Stručni ljudi na rukovodećim pozicijama i u organima Turističe zajednice Kantona Sarajevo, Nihad Kestendžić, predsjednik Skupštine Turističke zajednice Kantona Sarajevo i Ibrahim Čelik, član Skupštine Turističke zajednice Kantona Sarajevo govorili su za PRESS.
O potencijalima, izazovima pred kojim se našao turizam uslijed pandemije koronavirusa, ali i planovima…
Sarajevo se nalazi u srcu Bosne i Hercegovine, a Stari Grad je smješten u najstarijem i najljepšem dijelu Sarajeva. Za Stari Grad se vežu historija, emocije, anegdote, zanati… Šta vas veže za Stari Grad?
Nihad Kestendžić: Kažu da je Sarajevo srce Bosne i Hercegovine. Ako je tako onda je Stari Grad duša Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Moja porodica je stoljećima u Sarajevu, ovdje su se moji preci rađali, živjeli, umirali. Prolazili kroz zlatna razdoblja ove čaršije ali isto tako i ona mračna i teška. Davali su živote za ovaj grad. Ovdje su stvarali, radili, pridonosili prosperitetu ovog grada stvarajući vakufe i hanove. Skoro da ne postoji mahala ili sokak za koji nije vezana neka porodična tradicija ili predaja. Živio sam u inostranstvu, prirodom posla često i putujem ali ni u jednom trenutku nisam dolazio u iskušenje po pitanju toga gdje želim da provedem svoj život, gdje mi je baza i dunjalučko utočište, gdje mi je dom. Ne postoji drugo mjesto na planeti koje mogu smatrati svojim domom, nečim što je moje. Ove mahale, dućani, sokaci za mene ne predstavljaju samo zidove ili lijepe turističke atrakcije. Za mene su oni kontinuitet, ona crvena nit koju prenosimo od naših predaka našim potomcima. Stari Grad nije samo suha općina, administrativna cjelina. Ne, Stari Grad je nešto mnogo više. To je jedan mikrokosmos za sebe, sa svojim posebnim, stoljetnim, adetima i ljudima.
Ibrahim Čelik: S obzirom na to da nisam rođeni Sarajlija, ne mogu reći da me za Stari Grad veže djetinjstvo, prva prijateljstva itd, međutim, najduži period svog života sam proveo upravo tu. Poslovno i privatno sam vezan za Stari Grad. naime, naša porodična firma već skoro 25 godina posluje na području Starog Grada, a i moja adresa stanovanja je tu u srcu Sarajeva.
Pandemija korona virusa je učinila ogromnu štetu svim granama industrije, ali turizmu naročito. Poznato je da baščaršija živi od turizma i turista. Šta je TZ Kantona Sarajevo učinila u konkretnom smislu da pomogne najugroženijim sektorima?
Čast nam je da smo zajedno sa kolegama koji su tada bili u organima TZ KS bili dijelom tima koji je predstavljao PRVU instituciju u BiH koja je hitno reagovala na novonastale okolnosti. Bili smo svjesni situacije koja je pred nama i samo 3-4 dana nakon što je Vlada FBiH proglasila stanje nesreće, mi smo izašli sa najavom da ćemo izdvojiti 1.000.000,00 BAM kao hitnu interventnu pomoć turističkom sektoru u KS. Nakon toga smo planirali napraviti rebalans kojim bi odvojili još dodatnih 2.000.000,00 KM putem javnih poziva, djelimično kako bismo pomogli i onim dijelovima sektora turizma koji nisu bili obuhvaćeni prvim pozivom. Neshvatljivo je da je Vladi KS trebalo tri mjeseca da odobri naš prijedlog a onda zatim i dodatnih mjesec dana da krene sa isplatom sredstava.
Ovdje je važno napomenuti da se ne radi o budžetskom novcu, taj novac je prikupila Turistička zajednica KS od boravišnih taksi i članarina. Dakle niti jedna KM nije išla iz budžeta. U svom tom haosu koji je izazvala pandemija virusa korona došlo je do smjene rukovodstva i organa TZ KS. Tako da u ovom trenutku nemamo informacija u kojoj je fazi proces sa planiranim rebalansom i odvajanjem dodatnih 2 miliona BAM, te da li će od toga uopće nešto i biti.
Ovdje moramo dodati još jednu činjenicu koja nema direktne veze sa turizmom i TZ KS – Dan-dva nakon naše inicijative o izdvajanju prvobitnog miliona BAM u cilju hitne interventne pomoći, odmah je reagovalo i PD Butmir sa konkretnim programom i prijedlogom pomoći. Dakle u čitavoj državi Bosni i Hercegovini samo su dvije institucije/javna preduzeća reagirala u prvih sedam dana od proglašenja stanja nesreće: TZ KS i PD Butmir.
I u TZ KS i u PD Butmir na rukovodećim pozicijama i u organima upravljanja bili su ljudi koji su tu došli na prijedlog Naroda i Pravde, mnogi od njih uopće nisu članovi te stranke. I to nas čini izrazito ponosnim jer i ta dva slučaja dokazuju da pokret zvani Narod i Pravda drži do svojih obećanja, u ovom slučaju o postavljanju sposobnih i odgovornih na rukovodeće pozicije koji ispravno i pravovremeno djeluju i u kriznim situacijama.
Šta je najzanimljivije turistima u Starom Gradu? Šta ne žele nikako propustiti?
Mnogo je stvari koje su zanimljive našim dragim gostima iz cijelog svijeta. Naravno fascinantna im je činjenica da se u krugu od 100 metara nalaze džamija, katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga. Interesuje ih fascinantna historija Sarajeva a najveći dio te historije je upravo vezan za Stari Grad.
Mnogi kao najinteresantniji i najupečatljiviji dojam spominju to da je za samo par minuta lagane šetnje moguće doći iz dijela grada koji vam daje osjećaj da ste u Istanbulu, Marakeshu, Kairu ili bilo kojem drevnom gradu i trgovačkom centru na Bliskom istoku do dijela grada koji vam daje utisak da se možete nalaziti u Budimpešti, Beču, Pragu ili bilo kojoj drugoj centralnoeuropskoj metropoli. I to sve šetnjom od baščaršijskog trga preko Sarača do kraja Ferhadije. Tu je svakako nezaobilazna Latinska ćuprija i priča o ubistvu Franza Ferdinanda i njegove trudne supruge Sofie. Mjesto ubistva prijestolonasljednika i njegove supruge je zasigurno najpoznatije pojedinačno turističko mjesto i atrakcija u Starom Gradu.
Prema statistikama, odakle nas posjećuje najviše turista? Kojim smo tržištima zanimljivi?
Najviše gostiju nam dolazi iz zemalja regije, Turske, zemalja Zaljeva i zapadne Europe, sa dalekog Istoka, a posebno Kine, Južne Koreje i Malezije.
Na koje ste projekte iz prethodnog perioda ponosni? Šta biste istakli kao najveći uspjeh TZ KS?
Ponajviše smo ponosni na činjenicu da su na rukovodećim pozicijama i u organima TZ KS po prvi put bili isključivo ljudi iz struke i turizma.
Ponosni smo na to što je u našem mandatu u TZ KS ušla svježa krv, mladići i djevojke koji su bez apsolutno bilo kakve štele i posredništva započeli svoje karijere u instituciji koja predstavlja ogledalo KS prema vani. Nastavili smo posao koji je započeo kolega Muzur po pitanju konačnog i sistematskog rješavanja problema u kojima se nalazi turizam u KS. Od zaštite naših licenciranih vodiča, preko prijedloga izmjena Zakona o turizmu KS i Statuta TZ KS pa do dugoročnih, strateških projekata po pitanju obrazovanja kadra u oblasti turizma. To su samo neke stvari.
I ponosni sam jer smo sav taj posao počeli raditi u saradnji sa turističkim radnicima i akademskom zajednicom. Nakon što je Vlada KS smijenila rukovodstvo i organe TZ KS sve to je stalo.
Šta biste mogli istaći kao nedostatke u turističkoj ponudi koju vežemo za Stari Grad? Šta se mora poboljšati?
Glavni nedostaci su u tome što većina ljudi još uvijek ne shvata da je došlo do promjene u mentalitetu prosječnog turiste, tj. promjene fokusa gdje više nije najvažnije samo prespavati negdje i obići znamenitosti. Turisti danas traže da im se “proda” priča, doživljaj.
U dobu globalizacije i destinacija sa sličnim ponudama, turisti traže autentične, iskonske i jedinstvene destinacije, doživljaje i ponude. I tu je Stari Grad u velikoj prednosti.
Zaštita, revitalizacija i brendiranje naših zanata i njihovih proizvoda, naših autohtonih sinija i jemeka bi nam dali važnu prednost u borbi za modernog turistu. Naravno sve se opet svodi na stratešku i dugoročnu politiku i poticaje ali tu ključnu ulogu trebaju igrati lokalna zajednica, Vlada KS i TZ KS i onih koji žive od gore spomenutih obrta. Moraćemo stvoriti platfome putem kojih će se održavati redovan kontakt i saradnja.
Mimo toga, naš Stari Grad je pun fascinantnih priča, tradicija i predaja koje su se prenosile sa koljena na koljeno. Mnoge od njih su dokazani, historijski fakti. I to je također nešto što nove generacije turista traže i žele.
Od konkretnih stvari koje ne traže dugoročno planiranje, strategiju i brendiranje jeste zasigurno pitanje javnih wc-ova kojih mora biti mnogo više u Starom Gradu.
Da li je turizam u BiH, pa tako i u Sarajevu prilagožen osobama sa nekim oblikom invaliditeta, te da li su planirane aktivnosti koje će unaprijediti ponudu?
Mislim da smo, nažalost, daleko od toga da postanemo destinacija koja je prilagođena osobama sa invaliditetom. To prvenstveno treba da bude pitanje poštovanja prema našim sugrađanima koji su ostali bez dijelova svojih tijela tokom agresije na BiH i kasnije, kao i prema našim sugrađanima koji imaju bilo kakav drugi oblik invaliditeta. Sve nas je manje i apsolutno je nedopustivo da i dan danas imamo naše sugrađane čiji je život uglavnom vezan za sigurnost njihovog doma jer im njihov grad nije omogućio da se u njemu mogu kretati sigurno i slobodno.
Gradnjom inkluzivnog društva i grada nećemo njima vratiti dostojanstvo jer ga oni nikada nisu ni izgubili, vratit ćemo dostojanstvo samima sebi i ovom gradu. Dakle, da budemo brutalno iskreni, gradnju inkluzivnog društva u svakom njegovom segmentu dugujemo prvenstveno našim sugrađanima koji su dio nas, dio ovog društva i grada.
Kada taj problem riješimo radi njih, sve će biti lakše i po pitanju turista sa različitim vidovima invaliditeta.
Kakve projekte možemo očekivati u narednom periodu?
Dosta toga ovisi o uspjehu Naroda i Pravde na lokalnim izborima u Starom Gradu kao i o pitanju nove Vlade Kantona Sarajevo. Kada su u pitanju planovi i projekti isključivo za Stari Grad, spomenuću samo neke od njih:
- Izgradnja parkinga za turističke autobuse po ugledu na Dubrovnik.
- Izgradnja sportskog centra u Starom Gradu.
- Renovirati i osvijetliti bedem na relaciji od Zmajevca do Vratničke kapije
- Restauracija linija, tranšeja i rovova na Čolinoj kapi.
- Uspinjača do Jekovca/Žute tabije
- Oživljavanje pasvandžija kao esnafa koji bi u autentičnoj nošnji vodili računa o sigurnosti Baščaršije tokom noćnih sati.
- Ranije spomenuta zaštita i revitalizacija autentičnih zanata i jela u svrhu njihovog brendiranja i jačanja autentične, domaće ponude.
- Kreiranje festivala sarajevske gastronomije u Starom Gradu.
- Obogaćenje turističke ponude uređenjem tunela u koji se ulazi na Jekovcu kod Memorijalnog centra na Kovačima izlazi preko puta restorana Bazeni
- Ideja je da se ispita mogućnost pokretanja turističkog voza od Bistričke stanice do entitetske granice u dužini cca. 3,5 km.
- Markiranje i dodatno obilježavanje planinarskih i biciklističkih staza na planinama kako bismo privukli avanturističke posjetioce kojih je svake godine sve više.
Mnogi od ovih planova i projekata uveliko ovise o uspjehu Naroda i Pravde na lokalnim izborima u Starom Gradu, ali i od imenovanja nove Vlade Kantona Sarajevo.
Da li su planirane neke aktivnosti za predstojeću zimsku sezonu, s obzirom na to da je ljetna potpuno propala?
Nažalost, mislim da ni od zimske sezone neće biti ništa. Apsolutno se ništa ne radi po pitanju prilagođavanja novonastaloj situaciji i okolnostima i stvaranju nove kratkoročne strategije i promocije prilagođene uslovima izazvanim pandemijom virusa korona.
Bojim se da ljudi koji su sada na odgovornim pozicijama još uvijek nisu svjesni dugoročnog razornog efekta koji je izazvala ova pandemija. Posljednje procjene pokazuju da bi tek 2024. godine sektor turizma i avioindustrije mogao da se vrati na nivo 2019. godine. Ono što nije ohrabrujuće je to da se godina vraćanja na predpandemijsko stanje svakih par mjeseci gura prema naprijed. Početkom pandemije sve prognoze su govorile da je 2020. godina propala ali da će se stvari vratiti na svoje u toku 2021. TZ KS, Vlada KS i lokalne zajednice moraju se prilagoditi novonastaloj situaciji koja neće nekim čudom nestati ni iduće godine.
Dakle, pred nama je jedan ozbiljan i dugoročan problem koji svi zajedno moramo riješiti kako bi prebrodili izazove, te sačuvali što je moguće više turističkih aktera i radnih mjesta. Nažalost, ova Vlada KS se pokazala potpuno nespremnom, nemoćnom i nesposobnom da rukovodi krizom. Nije ništa bolje ni na višim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Sa druge strane ovakvo stanje predstavlja i mogućnost da se donesu sistemska i dugoročna rješenja po pitanju turizma u KS. I to su ta dva pravca u kojima treba djelovati u narednom periodu kako bi povratak na staro dočekali spremni, kadrovski obučeni i sa riješenim svim pitanjima koji su mučili sektor turizma prethodnih godina. Naravno potrebna je saradnja svih nivoa vlasti od kantona preko gradske uprave pa do općina, akademske zajednice i prvenstveno turističkih radnika i aktera u KS.
