Aida Begić iz Sanskog Mosta se već godinama bavi proizvodnjom narodnih nošnji i ukrasnih predmeta s etnomotivima. Objašnjava kako na području Unsko-sanskog kantona postoji samo još jedan takav zanatlija koji se nekada na selu nazivao abadžija, dok je u gradu imao drugačiji naziv i zvao se terzija.
Begićeva kaže kako su sve narodne nošnje i predmeti koje proizvodi nastajali u okviru kućne radinosti i rezultat su dugogodišnje porodične ljubavi prema ovom zanatu.
Dodaje kako su njeni kupci u najvećem broju slučajeva kulturno-umjetnička društva za koja pravi muške i ženske narodne nošnje, ali i zaljubljenici u tradiciju koji jednostavno u svome domu žele imati neki predmet iz prošlosti.
Ističe kako se trudi da svemu što radi udahne duh tradicije, a aranžmane za svoje proizvode stvara sama. Prema njenim riječima, sve češće od organizatora raznih događaja i izložbi dobija zahtjeve da pošalje svoje eksponate ili da narodne nošnje obuku djevojke i mladići koji učestvuju na tim svečanostima.
Dodaje kako je vještinu izrade ovakvih predmeta naslijedila od svoje majke Fatime, a vremenom je, kako ističe, postala sam svoj dizajner pa izrađuje odjeću za sebe i druge, ali i ostale predmete.
“Izrađujemo kaftane, pletemo srmu, pravimo čakšire, košulje, prsluke i sve što čini narodnu nošnju. Kaftan smo nedavno pravili za bogatu mladu, koja je iz dobrostojeće porodice, i zbilja su divni kada ih djevojke obuku”, kaže Hodžićeva.
Ispod njenih vještih prstiju, kako kaže, izlaze kvalitetni predmeti, a ukoliko se i desi neka greška, obavezno je popravi. Ponosna je što su njene narodne nošnje i ručni radovi dospjeli u gotovo svaki kutak svijeta zahvaljujući tome što naši ljudi iz dijaspore vole kupiti i ponijeti nešto što će ih podsjećati na rodnu grudu.
“Iznenađena sam koliko se ručni radovi cijene vani. Tome su, svakako, doprinijeli aktuelni modni trendovi u kojima je sve više heklanih i vezenih motiva, kao i sklonosti ka tradicionalnom”, dodaje Begićeva.
Na kraju kaže kako bi preporučila svim ženama da se počnu baviti ručnim radovima, dodajući kako je to, u ova stresna vremena pandemije virusa korona, najbolja psihološka terapija.
(Nezavisne novine)
