“Kreatina”, vikao je Novak Đoković na Gorana Ivaniševića i svoju ekipu tokom finala mastersa u Sinsinatiju.
Ovaj dodatak ishrani najčešće koriste sportisti tokom priprema za takmičenja, prevashodno za povećanje mišićne mase i dobijanja na snazi, navodi se na sajtu enciklopedije Britanika.
Koristio ga je i 33-godišnji Luka Hrkalović iz Zemuna, koji više od 15 godina trenira u teretani, a tokom „dužih perioda” uzimao je ovaj suplement, kaže u razgovoru za “BBC na srpskom”.
“Radi posao”
On se odlučuje za kreatin-monohidrat, za koji ističe da u trenažnom procesu „radi posao”.
– To je super stvar, kada tek kreneš da treniraš primjećuješ da ti na mjesečnom nivou sve ide bolje, vidiš promjene na tijelu, povećan tonus mišića, iako ne možeš sa sigurnošću da kažeš da je to od kreatina – objašnjava Luka.
Tvrdi i da „nikada nije imao nuspojave” od ovog dodatka ishrani.
Dijetološkinja Veroslava Stanković za “BBC na srpskom” kaže da je kreatin vrsta proteina, prirodna supstanca koja se u organizmu ljudi i životinja skladišti u mišićima.
Proizvode ga jetra, bubrezi i pankreas, navodi se na sajtu britanskog Nacionalnog zdravstvenog instituta.
– Organizam ga proizvodi kao i ostale proteine, on ima prije svega gradivnu ulogu i održava oblik ćelija, odnosno “puni” mišiće i same ćelije.
Ukoliko se upotrebljava u normalnim količinama, nema štetnih efekata, ali svaka prekomjerna upotreba proteina, kao i kreatina, dovodi do oštećenja mišića, ali i oštećenja srca i bubrega usljed razgradnje i izlučivanja kreatina putem urina – rekla je Stanković.
Pored upotrebe u sportu, kreatin ima primjenu i u medicini, posebno u slučajevima smanjenja mišićne mase pacijenata, dodaje ona.
Šta je uradio Đoković?
Đoković je u pauzi između gemova uzbudljivog finala mastersa u Sinsinatiju vikao na svoj tim.
Bio je bijesan jer kreatin, koji je tražio u trenutku kada se fizički loše osjećao, nije stigao iz boksa gdje su sjedili članovi njegovog tima.
Nešto slično se dogodilo i tokom Vimbldona, kada je vikao na saradnike u loži jer mu nisu donijeli banane i hurme.
– Tražio sam im banane, hurme i vodu, Stvarno, ne znam kako me ne razumiju? Pokažem im ovako, to je banana, pa ovako, za hurme, i onda ovako, za vodu. Ništa taktički…
Svaki put se dogovorimo prije meča – i dalje me ništa ne razumiju, pa mi donesu jabuku. Kakva jabuka, čovječe?! Onda nađem krušku u torbi, kao da hurme ne mogu nigdje da se nabave.
Sada mi još stavljaju i neke magnete, baš svašta – našalio se Đoković tada i nasmijao novinare.
“Mitovi iz teretane” i činjenice o kreatinu u sportu
Razgovori o ovoj supstanci nerijetko su omiljena aktivnost vježbača u teretanama, u šta se uvjerio i Luka Hrkalović tokom 15 godina treniranja.
Tako je bezbroj puta čuo i „jedan od najvećih mitova teretane”, koji kaže da će oni koji prestanu da uzimaju kreatin ubrzo tu supstancu „izbaciti kroz mokraću”.
– To nije istina – kratko tvrdi ovaj Zemunac.
Dijetološkinja Veroslava Stanković kaže da kreatin, „kao i većina drugih proteina, za sebe vezuje vodu”.
Međutim, ukoliko ne unosimo prekomjerne količine, to u našem organizmu neće stvoriti problem, dodaje ona.
Ljudsko tijelo u prosjeku luči oko jednog grama ove supstance svakog dana, navodi se na sajtu enciklopedije Britanika.
Kada bi ova količina bila znatno veća, „svi bismo imali velike mišiće poput bodibildera”, napominje Stanković.
Ali, kako ustanoviti pravu količinu kreatina koju treba da konzumiramo?
– Količina zavisi od korisnika ili sporta kojim se bavi, a uglavnom je suplementacija sportista ekvivalent za unošenje dva kilograma mesa.
Nemamo referentne vrednosti, poput preporučenih količina vitamina C, već to zavisi od sporta kojim se bavite – dodala je Stanković.
Korištenje kreatina u sportu pospešuje snagu i izdržljivost, ali njegov uticaj postaje manji što je sportista duže u trenažnom procesu, navodi se na sajtu britanskog Nacionalnog zdravstvenog instituta.
To je uvidio i Luka Hrkalović, koji smatra da njemu kreatin trenutno „ne bi mnogo pomogao, jer trenira već godinama”.
– Početnicima sigurno pomaže, baš je mnogo kada ti u početku popravi učinak u teretani za 10 odsto – naveo je on.
Uzimanje “na svoju ruku” može da naškodi zdravlju
Hrkalović se nije konsultovao sa stručnjacima prije odluke da prvi put kupi ovaj dodatak ishrani.
– U to vrijeme, na internetu nije baš bilo mnogo podataka, pa sam se informisao u razgovoru sa drugarima iz teretane i u prodavnicama suplemenata.
U teretani su svi pričali “uzmi, to ti je super”, a kod kuće su mi govorili “to su steroidi” – smije se Luka.
Iako 33-godišnjak iz Zemuna nije imao negativna iskustva, uzimanje kreatina, kao i drugih suplemenata, „na svoju ruku ili preporuku trenera” nije preporučljivo, upozorava Veroslava Stanković.
Stručnjakinja kaže da bi oni koji žele da ga unose prvo trebalo da se „konsultuju sa specijalistom sportske medicine i dijetologom, a ukoliko ove stručnjake nemaju u mjestu gdje žive, onda mogu da se obrate i nutricionisti”.
Kako se kreatin koristi u medicini?
Stanković dodaje da kreatin ima važnu ulogu u liječenju pacijenata od sarkopenije, bolesti koju odlikuje gubitak mase, snage i funkcija tijela.
– Daje se i kod različitih operacija, kada dolazi do propadanja mišićne mase. Gubitak mišićne mase može da dovede do drugih bolesti, propadanja enzima i nervnog sistema – navela je ona za “BBC na srpskom“.
