U povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici ovih dana je iz štampe izašla knjiga Majka Hatidža, novo djelo autorice Esnefe Smajlović-Muhić, koje je posvećeno životu rahmetli Hatidže Mehmedović, predsjednice Udruženja Majke Srebrenice i istinske heroine borbe za istinu i pravdu poslije najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.
U knjizi je prikazan život Hatidže Mehmedović od rođenja do njezine smrti jula 2018. godine. Također, kako nam kaže autorica, na jednom mjestu su sakupljeni svi važni događaji i podaci vezani za Srebrenicu.
Knjiga je historijski dokument u kojoj je prikazana slika agresije na Srebrenicu, potom pad Srebrenice 11. jula 1995. godine, organiziranje srebreničkih majki u udruženja, traženje ubijenih Srebreničana po masovnim grobnicama, izgradnja Memorijalnog centra. Opisan je i povratak u Srebrenicu, procesuiranje ratnih zločinaca, a sve to kroz prizmu života majke Hatidže.
Svi događaji su potkrijepljeni vjerodostojnim dokumentima Haškog tribunala, potom Udruženja građana Žene Srebrenice Tuzla –Srebrenica, kao i udruženja Srebreničke majke iz Srebrenice.
“Počastvovana sam samim tim što sam pisala o jednoj izuzetnoj ženi, simbolu srebreničkih majki, borcu za pravdu, heroini, rahmetli srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović. Brojne su lekcije iz života majke Hatidže koje trebamo prenositi na buduće generacije. Zapravo, moja namjera je bila da se ovo vrijedno i čestito ime trajno pamti, i da ga buduće generacije otkrivaju u što autentičnijem svjetlu, kako bi što bolje razumjeli naše vrijeme kroz Hatidžin životni put. Sjećanje na nju i njena djela nastavlja da živi kako u našim srcima, usmenim predajama tako i putem pisane riječi. Ono što me je motiviralo da pišem o rahmetli majci Hatidži jeste i lična potreba da kao neko porijeklom iz njenog kraja, dam svoj doprinos kako djelo majke Hatidže ne bi otišlo u zaborav”, kazala nam je Esnefa Smajlović-Muhić koja je ujedno i autorica knjige Život prije i poslije Srebrenice.
Recenzenti knjige Majka Hatidža su bivši reisu-l-ulema Mustafa Cerić, akademik Ferid Muhić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGC) Emir Ramić, te profesor Adib Đozić.
