Informacija da bi hiljade ruskih boraca mogli biti stacionirani u Bjelorusiji pojavila se odmah nakon vojne pobune plaćenićke grupe Wagner u Rusiji. Koliko je to tačno, pokušao je da sazna bjeloruski servis Radio Slobodne Evrope.
Paralelno sa dogovorima Kremlja i organizatora vojne pobune, prema kojem se barem dio boraca plaćenićke grupe Wagner mogu “svojevoljno” nastaniti na teritoriji Bjelorusije, satelitski snimci otkrivaju aktivnosti u donedavno napuštenoj vojnoj bazi.
O dogovoru je govorio i sam predsjednik Rusije Vladimir Putin. Riječ je, prije svega, o onima koji su direktno učestvovali u pobuni.
Vođa plaćenićke vojske Wagner, Jevgenij Prigožin je 24. juna organizovao jednodnevnu pobunu u Rusiji protiv vojnih vlasti. Njegove su trupe došle na dva sata od Moskve, kada je Prigožin potpisao dogovor o obustavi pobune, kome je posredovao predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.
Prigožin je pobunu organizovao jer je, tvrdi, nezadovoljan vođenjem rata u Ukrajini i ruskim vojnim vodstvom.
‘Ograda je tu, sve je tu’
Ukupan broj članova Wagnera procjenjuje se na oko 25.000 plaćenika. I sam je Prigožin ponudio taj broj tokom pobune. Istovremeno, nije poznato koliko je militanata učestvovalo u pobuni.
U ruskim i ukrajinskim medijima u nedjelju, 25. juna, pojavila se informacija da bi se plaćenici mogli preseliti na teritoriju Bjelorusije. Neki izvori su izvijestili o izgradnji velikog kampa za njihov smeštaj u blizini Asipoviča u Mogilevskoj oblasti.
Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, je prokomentarisao ove glasine tokom ceremonije dodele nagrada snagama sigurnosti 27. juna.
“Još ne gradimo kampove”, rekao je on, prenosi državna novinska agencija BelTA.
“Ali ako žele, koliko sam shvatio, gledaju i još neke teritorije, mi ćemo ih postaviti. Podignite šatore, molim. Ali za sada su u Lugansku u svojim kampovima. I kako mi je juče rekao Prigožin, ko je zvao, neko iz Ministarstva odbrane će potpisati ugovor sa [ministrom odbrane Rusije Sergej] Šojguom… Oni žele da idu svojim porodicama. Ponudili smo im jedan od napuštenih dijelova. Postoji ograda, sve je tu. Podignite šatore. Pomoći ćemo koliko možemo.”
Prema podacima Ministarstva odbrane Bjelorusije, na teritoriji te zemlje djeluje oko 200 vojnih jedinica. Na teritoriji većine njih stacionirano je nekoliko stotina vojnih lica u svakom momentu. Najveća vojna jedinica Ministarstva odbrane Bjelorusije nalazi se u gradu Pechi. U centru za obuku se istovremeno nalazi oko 4.500 vojnih lica.
Još 200-250 vojnih jedinica na teritoriji Bjelorusije zatvoreno je u prvoj polovini 1990-ih. Njihova imovina i teritorija, po pravilu, ostaju u vlasništvu Ministarstva odbrane Bjelorusije. Stanje ovih jedinica nije poznato.
Dio za 1.500 ljudi
Nekoliko bjeloruskih medija je 27. juna izvijestilo o renoviranju bivše vojne jedinice u selu Tsel, okrug Asipovič. Udaljena je oko 90 kilometara od Minska.
Novinari se pozivaju na razgovore sa lokalnim stanovnicima koji su zabrinuti zbog mogućeg pojavljivanja wagnerovaca u blizini Asipoviča. Ruski mediji su, pozivajući se na izvore, javili da bi borci Wagnera mogli biti stacionirani u blizini Asipovića.
Glasine o popravkama na teritoriji vojne jedinice u selu Tsel zaista kruže Asipovičima, potvrdio je za RSE lokalni stanovnik.
“Priča se da su tamo počeli nešto da čiste, jednu vojnu jedinicu, da to unište”, kaže sagovornik. “Najverovatnije je u selu Tsel, ali ne znam sigurno. Možda se ovo mjesto pripremalo za postavljanje nuklearnog oružja. Generalno, dovodi se u red za nešto.”
Bivša vojna jedinica o kojoj je riječ nekada je pripadala raketnim snagama. Na njenoj teritoriji bilo je stacionirano oko 1.500 vojnika.
“Nekada su naš grad nazivali kolijevkom raketnih snaga Bjelorusije”, citirala je 2020. godine zvanična publikacija Lukašenkove administracije “Belarus Segodnya” bivšeg vojnika jedinice u Tselu.
“Vojna jedinica je bila ovdje i prije rata, 1936. godine. Pod Savezom, ovdje su bili naoružani ogromni raketni kompleksi – ovdje je bila stacionirana raketna divizija iz ruskog grada Klinci, a zatim je tu bila stacionirana naša bjeloruska raketna brigada. Stigao sam ovamo dalekih 1990-ih. Zajedno sa drugim vojnicima i oficirima, njihove porodice, samo hiljadu i po ljudi. Napravili su nam gradić: kuće, spavaonicu, klub, trgovinu. Bilo je mnogo mladih, lokalna desetogodišnja škola radila je u dvije smjene. Živjeli su zajedno, zajedno slavili praznike.”
Iz navedene publikacije proizilazi da je vojna infrastruktura u Tselu sačuvana do danas: “Nekoliko nebodera okruženih visokim borovima, betonska ograda po obodu”.
Tri kilometra od vojne jedinice u selu Tsel nalazi se i vojni grad “Lapichy”, koji pripada 38. drumsko-mostovnoj brigadi Ministarstva odbrane Bjelorusije, šest kilometara dalje vojna jedinica inžinjerijskih trupa u Veraitsyju , a dvanaest kilometara dalje – topnički poligon Repishch.
Šta se vidi iz satelita?
Uz pomoć satelitskog servisa Planet.com, RSE je provjerila kako je izgledala vojna baza u Tselu 27. i 17. juna.
Na slici se mogu vidjeti dva poligona. Onaj u sjevernom dijelu, dimenzija 270 sa 170 metara. Onaj u istočnom dijelu je 200 sa 160 metara. Na ovim slikama se vide i objekti koji se periodično ponavljaju.
Može se raditi o postavljanju šatora slične veličine (kao u ruskom vojnom kampu na teritoriji poligona Obuz-Lesnovsky) ili opreme velikih dimenzija.
Na snimku od 17. juna 2023. gore opisani objekti se ne vide.
Stručnjak: Grade vojni kamp, ali teško za Wagnerovce
Ukrajinski vojni stručnjak i analitičar Oleg Ždanov je u razgovoru za RSE izrazio mišljenje da je još prerano govoriti o pripremi lokaliteta kod Asipoviča posebno za Wagnerovce.
“Prošlo je vrlo malo vremena da bi se počeo graditi kamp, posebno za Wagnerovce, to je nerealno,” kaže Ždanov.
Prema riječima stručnjaka, ono što se može vidjeti na satelitskim snimcima je izgradnja tipičnog vojnog kampa. Vjerovatno je da graditelji od gradnje šatorskog grada sada prelaze na modularne zgrade. Moduli se već vide na slikama.
Oleg Ždanov skreće pažnju da se u Asipovičima (oko 30 km od Tsela) nalazi vojni poligon na kojem se obučavaju ruski regruti za rat u Ukrajini. Ono što se gradi u Tselu može biti proširenje lokacije za obuku ruskih vojnika.
“Ne isključujem mogućnost da sutra tamo budu dovedeni Wagnerovi plaćenici. Ali hoće li Putin dozvoliti Lukašenku da obučava stručnjake za Wagner na svojoj teritoriji i da im ima pristup? Činjenica je da se Wagnerovci bave zaštitom posebnih objekata širom Afrike – Centralnoafričke Republike, Libije, Čada. Tamo čuvaju rudnike zlata, rudnike dijamanata, skladišta sa zlatom, dijamantima, kao i gotovinom, takozvanom ‘crnom gotovinom’. Očigledno je da će KGB Bjelorusije regrutovati Wagnerovce na svojoj teritoriji. Čak i ne sumnjam da Lukašenko pokušava da uđe u Wagnerov biznis. Ali, hoće li mu Putin to dozvoliti”, pita stručnjak.
Prema rečima Olega Ždanova, Wagner sada čisti svoje redove. Ruske vlasti mijenjaju rukovodstvo organizacije kako bi što više istisnule Prigožina.
“Sumnjam da će Gerasimov [načelnik Generalštaba Ruske Federacije ] pustiti ijednog militanata iz Rusije. On sada ima detaljnu računicu, nema dovoljno kadrova da nadomjesti gubitke. Kao rezultat toga, neki će možda potpisati ugovor sa Ministarstvom odbrane Rusije, neki će biti kažnjeni kao organizatori pobune i sjediće, kako je rekao Patrušev “do kraja svojih dana”. Čini mi se da Rusija neće pustiti u Bjelorusiju ni pet hiljada”, rekao je vojni ekspert u intervjuu za RSE.
Oleg Ždanov smatra da bi se u Bjelorusiji u najskorije vrijeme mogao pojaviti centar za obuku Wagnerovih vojnika koji će učestvovati u vojnim operacijama na teritoriji trećih zemalja.
Ni sam Jevgenij Prigožin, niti drugi komandanti Wagnera ni na koji način ne komentarišu moguće razmještanje na teritoriji Belorusije. Ujutro 28. juna, prema Flightradar24.com, Prigožinov avion je poletio sa vojnog aerodroma u Mačulišću u pravcu Rusije.
Ne zna se pouzdano da li je na letu bio i sam vođa Wagnerovaca. Nema potvrđenih informacija da je nakon pobune u Rusiji neko od boraca Wagner grupe došao u Bjelorusiju.
