Međunarodni tim naučnika otkrio je iznenađujući podatak o Marsu dok je u laboratoriji proučavao blato s Crvene planete.
Stručnjaci su željeli otkriti kako izgledaju vulkani na Marsu u poređenju s onima na Zemlji te su ustanovili da “marsovsko blato”, koje su “stvorili” u laboratoriji, “teče poput proključale paste za zube”, prenosi Hina.
U određenim uvjetima tečnost čak “poskakuje”.
Korištena gruda blata podsjećala je na vrstu lave poznatu kao “pahoehoe”, kakvu izbacuje poznati havajski vulkan Kilauea.
Rezultati tog istraživanja mogli bi pomrsiti ranija istraživanja o Marsu, smatra voditelj studije Petr Brož s Instituta za geofiziku Češke akademije nauka.
“Kad proučavate materijal iz svemira, često ne možete precizno reći je li riječ o lavi ili o blatu.”
“Ako na terenu nemate geologa, koji po materiji može lupnuti čekićem da bi ustanovio o čemu je tačno riječ, teško je to utvrditi”, kazao je za BBC Brož, koji je dugo bio skeptičan u vezi s naučnom pretpostavkom po kojoj vulkani na Marsu izbacuju blato.
Fenomen dobro poznat na Zemlji
Taj fenomen na Zemlji je dobro poznat, ali Brož je nekoliko godina pokušavao opovrgnuti teoriju po kojoj veliki broj kupastih oblika na Marsu potječe od istih takvih vulkana.
Na kraju je došao na zamisao da ispita na koji se način blato, ako uistinu izvire iz vulkana na Marsu, ponaša u uvjetima ekstremne hladnoće i niskog zračnog pritiska, kakvi vladaju na Marsu.
S takvim je problemom došao Manishu Patelu i članovima njegovog tima s Otvorenog univerziteta Velike Britanije.
Britanci posjeduju posebnu komoru koja može simulirati uvjete na Marsu.
Uz pomoć posebne opreme testira se i ona koju svemirske agencije šalju u svemir, poput “rovera”.
Unatoč nastojanjima da komoru održe besprijekorno čistom, stručnjaci su uskoro otkrili da se eksperimentalno blato slijeva niz padinu od pijeska.
U “zemaljskim okolnostima” blato se ponaša kao što se očekuje: glatko je, poput umaka koji ulijevate u tanjir.
No, u “marsovskim uvjetima” na masi od blata stvara se mnoštvo tupih i nazubljenih šiljaka.
Istraživanje nebeskih tijela
Sve se svodi na to da nizak atmosferski pritisak, niži od jedan posto pritiska na Zemlji, utječe na vodu, zbog čega ona brzo isparava, potom proključa te se na kraju zamrzne.
“Korica blata zamrzne se, ali je ono dovoljno gusto da mu unutrašnjost ostane tečna. Dakle, korica nakratko zaustavlja tečnost, ali kad tečni dio probije kroz tanje dijelove korice, blato nastavlja teći”, pojasnio je Patel, dodavši da proces podsjeća na “pahoehoe”.
Rezultate eksperimenta naučnici su objavili u časopisu posvećenom geološkim naukama Nature Geoscience.
Njihovim naučnim radom nije obuhvaćen eksperiment u kojem je oponašana atmosfera “vrlo toplog” dana na Marsu.
Na pojedinim dijelovima te planete temperatura se povremeno penje i do 20 Celzijevih stepeni.
U takvim uvjetima blato je proključalo i pod niskim pritiskom te je “skakalo iznad površine kao da levitira”, kazao je Brož.
Naučnici vjeruju da će rezultati njihovog istraživanja biti podsjetnik kolegama da tokom istraživanja nebeskih tijela mogu naići na neočekivane ishode, zaključuje Brož.
(Al Jazeera Balkans)
