Kompozicijski i koncepcijski usko povezana sa objektom Ferhat-pašine džamije znane kao Ferhadija, i sahat-kula kao jedan od simbola Banjaluke srušena je 1993. godine. Ostaci te povijesne građevine proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a ponovna izgradnja realizirat će se u skladu sa propisima koji regulišu tu oblast.
Naime, Medžlis Islamske zajednice Banjaluka preuzeo je rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju entiteta Republika Srpska kojim je izdata građevinska dozvola za obnovu i rehabilitaciju sahat-kule u tom gradu.
Kako je kazao direktor Vakufske direkcije BiH Senaid Zajimović za Federalnu novinsku agenciju, sahat-kulu u Banjaluci gradit će izvođač iz Turske u partnerstvu sa domaćom licenciranom firmom, a finansijer je Generalna direkcija vakufa Republike Turske.
Prema Protokolu, potpisanom između dvije vakufske direkcije, početku radova prethodi nekoliko administrativnih i tehničkih aktivnosti. Tako bi trebalo da budu prevedene na turski jezik dozvola i preliminarna ponuda cijene izvođenja radova. Generalna direkcija vakufa Republike Turske potom će provesti (u skladu sa svojim procedurama) tendersku proceduru za izbor izvođača radova.
“Iskreno se nadamo da će sve biti završeno za šest mjeseci, da bi eventualno u aprilu ili maju naredne godine mogli započeti radove. Očekujemo da bi radovi mogli biti završeni u toku jedne godine, što znači da bi početkom 2025. godine sahat-kula mogla biti završena i otvorena”, kazao je Zajimović.
Podsjeća da će Generalna direkcija vakufa Republike Turske finansirati kompletan projekt rekonstrukcije banjalučke sahat-kule, koji podrazumijeva projektnu dokumentaciju, troškove nadzora i izvođenje radova.
Kako je kazao, Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH kandidirala je projekt sahat-kule Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske na inicijativu Muftijstva banjalučkog i Medžlisa Islamska zajednice Banjaluka.
Protokol o rekonstrukciji banjalučke sahat-kule potpisan je u novembru 2020. godine između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, Grada Banjaluka i Muftijstva banjalučkog. To je samo jedan, u nizu projekata, koji se realizira u partnerstvu Generalne direkcije vakufa Republike Turske i Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.
Kako kaže Zajimović, svi originalni ostaci sahat-kule ranije odvezeni (kao i ostaci srušene Ferhadija džamije) na različite deponije bit će ugrađeni. To je predvidjela i Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, prilikom proglašenja ostataka sahat-kule nacionalnim spomenikom.
“Prilikom izrade projektne dokumentacije vršena su određena arheološka istraživanja, koja su prije svega za cilj imala sagledavanje stanja temelja”, naglasio je.
Za banjalučku sahat-kulu kaže da je predstavljala poseban javni objekt nezaobilazan za arhitektonsko urbanistički razvoj grada, te da su ponosni što će biti izgrađena u što izvornijem obliku.
Zajimović smatra da će, obnovom sahat-kule kao bitnog elementa identifikacije banjalučke čaršije, Banjaluci biti vraćen jedan od najvažnijih simbola – ‘to je isto kao da Mostaru vratite Stari most’.
Sahat-kula budi uspomene brojnih Banjalučana na dane mladosti koje su provodili šetajući pored džamije Ferhadije i gledajući u sahat-kulu koja je pokazivala vrijeme.
“Jasne su riječi muftije banjalučkog Nusreta Abdibegovića koji je rekao da urbani dio nekog grada ne čine samo njegovi građani, već i objekti, zgrade i istorijsko nasljeđe koje svaki grad ima”, kaže Zajimović.
Na pitanje šta će značiti obnova takvog objekta za grad Banjaluku i njegove stanovnike a šta u smislu očuvanja historijskih vrijednosti, Zajimović se prisjetio i riječi pravoslavnog vjeroučitelja Danijela Mihića koji je nakon potpisivanja protokola za obnovu sahat-kule, u izjavi za neke medije, rekao da je “obnova važna kako za sam kulturno-istorijski identitet grada, tako i za međunacionalni odnos naših sugrađana”.
“Banjalučka sahat-kula imala je višestruku namjenu u vremenu kad su džepni časovnici bili ‘teški’ luksuz. Sahat-kula je jedan od simbola grada, svjedok petovjekovnih događaja, prvorazredni spomenik kulture i nacionalno nepokretno blago”, citirao je Zajimović.
Kako podsjeća, jedan od osnovnih ciljeva uspostave saradnje Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske jeste obnova i očuvanje nacionalnih spomenika BiH izgrađenih ili se vežu za osmanlijski period.
“Nacionalni spomenici su kriterij po kojem se mjeri kulturno-historijska vrijednost jednog podneblja, države, nacije. Ovo je jedan, u nizu, nacionalnih spomenika čiju obnovu zajednički realiziramo. U Banjaluci je ovo drugi projekt takve vrste. Prvi projekt, koji smo realizirali, jeste ponovna izgradnja Arnaudije džamije koja je završena a svečano otvaranje očekujemo uskoro. Ponovna izgradnja sahat-kule je drugi projekt koji se realizira na taj način. Iz te činjenice vidi se naša opredijeljenost za obnovu kulturno-historijskih spomenika koji imaju status vakufa. Obnovom nacionalnih spomenika arhitekture jačamo i turističku ponudu na tom području”, naglasio je Zajimović.
Nije poznato tačno vrijeme izgradnje sahat-kule u Banjaluci. Najvjerovatnije je to bilo 1587. godine, u vrijeme velikih građevinskih poduhvata Ferhat-paše Sokolovića u Banjaluci, novoj prestonici novoformiranog Bosanskog pašaluka.
U periodu Austro-Ugarske banjalučka sahat-kula doživjela je određene promjene, u odnosu na njen izvorni izgled iz osmanlijskog perioda. Određena oštećenja zabilježena su i u zemljotresu 1969. godine, kad je rađena i rekonstrukcija.
Bila je centralni motiv na fotografijama, slikarskim i drugim umjetničkim djelima. Postoji vjerovatnoća da je banjalučka sahat-kula najstarija sahat-kula u Bosni i Hercegovini.
Objekt sahat-kule bio je kompozicijski i koncepcijski usko povezan i sa ostalim objektima stare Banjaluke. Bila je jednoprostoran objekt, u podnožju je imala skoro četvornu osnovicu dimenzija 3,20 x 3,30 m. Njezini zidovi su bili neobično masivni (Bejtić, A. 1950). Imala je oblik tornja koji se postupno sužavao prema koti koja se nalazila na visini 14,40 metara. Odatle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenoga dijela, nastao nakon zemljotresa 1969. godine.
Visina sahat-kule iznosila je 18,89 metara, a bila je završena četverovodnim šatorskim krovom. Ulaz je bio sa jugoistočne strane objekta i nekoliko puta mijenjan, prepravljan i dograđivan. Kroz vremenski period, od svog nastanka, doživljavala je niz promjena kako u izgledu tako i u dimenzijama posebno visini. Većina izmjena nastala je u toku XIX stoljeća, kad su gornji dijelovi objekta ozidani opekom.
Taj se izgled može vidjeti na fotografijama iz austrougarskog perioda i nije pouzdano utvrđeno da li je nastao kao posljedica autentične restauracije ili zbog potrebe za povećanjem visine objekta. U to je vrijeme objekt povećan na visinu od 22 metra i u svom vrhu je dobio polukružni otvor, a pored ukrasnog vijenca (ispod strehe) pojavili su se dekorativni elementi izvedeni u žbuci poput dekorativnog friza.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2003. godine Odluku kojom se područje i ostaci povijesne građevine sahat -kule proglašava nacionalnim spomenikom BiH. Tom odlukom definirana je mogućnost izgradnje sahat-kule te su definisane mjere zaštite i date smjernice u tom pravcu.
Nakon obnove Arnaudije džamije (vakuf Hasana Defterdara, ministra finansija u vrijeme Ferhat-paše Sokolovića) završena je obnova svih, u ratu porušenih, banjalučkih džamija. Obnovom sahat-kule Ferhat-paše Sokolovića završava se obnova i drugih vakufskih objekata, koji su porušeni na području Banjaluke.
