Razgovarao: Hazim Okanović
Adnan Delić nestranački je kandidat ispred Četvorke (NiP, SDP, NS, NBL), na predstojećim izborima za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. U intervjuu za PRESS osvrnuo se na stanje na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini kao i na uključenje mladih u političke i društvene procese. Istakao je kako je jedan od najvećih problema koji ima BiH izostanak konkretnih politika.
Šta za vas znači biti nestranački? Dijelite li stavove i načela stranaka “Četvorke”, koja se svaka zasebno, manifestuje na političkom polju BiH?
Jedan od mojih uslova da se kandidujem za ovu poziciju bio je da formalno ne pristupam nijednoj stranci, već da budem predstavnik svih građana i građanki. U koaliciji baziranoj na definiranim principima i programu to nije bio nikakav problem. Iako se četiri stranke razlikuju u nekim, prvenstveno ideološkim pitanjima, oni apsolutno imaju isti stav o tome kako bi trebalo voditi ovaj grad, što su dokazali tokom onog naprasno prekinutog jednogodišnjog vladanja Kantonom. Prvi put smo tada imali postavljene inicijative, mjere i principe koje su sve stranke poštivale, čija se realizacija mogla pratiti i gdje smo mi građani imali uvid u to šta se radi i mogli komunicirati o tome s kantonalnom vlašću. Bili su otvoreni, pristupačni, svako je mogao uputiti dobru inicijativu na razmatranje u skupštini. Toliko godina smo živjeli u uvjerenju da su stvari jednostavno takve, da se trebamo zadovoljiti stanjem i da ne možemo napredovati iz kojekakvih razloga. A onda se dogodi koalicija koja nam za samo godinu pokaže nešto potpuno suprotno i – da otrežnjenje bude još jače – bude prekinuta iz tako niskih pobuda. Tada sam shvatio da akterima toga nisu bitni građani, već vlast i svi benefiti koji proizlaze iz nje. Da sumiram, nisam član nijedne stranke i potpuno dijelim stavove i načela Sarajevskog dogovora 2020 koja su u interesu građana i građanki Novog Grada.
S obzirom na vaše iskustvo u realnom sektoru, gdje ste obnašali više funkcija u različitim kompanijama, osnivač ste i humanitarnog udruženja Dobro.ba te Fairplay lige. Kakav je vaš stav o dosadašnjem funkcionisanju lokalne zajednice iz koje dolazite?
Mnogo je uspješnih i dokazanih praksi kojima realni sektor može doprinijeti državnom – od optimiziranja rada, uvođenja poslovnih standarda, procesa odabira kvalitetnih zaposlenika, savremenih tehnologija, digitalizacije i transparentnosti do stalnih i neophodnih edukacija osoblja, razmjene iskustava i praksi s naprednim lokalnim zajednicama i kompanijama, poticanja zapošljavanja na osnovu potreba savremenih tržišta, realizacije projekata uz pomoć evropskih fondova itd. Toga u našoj općini nedostaje. Moramo konačno ući u 21. vijek i u našu općinu uvesti savremene prakse multinacionalnih kompanija i naprednih lokalnih zajednica Zapadne Evrope. Taj proces mogu pokrenuti samo ljudi koji imaju iskustva s takvim načinom rada i svoju prednost vidim upravo u tom segmentu.
Prvenstveno vezano za Dobro.ba i Fairplay ligu, to su životni projekti koje ne bih volio da se vežu za moju kandidaturu. Jednostavno, to su projekti više dobronamjernih ljudi koji prave nevjerovatno dobre i pozitivne korake. I ne bih volio da se politiziraju. A iskustvo u humanitarnom i volonterskom radu iskoristit ću da damo snažan fokus na sistemsko popravljanje stanja socijalnih i po raznim osnovama ugroženih kategorija ljudi. Naša općina mora postati efikasnija u servisiranju potreba građana. Mnoštvo je nezavršenih projekata i građani zaslužuju da znaju zašto nešto nije urađeno i gdje su otišle četiri godine njihovih poreza.
Na osnovu vašeg stava na prethodno pitanje, možete li nam reći koji će biti vaši glavni zadaci ukoliko vam stanovnici Općine Novi Grad daju glas te se ostvarite u ulozi načelnika?
Moj prvi i jedini zadatak bit će da slušam građane. To je suština svega. Hoću da tu instituciju vratim u ruke svih građana, jer je ona njihova, ona je tu da servisira njihove potrebe, oni je, na kraju krajeva – plaćaju. Uvijek sam se čudio obnašateljima vlasti kada se hvale kako je njihova zasluga što je nešto urađeno, kako – da nije bilo njih – građani ne bi imali ni izbliza to što imaju. Pa to je novac građana, oni su ga zaradili! Oni vas samo plaćaju da uzmete njihov novac i preusmjerite ga u ono što njima treba. To je to.
Na tom putu jedna od najvažnijih stvari koje ću odmah uvesti u praksu jeste maksimalna transparentnost. To je način na koji sam radio u humanitarnom sektoru i zato je ta ideja dobila tako veliku podršku, jer su oni koji su pomagali porodicama u potrebi pred sobom imali svaki račun, dokumentovanu svaku akciju. Postaviti servise pomoću kojih će građani imati uvid u svaku potrošenu marku. Sve će biti transparentno, moći će se vidjeti ko je dobio određeni posao, dokle su radovi odvijaju li se na vrijeme ili zašto kasne, zašto je nečemu dat prioritet u odnosu na neki drugi projekat itd. Moramo vratiti povjerenje građana i građanki i stvoriti nove vrijednosti za sve nas.
Vi ste jedan od najmlađih, ako ne i najmlađi kandidat za načelnika u BiH. Kakav je vaš stav o mladima i uopće njihovom utjecaju na političke procese?
Mladi se moraju hitno uključiti u političke i ostale društvene procese jer su njihovi interesi na margini političkog odlučivanja. O mladima niko ne vodi brigu na sistematičan način, ne uvažava se njihovo mišljenje u dovoljnoj mjeri, jedna su od najzapostavljenijih kategorija stanovništva, koja osjeća brojne nepravde prilikom zapošljavanja, naprimjer. Ne postoji politika za mlade. To je činjenica. I do čega je to dovelo? Do egzodusa mladog stanovništva iz države. Prošle godine prvi put u modernoj historiji Bosne i Hercegovini pređena je brojka od 71.000 ljudi koji su napustili državu, a godinu prije toga otišlo je cca 50.000. To su podaci Eurostata. Dakle, naša je zemlja u samo dvije godine izgubila više od 120.000 ljudi, većinom mladih i ljudi u zrelim godinama. Kada bismo to pokušali vizualizirati, državu je napustila upravo cijela Općina Novi Grad ili, recimo, Mostar uz još dvadesetak hiljada. Dešava nam se najveći izazov u modernoj historiji, a vlast na svim nivoima nema nikakvo rješenje. Niti se trudi da ima. Štaviše, donedavno su negirali činjenično stanje na terenu.
Dakle, mladi se moraju uključiti, prije svega izlaskom na izbore, na kojima će izabrati one koji će zastupati njihove interese, a zatim i sami se kandidovati i pokušati se nametnuti u procesima odlučivanja. Kao mlad čovjek, upravo je to bio jedan od ključnih razloga zašto sam se kandidovao, jer sam osjetio da smo dospjeli na prekretnicu – ili ćemo se izboriti za ovu državu kroz njene institucije ili ćemo je izgubiti jer više neće imati dovoljno radno sposobnih ljudi koji će je izgrađivati. Bojim se da mnogi još nisu svjesni opasnosti koja nam predstoji ukoliko se trend marginaliziranja mladih nastavi.
Kako komentarišete političku situaciju u BiH? Koji su najveći problem?
Jedan od najvećih problema koji naša država ima jeste izostanak politika. Mi stvari skoro uvijek radimo posljedično, nakon što se nešto desi, pa pokušavamo problem riješiti kratkoročnim mjerama. Ali da bismo bili ozbiljna i napredna država, trebaju nam razvojne politike i strategije u narednih pet, deset, dvadeset godina. Između ostalih, jedan je dugogodišnji načelnik u intervjuu kazao da nikada s višeg nivoa vlasti nije bilo nikakve politike – ni obrazovne, ni ekonomske ni bilo kakve! To je porazna činjenica. Naš se potencijal, dakle, ne razvija sistemski.
Zato bih volio da našu zemlju povedu obrazovani i sposobni pojedinci, koji će u svakom sektoru osmisliti politike razvoja i uskladiti ih s praksama Evropske unije kako bismo imali kvalitetniji život. A za to je potrebna politička sloga i razumijevanje više strana.
