Sud Bosne i Hercegovine u utorak će se izjasniti o mjerama zabrane direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmanu Mehmedagiću i uposleniku OSA-e Muhamedu Pekiću. Državno tužilaštvo zatražilo je od Suda BiH da se za optužene Mehmedagića i Pekića izrekne mjera zabrane obavljanja službene dužnosti direktora i uposlenika OSA-e i zabrana kontakta sa uposlenicima OSA-e BiH, kako bi se postupak mogao neometano voditi.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već je informisalo Vijeće ministara BiH i Zajedničku komisiju za nadzor nad radom OSA-e o tome da je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Mehmedagića i Pekića. U skorije vrijeme očekuje se da Izvršni obavještajni odbor i Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e zauzmu stav o ovom pitanju.
Zakon kaže da bi direktor OSA-e trebao biti smjenjen
U članu 26. Zakona o OSA BiH jasno je navedeno kako je razlog za razrješenje generalnog direktora OSA-e pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili krivičnog djela odavanje tajnih podataka. Dana 4. novembra 2020. godine, odnosno kada je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Mehmedagića, zvanično je pokrenut krivični postupak protiv direktora OSA-e. U optužnici koju je potvrdio Sud BiH, Osman Mehmedagić sumnjiči se upravo za počinjenje krivičnih djela zloupotreba položaja i odavanje tajnih podataka. To znači da bi predsjedavajući Vijeća ministara BiH trebao od Vijeća ministara BiH zatražiti razrješenje Osmana Mehmedagića, odnosno da bi Vijeće ministara BiH trebalo usvojiti takav prijedlog s obzirom na to da je riječ o pukom poštivanju zakona. Svakako, postoji mogućnost da se ministri iz reda SDA i DF-a, Bisera Turković, Selmo Cikotić i Sifet Podžić. usprotive vladavini zakona i da svojim glasovima onemoguće razrješenje Mehmedagića ukoliko Zoran Tegeltija uputi taj prijedlog. U tom slučaju odgovornost snose isključivo ministri koji budu insistirali na nepoštivanju zakona.
Osmica ne smije imati pristup tajnim podacima
Direktor OSA-e je prema članu 27. Zakona o OSA-i zadužen da “štiti od neovlaštenog otkrivanja obavještajne izvore, namjere i operacije, osobe koje prikupljaju podatke, sredstva i metode prikupljanja, kontakte, prikupljene informacije i saznanja, kao i informacije i sredstva dobivena od stranih vlada, obavještajnih i sigurnosnih službi ili drugih organizacija”. S obzirom na to da je Mehmedagić optužen upravo za odavanje tajnih podataka postavlja se pitanje legalnosti činjenice da on dva dana nakon potvrđivanja optužnice ima dozvolu za pristup tajnim podacima. Većina podataka kojim raspolaže OSA su podaci s oznakom tajnosti što znači da u praksi nije moguće obnašati dužnost direktora OSA-e bez dozvole za pristup tajnim podacima. Ministarstvo sigurnosti BiH, kao što smo već naveli, putem Vijeća ministara BiH informisano je da je podignuta optužnica protiv direktora OSA-e što znači da bi u najkraćem mogućem roku trebali oduzeti Mehmedagiću, a i Pekiću dozvole za pristup tajnim podacima.
Stepen tajnosti podataka u OSA-i određuje generalni direktor što znači da je prosto nemoguće da to čini osoba protiv koje je potvrđena optužnica zbog krivičnog djela odavanje tajnih podataka. Prema članu 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH sigurnosna smetnja, zbog koje se odbija izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima, je “vođenje postupka zbog krivičnih djela za koje se mogu izreći zatvorske kazne u trajanju od najmanje tri mjeseca“. Krivični zakon BiH jasno navodi da se za krivična djela za koje su optuženi Mehmedagić i Pekić, odnosno “odavanje tajnih podataka” (član 164. Krivičnog zakona BiH) može izreći zatvorska kazna u trajanju od “šest mjeseci do pet godina“, kao i zatvorska kazna u trajanju od “šest mjeseci do pet godina” za krivično djelo “zloupotreba položaja” (član 220. Krivičnog zakona BiH). Za Pekića je situacija dodatno komplikovanija jer bi on prema Zakonu o OSA-i već danas trebao biti otpušten iz službe zbog sigurnosnih smetnji definisanih članom 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH. Naime, član 60. Zakona o OSA BiH nedvosmisleno je precizirao da službeniku OSA-e prestaje radni odnos u slučaju “neispunjavanja sigurnosnih uslova utvrđenih sigurnosnom provjerom po ovom zakonu ili postojanje sigurnosne smetnje utvrđene sigurnosnom provjerom po Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH“. Kao što smo već naveli, Pekić ima sigurnosnu smetnju po Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH, a to je činjenica da se protiv njega vodi krivični postupak za koji se može izreći zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Ko će upravljati OSA-om u slučaju razrješenja Osmice
U slučaju da Vijeće ministara BiH smjeni kompromitovanog Osmana Mehmedagića upravlje OSA-om preuzet će zamjenik direktora OSA-e. To je u ovom slučaju Trifko Buha, blizak SDS-u. Iako su strukture bliske SDA pokušale spinovati kako će upravljanje OSA-om preuzeti Risto Zarić iz SNSD-a, činjenica je da Risto Zarić nikada nije imenovan za zamjenika direktora OSA-e. Treba podsjetiti kako je upravo ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (SDA) pristala na to da se Zarić predloži za zamjenika direktora OSA-e međutim procedura nikada nije završena jer HDZ odbija da dođe na sjednicu Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om. Kako god, Risto Zarić da bi bio imenovan za zamjenika direktora OSA-e potrebno je da dobije podršku Bisere Turković (SDA), Selme Cikotića (SDA) i Sifeta Podžića (DF) na Vijeću ministara BiH. SDA naravno ima mogućnost i da umjesto kompromitovanog Osmice predloži nekoga drugog kandidata, s važećom fakultetskom diplomom, za direktora OSA-e i na taj način osigura da njihov kadat nastavi upravljati OSA-om.
Koja je uloga predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om?
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, prema članu 9. Zakona o OSA BiH, nadzire rad i snosi političku odgovornost za njen rad. On također “osigurava zakonitost u obavljanju njenog rada”. S obzirom na jasne zakonske nadležnosti, ali i odgovornosti, već je izvjesno kako Tegeltija neće sebi dozvoliti narušavanje ugleda i kredbiliteta zbog kompromitovanog direktora pritisnutog aferama. Upravo Tegeltija je osoba koja daje zaduženja za preduzimanje mjera u cilju otklanjanja uočenih problema, utvrđivanja odgovornosti i eventualnog sankcioniranja. Ukoliko Tegeltija bude postupao u skladu sa zakonom, on bi u najkraćem mogućem roku trebao proslijediti Ministarstvu sigurnosti BiH dopis Tužilaštva BiH kako bi se Mehmedagiću i Pekiću oduzela dozvola za pristup tajnim podacima, a nakon toga predložiti Vijeću ministara BiH da se Osman Mehmedagić smjeni s dužnosti generalnog direktora.
Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e, prema članu 20. Zakona o OSA-i, može provesti istragu tokom koje može ispitivati zaposlene u OSA-i te imati pristup relevantnoj dokumentaciji OSA-e ukoliko postoji osnovana sumnja da OSA obavlja svoje dužnosti na nezakonit način. Nakon smjene Mehmedagića za očekivati je da će Zajednička komisija za nadzor nad OSA-om započeti istragu jer je potvrđivanjem optužnice zapravo potvrđeno i postojanje osnovane sumnje da OSA svoje dužnosti obavlja nezakonito. Na osnovu rezultata istrage mogu se pokrenuti i izmjene i dopune Zakona o OSA-i kako bi se ubuduće spriječilo da bilo koji direktor OSA-e vrši nezakonitosti kakve je vršio Mehmedagić. U konačnici, visoki predstavnik Valentin Inzko u Izvještaju o stanju u BiH, a koji je ove sedmice dostavljen Vijeću sigurnosti UN-a, ukazao je na potrebu “obavještajne reforme”.
(PRESS)
