JEZIVI istiniti događaji sve su češća inspiracija, posebice Netflixu, za snimanje true crime serija i filmova. Kriminalističke teme su popularnije nego ikad, što dokazuje i ponuda na streaming platformama. Osim u knjigama, serijama i filmovima, o serijskim ubojicama i brojnim drugim zločincima sve češće se priča i u podcastima.
Samo u protekla dva tjedna na Netflix su stigle dvije true crime serije koje su šokirale javnost – Sins of Our Mother i Dahmer – Čudovište: Priča o Jeffreyju Dahmeru. Obje serije su u brzom roku došle pri vrh trendinga na Netflixu. Najnovija true crime serija o portretu serijskog ubojice Jeffreyja Dahmera u detalje opisuje i prikazuje zločine koje je počinio, a mnogi su zgroženi scenama. Od 21. rujna, kada je serija postala dostupna na Netflixu, ne skida se s prvog mjesta trendinga.
Zašto je true crime žanr toliko popularan?
Iako su prizori i općenito scenariji true crime serija jezivi i zgražavaju javnost, a tematika je teška i morbidna, zbog čega je true crime žanr postao toliko popularan? Istraživanja su pokazala da je ovaj određeni žanr stekao naklonost žena svih dobi, a stručnjaci su objasnili zašto.
Još od početka true crime priča one su postigle veliku popularnost. Michigan Murders bila je serija visoko publiciranih ubojstava mladih žena koja su između 1967. i 1969. počinjena u jugoistočnom Michiganu te su pretočena u knjige i prepričana na televiziji. Iako su se ranije takvi zločini prepričavali od čovjeka do čovjeka, bili dio vijesti na televiziji ili se o njima pisalo u knjigama, danas je prezentacija takvih priča nešto drugačija. Sve se češće snimaju true crime serije ili filmovi.
Dok gledamo serije i filmove, čitamo ili slušamo o groznim zločinima koje je netko počinio, ulazimo u mračan svijet kojem inače nemamo pristup, piše Vogue. U nama se krije znatiželja zbog detalja koje sadrže takvi morbidni događaji. U tim situacijama promišljamo o tome “što će se dogoditi sljedeće” te možemo zamišljati i kako bismo sami reagirali da se nešto tako dogodi. Morbidne i opasne priče se brzo šire među ljudima, a psiholozi tvrde da su se priče o ubojstvima, silovanju i krađi prepričavale još od pojave prvih ljudi.
Razlog tome je instinkt. Zanima nas zašto je netko napravio nešto loše, što mu je bilo u svijesti kada je činio zločine te osjećamo zadovoljstvo kada neki ubojica ili silovatelj dobije kaznu koju i zaslužuje. Naš mozak je napravljen tako da imamo potrebu za rješavanjem zagonetki i zbog toga se lako navučemo na true crime sadržaj. Počnemo stvarati teorije o tome tko je počinio zločin i gdje je sakrio oružje te sve više želimo sudjelovati u razrješavanju misterija.
Ovaj žanr predstavlja izvor informacija koje mogu spasiti život
Dok je nekima true crime žanr izvor zabave i stimulacije mozga, drugima predstavlja izvor informacija koje im mogu spasiti život. Istraživanje iz 2010. godine pod nazivom Captured by True Crime: Why Are Women Drawn to Tales of Rape, Murder, and Serial Killers? pokazao je da žene znatno više privlači true crime sadržaj nego muškarce. Konzumirajući takav sadržaj, žene grade osjećaj kontrole i na to gledaju više kao na dobar izvor informacija. Pomaže im da razumiju um osobe koja je spremna počiniti zločin, sve kako bi takve karakteristike prepoznale kod ljudi oko sebe.
>> Ljude zgrozile scene u novoj Netflixovoj seriji o zloglasnom ubojici: “Muka mi je”
Jedna studija, koju je vodila Amanda Vicary, stručnjakinja za kriminalističku psihologiju te profesorica na Sveučilištu Illinois Wesleyan, pokazala je da se broj žena zainteresiranih za true crime povećao u 2019. godini za čak 16 posto.
Istraživanje koje je proveo ABC otkrilo je da je porast popularnosti podcasta o kriminalu bio posljedica rastućeg apetita među ženama. Podcast Wine and Crime izvijestio je da njihove emisije dosežu po pola milijuna preuzimanja svaki mjesec, a nevjerojatnih 85 posto publike čine žene.
Žene upijaju informacije o suočavanju s nasiljem
Dakle, istinite priče o zločincima, bilo u obliku knjiga, podcasta, filmova ili serija, često ističu pojedinosti o misaonim procesima kriminalaca. Amanda Vicary otkrila je da su žene, iako se boje da će postati žrtve zločina, zainteresirane za true crime žanr jer im pomaže razumjeti kako je zločin počinjen.
Dobivaju odgovore na pitanja što je potaknulo napadača, kako je žrtva upala u zamku, koje je tehnike žrtva koristila za bijeg… Vicary sugerira da, dok konzumiraju ovaj sadržaj, žene podsvjesno upijaju informacije o suočavanju s užasnim situacijama i trikove za prepoznavanje znakova koji bi mogli dovesti do nasilja.
>> Koliko je zapravo istinita Netflixova serija o Jeffreyju Dahmeru?
Psihoterapeutkinja i savjetnica iz Mumbaija Rhea Gandhi u razgovoru za Vogue više se usredotočila na osjećaj zadovoljstva koji obuzme žene kada zločinca na kraju sustigne pravda.
“U stvarnosti su žene često žrtve ili su preživjele zločin, a nisu počinitelji. Možda smo privučeni ovim žanrom u potrazi za osjećajem pravde. Kao ženama koje žive u duboko patrijarhalnom društvu, osjećaj nesigurnosti i straha gotovo je stalno stanje uma, a možda je naša duboka želja da se osjećamo sigurno i zaštićeno pravnim sustavima sublimirana kada gledamo priče u kojima pravda prevladava”, kaže Gandhi.
“Taj osjećaj pravde koji osjećamo na kraju true crime filma ili serije održava našu želju da budemo dio društvenih i pravnih sustava koji neumorno rade na sigurnosti i zaštiti žena”, dodala je.
Može pomoći ženama da usvoje tehnike za preživljavanje
Prema Vicary, žene koje su konzumirale true crime sadržaj tvrde da ih je on doveo do svjesne promjene ponašanja kako bi si osigurale sigurnost. Primjerice, dvostruka provjera brava na vratima i nošenje suzavca sada je uobičajenije nego ikad prije.
>> 200 milijuna sati gledanja: Serija o zloglasnom ubojici najpopularnija je na Netflixu
Vicary sugerira da žene imitiraju savjete i trikove koje uoče tijekom emisije, ne shvaćajući da ih upravo potreba da se zaštite od zločinaca privlači ovome žanru.
Nelagoda i strah ne sprječavaju žene da završe true crime priču
Proučavajući reakcije muškaraca i žena na pravi kriminalistički podcast, Vicary je otkrila da su, dok su oba spola u određenim trenucima reagirala strahom, slušateljice pokazale višu razinu anksioznosti od muškaraca. Međutim, njihova volja da nastave slušati podcast ostala je nepromijenjena. Potreba da znaju što se sljedeće dogodilo i podsvjesno čitanje između redaka nadjačali su nelagodu i negativne osjećaje uzrokovane slušanjem uznemirujućeg sadržaja.
Zaključak do kojeg je Vicary došla je: žene su spremne proći kroz nelagodu i strah kako bi dobile pravo objašnjenje za zločin.
INDEXHR/PRESS
