Komemorativni skup za violinistu, uvaženog profesora i dugogodišnjeg dekana Muzičke akademije Sarajevo prof. Osmana-Faruka Sijarića bit će održan danas u 10.30 u Narodnom pozorištu u Sarajevu,a ispraćaj će biti na gradskom groblju Bareu 13 sati.
Violinista, uvaženi profesor i dugogodišnji dekan Muzičke akademije Sarajevo Osman-Faruk Sijarić preminuo je 19. januara u Sarajevu u 78. godini, objavila je Muzička akademija.
Osman-Faruk Sijarić rođen je 17.maja 1942. godine u Mostaru. Nižu i srednju muzičku školu, a zatim i Muzičku akademiju, u klasi K. Hauzera, završio je u Sarajevu. Postdiplomski studij violine pohađao je na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, a nastavio ga na Državnom konzervatoriju u Moskvi na katedri D. Ojstraha. Nakon dvije godine specijalizacije kod G. Barinove, u Moskvi 1972. završava i magistarski studij u klasi P. A. Bondarenka. Godine 1975. realizira studijski boravak u SAD-u.
Po povratku iz Rusije, Faruk Sijarić najprije radi na Srednjoj muzičkoj školi, a od 1974. godine na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u kojoj djeluje u svim zvanjima od asistenta do redovnog profesora i odlazi u mirovinu 2012. godine. Funkciju dekana Muzičke akademije vršio je 1987. do 2003. godine. Bio je prorektor Univerziteta u Sarajevu od 1994. do 1995. te od 1996. do 1997. godine.
Kroz pedagošku djelatnost odgojio je generacije koncertno aktivnih violinista, a i sam je kao plodan reproduktivni umjetnik koncertirao u Evropi i Sjevernoj Americi. Bio je član Simfonijskog orkestra Radio-televizije Sarajevo te Sarajevske filharmonije.
Pored pedagoške i umjetničke djelatnosti Osman-Faruk Sijarić bio je izuzetno aktivan u društvenom i kulturnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te u različitim strukovnim kulturnim organizacijama i institucijama. Za svoj društveni rad Sijarić dobio je niz značajnih priznanja među kojima su i plaketa Grada Sarajeva i Orden rada sa srebrenim zracima.
Djelatnost Faruka Sijarića u ulozi dekana Muzičke akademije u opsjednutom Sarajevu imala je presudnu ulogu za opstanak institucije u najtežim danima njenog postojanja. Svakodnevno prisutan na Akademiji, borio se da ona ne prekine svoj rad i da njeni nastavnici i studenti imaju uslove za kontinuirano djelovanje. Unatoč ratnim razaranjima, zahvaljujući njegovom internacionalnom angažmanu, Akademija je dobila neophodno potrebne instrumente i bibliotečku građu i osnažena ušla u godine svoga poslijeratnog razvoja. U istom periodu Sijarić je uspio obezbijediti i 20 internacionalnih stipendija za nadarene mlade umjetnike na vrhunskim evropskim umjetničkim akademijama, koji su danas okosnica nastavnog kadra Muzičke akademije UNSA. U ratnim godinama je svojim umjetničkim i dekanskim angažmanom, a onda i kao inicijator ponovnog pokretanja rada Sarajevske filharmonije, dao krucijalni doprinos danas globalno prepoznatom fenomenu muzičkog života Sarajeva pod opsadom tokom koje je održano preko 2000 koncerata.
