Ovo su najbolji primjeri da škola i fudbal mogu “ruku pod ruku”.
Predrasude ili procjene zasnovane na činjenicama, često govore kako fudbaleri nisu naročito inteligentni.
Naime, većina danas poznatih igrača najvažnije sporedne stvari na svijetu još u tinejdžerskim danima napustila je školovanje i u potpunosti se posvetila fudbalu, a rijetki su uspjeli da završe srednje škole. O fakultetima, masterima, doktorskim studijama… da i ne pričamo.
Ipak, postoje i izuzeci, a ovih pet fudbalera to najbolje potvrđuju.
ĐORĐO KJELINI
Posmatrajući na terenu Đorđa Kjelinija, legendarnog defanzivca Juventusa i reprezentacije Italije, rijetko ko mogao bi da zaključi da se radi o fakultetski obrazovanoj osobi.
Nezgrapan, sirov i beskrupulozan, onako “na prvu”, koji na svakom meču daje sve od sebe i prosto “ore” po terenu, kapiten “stare dame” i “azura” stekao je diplomu na Univerzitetu u Torinu 2010. godine iz oblasti ekonomije, nakon čega je uspješno okončao i master studije iz poslovne administracije.
U eri modernog fudbala, trofejni igrač pokazao je da školovanje i profesionalno bavljenje sportom ipak mogu “ruku pod ruku”, a od 2004. godine ponosni je vlasnik Ordena viteza pete klase, koji Italija, na prijedlog predsjednika, dodjeljuje zaslužnim za izuzetna dostignuća.
DR SOKRATES
Osim što je bio doktor fudbalske igre, legendarni Brazilac Sokrates zaista je bio doktor, a po završetku karijere radio je kao ljekar opšte prakse.
Nekadašnji vezista Botafoga, Korintijansa, Fiorentine, Flamenga i Santosa, te reprezentacije Brazila, nadimak Sokrates dobio je nakon što je završio medicinski fakultet u Sao Paolu.
Punim imenom Sokrates Brazileiro Sampajo de Souza Vieira de Oliveira, bio je vrsni fudbaler, jedan od najboljih na svijetu u to vrijeme, a diploma iz medicine, ali i stil igre, bili su presudni da ga prozovu “doktorom”.
Takođe, svoju inteligenciju usmjerio je i ka politici. U vrijeme dok je nastupao za Korintijans, učestvovao je u osnivanju političke partije koja je bila opozicija vladajućoj vojnoj hunti.
Često je isticao da su njegovi heroji revolucionari Fidel Kastro i Če Gevara, ali i Džon Lenon.
Preminuo je mlad, u 58. godini, nakon problema sa jetrom, 2011. godine.
MIRALEM PJANIĆ
Na našoj listi je i Miralem Pjanić, koji je rođen u Tuzli, ali je, kao beba, zajedno sa svojim roditeljima pred početak rata u BiH, život nastavio u Luksemburgu.
Još u mladim danima pokazao je interesovanje za fudbal, a prvi profesionalni klub u kojem je zaigrao bio je francuski Mec. Potom je bio član Liona, prije nego što je uslijedio odlazak u Italiju. Prvobitno je pet sezona nosio dres Rome, da bi nakon toga prešao u Juventus, a sada je u timu Barcelone.
Te selidbe, te život u državama u kojima su na snazi različiti jezici, omogućili su Pjaniću, koji je u mlađim selekcijama, kadetskoj i juniorskoj, nastupao za Luksemburg, da komunicira na brojnim jezicima.
Pjanić, inače student Fakulteta za sport i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Sarajevu, je poliglota i govori šest jezika.
Osim maternjeg, te luksemburškog, Pjanić govori još francuski, engleski, italijanski i njemački jezik.
HENRIK MKITARIJAN
Jedan jezik više od Pjanića govori Henrik Mkitarijan iz Rome.
Jermen je za nepuna tri mjeseca provedena u Rimu, gdje igra na pozajmici iz Arsenala, “propričao” italijanski, što dovoljno govori o njegovoj inteligenciji.
I on je jezike “upijao” tokom boravka u raznim klubovima, a italijanski mu je osmi jezik kojim govori.
Osim njega, te naravno maternjeg jermenskog, govori još ruski, ukrajinski, njemački, engleski, francuski, te portugalski.
Takođe, ponosni je vlasnik dvije diplome, fakulteta fizičkog vaspitanja, te ekonomije.
Mkitarijan je 2012. godine imenovan za počasnog člana Jerevana, a priznanje je primio za veliki uspjeh u fudbalu, te izuzetna dostignuća u sportu.
Osim svega nabrojanog, poznat je i po humanitarnom radu.
FRENK LAMPARD
Jedan od najinteligentnijih u svijetu fudbala je Frenk Lampard, menadžer Čelsija.
Nekadašnjem fudbaleru, a sada treneru londonskih “plavaca”, 2009. godine izmjeren je količnik inteligencije (IQ) 150, a doktor koji je konstatovao ovo nevjerovatno dostignuće Brajan Ingliš istakao je da je to najbolji rezultat otkako njegova kompanija vrši testiranja.
Primjera radi, Albert Ajnštajn imao je IQ 160, a sve ovo potvrđeno je i iz Mense (međunarodno udruženje visokointeligentnih pojedinaca).
Lampard, koji je često znao da se našali da mu je IQ “150 i nešto”, napisao je seriju dječjih priča o fudbaleru Frenkiju i njegovim avanturama sa magičnom loptom.
Ko zna, da nije odlučio da se druži s loptom, možda bi ga danas gledali u naučnim krugovima.
