Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više stotina vjernika završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “510. Dani Ajvatovice”
Bosna i Hercegovina je komotna i velika zemlja, komotna za sve narode koji u njoj žive, i zato svi narodi ove zemlje trebaju gledati svoj put u ovoj zajedničkoj zemlji, poručeno je sa današnje centralne svečanosti ovogodišnje manifestacije 510. “Dani Ajvatovice”, javlja Anadolu Agency (AA)
Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više stotina vjernika završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “510. Dani Ajvatovice”.
Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice, prisustvovali izaslanik reisu-l-uleme IZBiH muftija mostarski Salem efendija Dedović, muftija travnički Ahmed efendija Adilović, brojni imami, zvanice i vjernici.
Nešto više od 240 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Prije jučerašnjeg polaska iz Karaule, učesnicima su podijeljene zaštitne maske i ponovljene preporuke u vezi s sprečavanjem širenja koronavirusa. Svi programski sadržaji ovogodišnje manifestacije su organizovani u skladu sa važećim mjerama nadležnih organa i svi posjetitelji su pozvani na poštivanje istih.
Konjanici, bajraktari i brojni vjernici iz cijele Bosne i Hercegovine, pohodili su podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.
Muftija travnički Ahmed efendija Adilović je u obraćanju podsjetio da se pandemija koronavirusa odrazila na sve segmente društva.
“Kao što znate ove godine je cijeli svijet zahvaćen pandemijom koronavirusa pa i naša Bosna i Hercegovina. To se odrazilo na sve segmente našeg društva i poremetilo uobičajeni način života i rada pa nije moglo zaobići ni ovu značajnu viševjekovnu manifestaciju Bošnjaka, Bosanaca i Hercegovaca”, rekao je muftija Adilović.
Podsjetio je da su nakon što se pandemija koronavirusa počela smanjivati i mjere ublažavati konsultovali nadležne organe i dobili saglasnost za održavanje “Dana Ajvatovice” poštujući zaštitne mjere koje su na snazi u entitetu Federacija BiH i u Srednjobosanskom kantonu.
Ove godine, podsjetio je Adilović, manifestacija se održava u smanjenom obimu bez učesnika izvan Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, istakao je, ovogodišnji sadržaji nisu manje kvalitetni u odnosu na prethodne godine.
Podsjetio je na nove sadržaje ovogodišnje manifestacije, a radi se o okruglom stolu na temu “Ajvatovica juče, danas, sutra” i o dokumentarnom filmu povodom 30 godina od reaktivacije Ajvatovice.
Moto ovogodišnje Ajvatovice je, kako je rekao, “Vjerom i tradicijom do harmonije u društvu i prirodi”, a on nosi više poruka “koje nas trebaju nagnati na razmišljanje”.
“Moderni način način života doprinosi slabljenju izvornih ljudskih i kulturnih vrijednosti, a rezultat toga su mnoge negativne pojave u društvu i prirodi. Izlaz iz takvog stanja trebamo tražiti prije svega u našoj vjeri i tradiciji, jer nema napretka u društvu bez poštivanja propisa Svemogućeg Stvoritelja i lijepog odnosa prema svim njegovim stvorenjima”, poručio je muftija Adilović.
Značaj očuvanja tradicije u zaštiti identiteta Bošnjaka
Izaslanik reisu-l uleme Islamske zajednice u BiH muftija mostarski Salem efendija Dedović je naglasio značaj očuvanja tradicije u zaštiti ukupnog identiteta Bošnjaka.
Naglasio je da priroda i sve što je Bog na zemlji dao ima svoju molitvu, tespih, obraćanje Bogu, a to veličanje Gospodara Uzvišenog treba da upotpuni čovjek.
“U ovoj krizi vidjeli smo koliko je sve ovo dunjalučko krhko, sve je stalo da spozna da ima Jedan koji upravlja svime, da je od Njega spas i pomoć”, rekao je Dedović.
Podsjetio je da su životi i djela učenjaka i velikana iz prošlosti inspiracija sadašnjim generacijama.
“Mi do mjesta naših velikana ne dolazimo da se molimo njima, nego dolazimo da se molimo samo Allahu. Jednome, jedinome, a inspirišemo se životima naših duhovnih velikana”, rekao je Dedović.
Sa strane tradicije, rekao je, Bošnjaci nisu mali nego su veliki narod.
“Mi smo baštinici i srednjovjekovne Bosne i osmanske Bosne i austrougarske Bosne…, naš cilj i naša sudbina je naša nezavisna, suverena i slobodna Bosna i Hercegovina i među Bošnjacima na polju ovog jedinog cilja nema i ne smije biti nikakve rasprave”, rekao je Dedović i dodao:
“BiH je komotna i velika zemlja, komotna za sve narode koji u njoj žive, i zato svi narodi ove zemlje trebaju gledati svoj put u ovoj zajedničkoj zemlji”.
Nakon obraćanja i programa klanjan je podne-namaz i proučena dova. Podne namazu je prethodio kulturno-umjetnički program.
Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.
Najveće dovište muslimana u Evropi
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište, Ajvaz-dedo je usnio san o sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Europe i Azije.
