vodimo računa, te zbog toga imamo strašne probleme. Čim imamo informaciju da je neko imao kontakt s pozitivnom osobom, odmah ga odstranimo i mora da radi test da vidimo da li je zaražen ili ne. Ja sam bio zaražen. Imao sam koronu sa jednom srednje teškom kliničkom slikom. Mi smo do sada imali 50 radnika koji su iz nekog razloga odsustvovali s posla. Mislim da je od toga 22-23 radnika bilo pozitivno. Sa sigurnošću tvrdim da ni kod koga nije dokazano da se zarazio na poslu. Kod većine je dokazano da su se zarazili kući. Preko 95 posto naših uposlenika je samo kazalo da su se zarazili kući. Nekom je žena pozitivna, nekome sin, meni je kćerka bila pozitivna… To su činjenice, e sad što su neki ljudi skloni da izvrću činjenice, to je njihov način da skreću pažnju na sebe. Preko 200 ljudi je bolesno u KCUS-u. Masa ljudi u Državnoj bolnici je bolesna. To je usud našeg posla, no neko želi da spinuje i da kaže da se neko zarazio. Kako možete dokazati da se neko zarazio na poslu. A koliko brinemo o našim uposlenicima sam vam pokazao šta koristimo za zaštitu. Oni koji rade na prijemu pacijenata su u jednokratnim odijelima. Pojavila se priča da se jednokratna odijela koriste više puta u nekim zdravstvenim ustanovama. U Hitnoj pomoći se ne može desiti da se jednokratno odijelo koristi dva puta.
– Kakve promjene su napravljane nakon smrti medicinskog tehničara Džebraila Šišića? Šta se od tad uradilo vezano za zaštitu zdravstvenih radnika u vašoj ustanovi?
– To je to ciljano i tendenciozno postavljanje pitanje tih anonimusa. Oni, kao, znaju sto posto. Kao, muhur je udaren na to da se Šišić zarazio u Hitnoj pomoći, pa smo mi trebali nešto poduzeti. Apsolutno nema niko dokaza, pojavio se spin da se želi kazati da se on zarazio u Hitnoj pomoći. Ja ću kratko reći: kolegu sam poznavao, cijenio i bili smo prijatelji. Nema niko dokaza da se on zarazio u Hitnoj pomoći. Niti prije, niti poslije nismo ništa više poduzeli od onoga što moramo i što je propisala SZO.
– Prema podacima do kojih smo došli, na poziciju direktora postavljeni ste iako niste imali završenu menadžersku licencu (zdravstveni menadžment) u tom trenutku. Da li je istina da ste tek godinu dana poslije postavljanja na tu poziciju završili navedenu edukaciju?
– Skriveno oružje sam držao za neki drugi put, ali evo ekskluzivno za Crnu hroniku ću reći: Ja kad sam došao prvog februara 2018. na mjesto v.d. direktora Hitne pomoći KS, određena interesna grupacija je smislila da Hitna pomoć kolabira. Bila je napravljena takva situacija da se niko ne prihvati. Zašto sam se ja prihvatio, zašto su me neki ljudi ubijedili da se tog položaja prihvatim ni meni samom ni dan danas nije jasno. Poslije je proradio hercegovački inat kad sam vidio šta se sve može raditi i šta se radilo na ovoj poziciji, pa sam onda odlučio da budem direktor. Upravni odbor me je molio, pošto je prijetilo da će taj dan Hitna pomoć da kolabira, jer vi kad nemate osobu koja potpisuje. Ja svakodnevno potpišem preko 50 važnih dokumenata, bez direktora imali bi situaciju da Hitna pomoć ne funkcioniše. Bilo je osmišljeno da neće niko pristati, ali evo, pristao sam ja. S obzirom na to da sam narušio interese tih interesnih grupa, vrlo često sam bio prozivan. Ni jedan direktor u KS nije prozivan više od mene.
Sad ću vam pročitati, kao odgovor, član Statuta Hitne pomoći KS na osnovu kojeg sam imenovan. U članu 32. statuta JU Hitna pomoć KS dodaje se novi stav 3. koji glasi:
“Kandidat koji bude izabran na poziciju direktora a koji je znanje o zdravstvenom menadžmentu u konkursnoj proceduri dokazivao certifikatom o obavljenoj edukaciji iz zdravstvenog menadžmenta, operativni ili osnovni nivo”, što sam ja imao, “obavezan je u toku 24 mjeseca, računajući od dana imenovanja na poziciju direktora, steći znanje iz zdravstvenog menadžmenta napredni nivo, ili završiti specijalizaciju”, znači završiti treći stepen u roku od 24 mjeseca. Na poziciju direktora sam imenovan u julu 2018. a u junu 2019. već sam imao taj treći stepen. Znači, potpuno legalno i zakonito. Ali, protiv su ovi anonimusi i ove interesne grupe, čije sam interese narušio, svojim dolaskom… Ne znam da li da vam još nešto otkrijem… Ali evo, kad sam se već raspričao, evo, pokazaću vam još nešto. Izazivam sve svoje kolege i ove koji me po Skupštinama prozivaju… Ovo je kartica za reprezentaciju. Direktori zdravstvenih ustanova imaju pravo na reprezentaciju, odnosno na iznos koji u sklopu svojih menadžerskih poslova mogu da potroše. Do dana današnjeg, od 01. februara 2018. Adem Zalihić sa ove kartice nije potrošio ni jedne marke. Za svaki pfening koji sam potrošio s ove kartice, spreman sam dati 1.000 KM.
– Kako je moguće da se organizuje edukacija (“internistički slučajevi”), a da se tom prilikom ne vodi računa o tome ko će prisustvovati navedenoj edukaciji. Imamo informaciju da je osoba zaražena koronom prisustvovala navedenoj edukaciji. Čija je odgovornost za ovaj propust?
– S gnušanjem odbacujem te navode. Potpuno lažni i netačni navodi. Toliko ulažemo napora da spriječimo ulazak virusa u ovu ustanovu, pogotovo u edukativni centar i nikad se niko na edukaciji nije zarazio. Međutim, ljudi imaju toliko drskosti i hrabrosti da bjelodane laži, koje su lako provjerljive, koje su tako jasne, iznose. Mene je zarazila kćerka, što je lako provjerl jivo. Niko se od mojih saradnika nije zarazio od mene. I sad sam pod maskom iako je pitanje da li ja mogu prenositi virus. Ljudi bjelodano lažu da sam ja nekoga zarazio u Hitnoj pomoći. A i da jesam, Bože moj, šta ću. Nisam namjerno. No, niko tada od uposlenika u Hitnoj pomoći nije obolio. To je provjerljivo, hronološki pogledate u karton… Znači, imate Zakon o zaštiti ličnih dokumenata i vi kad želite da uđete u nečiji karton, morate opravdati zašto ulazite u nečiji karton. Da mu propišete terapiju, date uputnicu… Ne možete vi tek tako ući u nečiji karton. Određeni ljudi, uposlenici Hitne pomoći, koji šalju te anonimne prijave su na desetine puta, u toku dva dana, ulazili u karton moje zamjenice,doktorice Aide Gavranović, šefice edukativnog centra, ne bi li ustanovili da li je pozitivna i da li se testirala, misleći da li sam je zarazio. To se sve lako može provjeriti. Igram otvorenih karata. Neki ljudi ne mogu da me prihvate i ja ih toliko nerviram. Ja ih evo izazivam i ovim putem nek dođu s jednim jasnim dokazom da se nešto u Hitnoj pomoći radilo mimo zakona. – govori Adem Zalihić za CH
Koristim priliku da kažem da je u Hitnu pomoć došla Federalna agencija za reviziju javnih ustanova. Tu instituciju zovu Gestapo. Gdje uđu, preberu od igle do lokomotive. Bili su ovdje sedam dana, a onda su mjesec dana tražili da im se elektronskim putem dostavljaju papiri. Ljudi rade vrlo pedantno i precizno i bukvalno nema mogućnosti da nešto sakrijete. Provjerite kome je data njihova pozitivna ocjena. Ima li i jedna zdravstvena ustanova u KS koja je dobila pozitivno mišljenje. A mi smo dobili pozitivno mišljenje ove agencije. Oni su bili nemalo iznenađeni kad su vidjeli da se za jedan slomljen ključ, koji košta tri marke, se pokrene kompletna procedura. Neki ne mogu da prihvate da se može raditi transparentno. Pozivam sve moguće komisije, sve moguće istražne organe a dođu i prebiraju sve moguće što je radio direktor ili bilo ko pod mojom ingerencijom.
