Bh. reditelj Dino Mustafić je 2021. započeo radom na dva nova projekta – u pitanju su predstava “Istorija bolesti” i igrani film “Paviljon”. I jedno i drugo obrađuju teme koje su vrlo važne za naše društvo.
Roman “Istorija bolesti” bosanskohercegovačkog pisca Tvrtka Kulenovića uskoro će biti uprizoren na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) u okviru obilježavanja stogodišnjice ove pozorišne kuće.
“Istorija bolesti” spojit će različite generacije glumaca – doajene i početnike
Mustafić ovo djelo opisuje kao jedan od najznačanijih romana o umjetniku koji je svjedok opsade Sarajeva.
“To je glas čovjeka u bezumnom vremenu kada porodične smrti kao bolni gubici ostaju zabilježeni kroz hroniku ratnih događaja. Govor o tome je govor o čovjekovoj intimi, a ne o kolektivnim stradanjima. Za mene je to duboko emotivan roman sa kojim se identifikujem i prepoznajem fragmente sopstvenog iskustva koje me odredilo kao čovjeka”, kaže reditelj.
Tvrtko je bio profesor mnogim teatarskim umjetnicima koji danas stvaraju, a ovo je predstava kojom se žele zahvaliti za sve što im je darovao kroz njegovu umjetnost i pedagoški rad.
Dramatizaciju predstave potpisuje Darko Lukić, Damir Imamović piše muziku, za scenografiju je odgovorna Mirna Ler, kostime izrađuje Lejla Hodžić, a scenski pokret postavlja Ena Kurtalić.
“Glumačka ekipa sačinjava dio ansambla NPS, generacijski spoj mladosti i iskustva, doajena i početnika, jer smo kroz audiciju pozvali i mlade glumce/ice koji su dio projekta. Oni su: Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Minka Muftić, Mona Muratović, Belma Salkunić, Merima Lepić – Redžepović, Mak Čengić, Dino Bajrović, Helena Vuković i Vanja Matović”, nabraja Mustafić.
U toku su eksplikacione probe i rad na tekstu, istraživanje autora i epohe, kulturoloških, socijalnih i političkim okolnostima opsade Sarajeva: “Pred nama je zanimljiv rad kojim želimo gledaoce svojim interdisciplinarnim pristupom držati prikovanima i znatiželjnim za predstavu. Od žive muzike, dinamičnog scenskog pokreta, ispovjednog tona i intrigantnih dijaloga, želimo kreirati formu koja će biti neočekivana i nova na pozornici NPS”.
Dodaje kako premijeru predstave očekuju krajem februara ili početkom marta. To je ujedno i početak proslave 100. rođendana najveće bosanskohercegovačke pozorišne kuće, a Mustafić ističe kako je to veliki jubilej za našu kulturu.
“Ovo pozorište je centralna pozorišna institucija na čijoj sceni smo vidjeli izvrsne kreacije mnogih umjetnika/ica u drami, operi i baletu. Naša vlast generalno ne mari za tradiciju niti za kontinuitet kulturnih institucija. Svjedočili smo koliko su puta zanemarili i iznevjerili datume, godine i ljude koji su ispisali historiju umjetnosti naše zemlje. Sramota je to velika”, mišljenja je reditelj.
Četvorka je na ispitu, očekivanja kulturnog sektora su velika
Godinama se ignorišu zahtjevi struke da se iznađe sistem za popunu budžeta za kulturu, donese Zakon o kulturi i izrade strateški pravci u svim oblastima umjetničkog djelovanja, ističe Mustafić.
“Politika koja dominira poručuje da želi BiH kao državu bez muzeja, pozorišta, knjižara, galerija i kina, kako bi sve pretvorila u prostor konzumerizma kiča i prostakluka. Četvorka je na velikom ispitu u KS jer su očekivanja kulturnog sektora velika. Za početak treba krenuti od departizacije ustanova i transparentnosti odabira rukovodećih ljudi koji će znanjem, vizijom i strašću boriti se za dignitet profesije i njen razvoj”, govori.
Novi film “Paviljon” je crnohumorna priča puna optimizma
Govoreći o stvaralaštvu i kulturi, dodaje kako se trenutno nalazi u početnoj fazi rada na svom novom igranom filmu “Paviljon”: “Nakon legitimacijske ovjere na Fondu za kinematografiju BiH sada smo u fazi predprodukcije od odabira objekata, izrade knjige snimanja, do audicija za cast filma. Biće to šira ex-jugoslovenska produkcija”.
Priča filma koju ispisuje Viktor Ivančić uz Emira Imamovića jeste crnohumorna priča puna optimizma. Mustafić je opisuje i kao žanrovski vrlo atipičnu detekciju posljedica rata i divljačke, kvazi-liberalne i kvazi-demokratske transformacije naših društava.
“Likovi u ovom filmu su generacijska dob na zalasku života, nekadašnji ostaci klase radnika, seljaka i ‘poštene inteligencije’, međutim svi zajedno gubitnici tranzicije, koji u egzistencijalnoj krizi preispituju svoju prošlost, tragajući za uzrocima vlastitih nevolja. Optimizam nastaje u trenutku spoznaje i donošenja odluke koju naši junaci potom sprovode. Svaku od tih odluka sažima jedna jedina riječ – pobuna”, zaključuje Mustafić.
Više informacija o filmu “Paviljon” bit će dostupno u narednom periodu.
