Nova bista bh. književnika, ljekara i humaniste Isaka Samokovlije postavljena je danas u centralnom sarajevskom parku, na Trgu Oslobođenja – Alija Izetbegović, odakle je prije pet godina otuđena. Vraćanje biste jednog od najvećih i najpoznatijih bh. pripovjedača, inicirali su i realizovali Grad Sarajevo i Jevrejska zajednica u BiH.
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka je prilikom otkrivanja biste kazao da se Isak Samokovlija vratio tamo gdje i pripada, uz velikane pisane riječi, koji su svojom spisateljskom i ljudskom širinom obilježili književni i kulturni život Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
„Ovakvi spomenici čine grad i oni podsjećaju da su u njemu živjeli, radili i stvarali izuzetni ljudi i umjetnici. Čuvati, njegovati i pamtiti našu prebogatu kulturnu baštinu naša je svakodnevna zadaća – zbog nas samih, a pogotovo zbog naših budućih naraštaja“, istakao je Skaka.
Grad Sarajevo je finansirao izradu biste koja je umjetničko djelo Stijepe Gavrića, akademskog kipara i profesora u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.
U ime Jevrejske zajednice u BiH, predsjednik Jakob Finci i savjetnik za kulturu i religiju Eli Tauber zahvalili su Gradu Sarajevu i gradonačelniku Skaki što su prepoznali značaj ponovnog postavljanja biste u čast Isaka Samokovlije.
Istakli su da ovaj važan čin predstavlja dio misije očuvanja djela i lika dr. Isaka Samokovlije, sugrađanina i velikog bh. pripovjedača, koji nam je ostavio značajan zapis o životu bosanske sefardske zajednice.
Dodali su da današnji događaj upriličen povodom 66 godina od smrti ovog književnika, je i doprinos Grada Sarajeva književno-kulturnoj manifestaciji „Dani Isaka Samokovlije“, koja se već 16 godina održava u Goraždu, rodnom gradu ovog čudesnog tvorca pripovjedaka.
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu. Njegova porodica bila je porijeklom jevrejska. Preseljava u Sarajevo gdje nastavlja školovanje, a potom u Beču završava medicinu. Kao ljekar je radio u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Iako je kao ljekar bio mnogo zauzet, pisao je noću kada bi završio s poslom. Književnost je bila Isakova najveća ljubav, pa bi ga pisanje noću zapravo odmaralo. “Rafina avlija” je prva pripovijetka koje je izdao, a potom su uslijedile zbirke pripovjedaka, među kojima su najpoznatije Nosač Samuel, Plava Jevrejka, Od proljeća do proljeća…, a napisao je i “Hanku”, vjerovatno jednu od najljepših romskih priča u BiH, koja se izvodi na sceni sarajevskog Narodnog pozorišta. Umro je 15. januara 1955.g. u Sarajevu. Sahranjen je na jevrejskom groblju.
