Piše: Dr. sc. Sedad Bešlija, direktor instituta za Historiju
Izvor: Facebook profil
Izvrsni student i doktor političkih nauka sarajevskog Univerziteta, koji je, po svjedočenju mentora prof. dr. Esada Zgodića, odbio i mjesto asistenta u Sarajevu zbog borbe za promjenu stanja u svojoj državi, a kasnije i radno mjesto u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore zbog uslova da se politički odredi, vratio se u rodni Ulcinj i oformio političku organizaciju (najprije Pozitivna Crna Gora, zatim i Građanski pokret URA: Ujedinjena reformska akcija) s kojima je krenuo u borbu za vlast i promjene u Crnoj Gori. Najmlađi je i najaktivniji poslanik 25. saziva Skupštine Crne Gore.
Principijelnopst i revolt kojeg je iskazao prema uobičajenom poretku na Balkanu izazvala je znatiželju i podršku kod značajnog dijela stanovništva Crne Gore svih etničkih i vjerskih pripadnosti. Znaju česti uljcinjski turisti iz Bosne i drugih zemalja, svih nacionalnosti, o kakvoj se ljudskoj gromadi i dobrom domaćinu i sagovorniku radi.
Izrazita elokventnost, argumentacija stavova, poznavanje materije, strast u poslu i dosljednost u borbi za poštenu, građansku i evropsku Crnu Goru dokaz je da je Dritan Abazović časno, pošteno i zasluženo dobio diplome i titule tokom školovanja, što se ne bi moglo reći za ogromnu većinu političara (s titulama) na Balkanu.
Abazović je pravi predstavnik univerzalnih vrijednosti koje nikako da ovladaju Balkanom. To su obrazovanje, znanje, poštenje, principijelnost, dosljednost, širokogrudnost, multietničnost, multikonfesionalnost, meritornost, dobri susjedski odnosi. Svoje ideološke preokupacije iznio je u knjizi indikativnog naslova: „Kosmopolitska kultura i globalna pravda“.
Logično je da su reakcije prorežimskih struja u svim zemljama Balkana kontra pozicije koju je Abazović dobio izborima u Crnoj Gori. Jer, on svojom pojavom, idejama i vizijama narušava koncept uspostavljene „balkanske kaljuže“ u kojoj režimi više decenija opstaju igrajući na kartu međunacionalnih tenzija i trvljenja, dočim je svima korupcija zajednička „religija“.
Šta, zapravo, dr. Abazović želi? Vrlo jednostavno. Vratiti Balkan i međunarodne odnose u njemu na one temelje i principe koje su tu vladali stoljećima, a što je poznato pod nazivom „pax ottomana“. Vratiti odnose na vrijeme prije pojave šovinističkih i nacionalističkih pohoda koje su prekrajale državne granice i formirale vještačke države koje su postajale grobnicom za manjinske zajednice. Upravo na tim vrijednostima se spajaju pozitivne tekovine prošlosti i sadašnjost, ali i budućnost Balkana i dostignuti evropski standardi.
Premda režimi pokušavaju sve imaginarne i hipotetičke probleme pripisati Abazovićevom položaju i uspjehu na izborima, te ga pretenciozno pozicionirati kao „ključnog igrača“ po budućnost Balkana zapravo riječ je o klasičnoj zamjeni teza. Jer, Abazović je dobio „samo“ 5% glasova u crnoj Gori i 4 mandata u Skupštini Crne Gore od mogućih 81. Što će reći da je ovo tek tračak nade za ideje, ideale, principe i vrijednosti za koje se zalaže Dritan Abazović i njegovi politički saborci u Crnoj Gori, ali i na Balkanu. Drugim riječima, izvolite, gospodo, „krivca“ za mogući strah i ružan rasplet događaja na Balkanu tražiti u onima koji nisu glasali za tako čistu viziju, ideje i program Abazovićevog kruga. Dakle, nije Abazović kriv što je dobio „samo“ 5% glasova već „krivicu“ treba tražiti u još uvijek niskom stepenju političke kulture i manjku političke svijesti glasača.
Zapravo, rješenje za Balkan, a mogućnost da proklamovani ideali i ideje zažive i prevladaju na Balkanu leži u tome da svaka balkanska zemlja ima najmanje po jednog Abazovića koji će dobiti masovnu podršku građana, a koji personificira i objedinjuje sve pozitivne tekovine balkanske prošlosti, međuetnički i međukonfesionalni sklad i one pozitivne evropske standarde u kojima nema kriminala i korupcije.
Ako se to desi, tada će na Balkanu zavladati „evropska“ atmosfera u kojoj će ljudska prava biti svetinja, meritokratija određivati smjer kretanja država i nacija, međuljudski i međunacionalni odnosi će biti harmonizirani, a sve retrogradne snage završiti na smetljištu historije.
