Predstavnički dom američkog parlamenta prvi put je donio zakon o dekriminalizaciji kanabisa na nacionalnom nivou.
Novi zakon poziva na uklanjanje kanabisa sa liste supstanci pod federalnom kontrolom i brisanje određenih saveznih krivičnih odredbi.
Takođe podržava reinvestiranje u zajednice na koje je negativno uticao višedecenijski „rat protiv droge”.
Mala je vjerovatnoća da će zakon biti prihvaćen u Senatu pod kontrolom republikanaca.
Akt je izglasan u petak popodne, sa 228 glasova za i 164 protiv, a za usvajanje je glasalo i petoro repubikanaca i jedan nezavisni poslanik.
Da bi postao pravosnažan, zakon treba da usvoji Senat i da ga potpiše predsjednik.
Ako se to dogodi, moglo bi pomoći u premošćavanju velike nepovezanosti između nacionalne i državne politike prema drogama u SAD.
Prema saveznom dokumentu, definisano je da kanabis nema medicinsku vrijednost i da ima visok potencijal za zloupotrebu – ali države su donijele svoje zakone koji se odnose na drogu.
Svaki treći Amerikanac trenutno živi u državama u kojima je kanabis dozvoljen za odrasle, uprkos saveznoj zabrani.
Petnaest država i Distrikt Kolumbija donijeli su mjere ili inicijative koje omogućavaju rekreativnu upotrebu kanabisa svima starijima od 21 godine.
U 38 država dozvoljena je njegova upotreba u medicinske svrhe.
Prošlog mjeseca glasači u tri države – Arizoni, Montani i Nju Džersiju – velikom većinom su odobrili mjere za legalizaciju rekreativne upotrebe kanabisa, a glasači u Misisipiju podržali su njegovu medicinsku upotrebu. Južna Dakota, tradicionalno konzervativna država, ušla je u istoriju kada su tamošnji glasači istovremeno podržavali inicijative za medicinsku i rekreativnu upotrebu droge.
Podrška saveznoj legalizaciji kanabisa sada je na vrhuncu, a Galupova anketa sprovedena prošlog mjeseca, pokazuje da legalizaciju podržava više od dvije trećine odraslih Amerikanaca.
Nekoliko poslanika je pred glasanje tvrdilo da zakon ima manje veze sa legalizacijom marihuane, a više s tim kako je sprovođenje zabrane kanabisa naštetilo crnačkim zajednicama, ostavljajući iza sebe „naslijeđe rasnih i etničkih nepravdi”.
Crnci imaju više od tri puta veće šanse da budu uhapšeni zbog krivičnih djela povezanih s kanabisom od bijelih Amerikanaca, uprkos sličnim stopama upotrebe, pokazala je prošlogodišnja studija Američke unije za građanske slobode.
Šta zakon predviđa?
Zakon predviđa mjere za brisanje savezne kaznene evidencije optuženih ili osuđenih za nenasilna krivična djela povezana s kanabisom i omogućavanje vlasnicima firmi koji posluju s kanabisom lakši pristup grantovima ili zajmovima. Takođe, predviđeno je oporezivanje maloprodaje kanabisa i stvaranje povjerilačkog fonda za reinvestiranje u obuku za posao i druge inicijative za crnačke zajednice oštećene ratom protiv droge.
„Ne žurimo sa legalizacijom marihuane. Američki narod je to već učinio”, rekao je demokrata Erl Blumenauer iz Oregona, koji je jedan od pokretača usvajanja ovakvog zakona.
„Ovdje smo jer Kongres nije uspio da se izbori sa katastrofalnim ratom protiv droge i uradi svoj dio za više od 50 miliona redovnih korisnika marihuane u svakom od vaših okruga.”
Nacrt zakona sastavljen je u koordinaciji sa nekoliko zagovornika pravde za kanabis.
Kakve su rekacije?
Nekoliko republikanskih poslanika reklo je da zakon ima zabrinjavajuće implikacije koje bi mogle biti potencijalno štetne za američku omladinu. Greg Marfi, iz Severne Karoline, rekao je da je droga „jedna od najzloupotrebljavanijih supstanci na planeti”.
Drugi su glasanje nazvali „gubljenjem vremena”, komentarišući da je trebalo osvrnuti se na pitanja u vezi sa Kovidom.
Zagovornici reforme kanabisa, međutim, smatraju da je glasanje „istorijsko” i „davno zakasnilo”.
Glasanje je održano u trenutku kada je Nacionalna košarkaška asocijacija (NBA) najavila da će obustaviti nasumično testiranje igrača na upotrebu kanabisa u sezoni 2020-21.
Šta je sljedeće?
Novoizabrani predsjednik Džo Bajden izrazio je želju da ukine saveznu zabranu dekriminalizacijom, ali ni republikansko rukovodstvo Senata, ni trenutni predsjednik Donald Tramp nisu nagovijestili da će glasati za usvajanje akta.
Ako republikanci pobijede na jednom ili oba izbora za drugi krug senata u Džordžiji sljedećeg mjeseca, stranka će zadržati većinu u gornjem domu.
Poslije usvajanja zakona u Predstavničkom domu, lider Senata iz redova demokrata Čak Šumer pozvao je kolege da podrže reforme: „Ovi akti dio su šireg pokreta za rješavanje nejednakosti u krivičnom gonjenju, poslovanju i još mnogo više. Današnje dvopartijsko glasanje pokazuje koliko je taj pokret daleko stigao.”
Dodajući rijetki glas podrške druge strane, Met Getz sa Floride – usamljeni republikanski podržavalac zakona – rekao je: „Savezna vlada je generacijama lagala narod ove zemlje o marihuani… Ako bismo mjerili uspjeh rata protiv droge, droga je pobijedila”.
