Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić odgovorio je na prozivke direktora Kamernog teatra 55 Emira Hadžihafizbegovića koji je u svom pismu upućenom Sijariću naveo kako su svi uposlenici Kamernog teatra 55 šokirani i duboko povrijeđeni “iznošenjem laži i mizantropijom prema glumcima i teatarskim radnicima u Kantonu Sarajevo”.
Odgovor Mirsada Sijarića prenosimo u cijelosti:
Poštovani direktore Kamernog teatra 55,
Zahvaljujem se na biranim riječima kojim ste mi se obratili, nazivajući me lažovom, optužujući me za mržnju i „mizantropiju“ (sic) prema teatarskim radnicima i posebno glumcima. Iako smatram da takav vokabular nije primjeren čovjeku vaše pozicije, takvih „riplijevskih“ referenci i titula nisam iznenađen činjenicom da je moj apel za ravnopravno, ili ravnopravnije, raspoređivanje novca namijenjenog za kulturu u Kantonu Sarajevo shvaćen kao „agitacija“ protiv teatara.
Da budem kratak i jasan: primio sam znanju javno mi očitanu lekciju, te se zbog zdravlja sebe, svoje porodice, kolektiva ispred kojeg stojim, ali i javnosti uopšte skrušeno izvinjavam.
U skladu s tim želim naglasiti da mi je iskreno žao što sam stavku „Ugovorene i druge posebne usluge“ (258.145 KM), iz dokumenta Izmjene i dopune Budžeta Kantona Sarajevo za 2020. godinu, str. 213; (prema: https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/izmjene_i_dopune_bks_2020_0.pdf) proizvoljno javno interpretirao kao 250.000, ne ulazeći dovoljno studiozno u filantropske motive i detalje njenog utroška.
Smatram ponižavajućim da je najvažnijem (ako sam iz vašeg pisma dobro zaključio) evropskom, dakle Kamernom teatru 55, od strane Kantona Sarajevo za 2020. g. uplaćeno tek degutantnih 1.826.983 KM, ili 37.285 KM po svakom od 49 zaposlenih. Slažem se, također, da to nije dovoljno ni da se 3 puta godišnje ansambl uputi na relaksirana putovanja van BiH. Žalim, u isto vrijeme, što niste prisustvovali spornoj press-konferenciji, na kojoj sam, između ostalog, izrazio i svoju nadu da će vam budžet biti podignut na barem – ko bi to nakon tolikih profesionalnih uspjeha mogao osporiti, zasluženih 5.000.000,00 KM.
Poštovani direktore Kamernog teatra 55,
od srca čestitam na „dobrim menedžerskim potezima“ kojim ste bez budžetskog novca, i sasvim sigurno bez političke podrške, zajedno sa svojim turskim partnerima i prijateljima iz TIKE, pored svega ostalog uspjeli da zamijenite austro-ugarski mokri čvor, prozore iz 2. svjetskog rata, postavite fotografije na zidove, odnosno nabavite novi svjetlosni pult. Zahvaljujem se što ste kao ministar kulture KS, trošili svoje dragocjeno vrijeme na davanje izjava u korist ZMBIH, što ste nesebično pisali saopštenja, dežurali, podržavali i savjetovali, te što i dalje jednakim žarom činite isto. Svi muzealci i galeristi, poštovaoci i konzumenti kulture uopšte, sport i sportiste da ne spominjemo, su bili fascinirani umjetničkim i političkim rezultatima koje ste paralelno ostvarili dok ste obavljali navedeno funkciju – siguran sam da se nijedan ministar u Evropi ne bi mogao pohvaliti takvim rezultatima.
Koristim ovu priliku i da se javno izvinim ostalim teatarskim i uopšte kulturnim ustanovama u Kantonu Sarajevo, jer sam se neodgovorno odvažio pročitati gore navedeni Budžet KS. Apeliram, zapravo, da se sa službene web stranice KS uklone pogrešni podaci prema kojima:
- Budžet Narodnog pozorišta iznosi 7.236.312 KM (28.602 KM po svakom od 253 uposlena);
- Budžet Sarajevske filharmonije iznosi 2.297.516 KM (41.773 KM po svakom od 55 uposlenih);
- Budžet Sarajevskog ratnog teatra iznosi 1.138.607 KM (42.170 KM po svakom od 27 uposlenih);
- Budžet Pozorišta mladih iznosi 1.535.208 KM (36.552 KM po svakom od 42 uposlena);
- Budžet Međunarodnog teatarskog festivala Scena MESS iznosi 1.016.345 KM (ne smijem računati koliko je to novca po svakom od 9 uposlenih).
Kao izraz solidarnosti i pokajanja pozivam KS da preispita svoju raniju odluku kojom su Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u 2020-toj godini podržali sa neprimjereno i nezasluženo bahatih 300.000 KM (6.122 KM, po glavi svakog od 49 uposlenih), te dio tog novca, ako je računovodstveno izvodljivo, preusmjere u stimuliranje i legalan rad pobrojanih kantonalnih institucija, čime bi se iste barem malo udaljile od trenutne pozicije borbe za golu egzistenciju, a glavni grad Bosne i Hercegovine (Sarajevo) zadržao na stoljećima mukotrpno iscrtavanim kulturnim mapama Evrope i Svijeta.
Bez skrivanja iza kolektiva Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, dakle lično, izvinjavam se na kraju zbog „podizanja tenzija unutar sarajevskog kulturnog kruga”, napisao je Sijarić.
