Piše: Danijal Hadžović
Posljednje trzavice u GS-u u bh. javnosti nisu privukle ni približno pažnju kakvu su zaslužile, a zaslužile su, jer, iako je GS mala i ne toliko utjecajna stranka, riječ je vjerovatno o jednom od najvećih političko-pravnih skandala u poslijeratnoj BiH, čiji trag vodi direktno do onih vladajućih.
Prije nekoliko dana objavljena je iznenađujuća vijest da je za predsjednika GS-a naprasno izabran bivši pjevač Muhameda Fazlagića Fazla, te da je na toj poziciji zamijenio dotadašnjeg predsjednika Nihada Čolpu koji je isključen. Ipak, ključ kako i zašto se ova promjena desila leži vjerovatno u odluci koja je donosena na navodnom kongresu, a to je da GS poništava prijašnju odluku o samostalnom izlasku na lokalne izbore ove godine, te da umjesto toga GS na izbore izlazi u koaliciji s Demokratskom frontom i Socijaldemokratima Envera Bijedića. Sutradan je pak Predsjedništvo stranke donijelo odluku da se Fazlagić isključuje iz članstva. Ipak, ispostavit će se da je, očigledno mimo znanja tog istog Predsjedništva, Fazlagić u sudskom registru već upisan kao predsjednik stranke, na osnovu odluke kongresa GS-a koji je navodno održan 16. jula ove godine.
Ostaje malo more nelogičnosti i neodgovorenih pitanja vezano za navodni stranački kongres i izbor Fazlagića za predsjednika:
- Zašto nije objavljena niti jedna jedina sliku s famoznog kongresa, bilo na zvaničnim komunikacijskim kanalima stranke, bilo od nekog pojedinca koji je prisustvovao tom kongresu?
- Kako je moguće da mediji nisu propratili niti bili upućeni u održavanje kongresa? Stranački kongresi su, treba li to napominjati, veliki i važni događaji za svaku stranku koji okupljaju veliki broj zvanica, kao što je uostalom bilo i na prvom Kongresu GS-a 2017. godine.
- Prema statusu GS-a, o čemu je javnost informisao Nihad Čolpa, za sazivanje Kongresa potrebna je odluka ili predsjednika ili predsjedništva stranke. Takva odluka prema svemu sudeći nije postojala, o čemu govori i činjenica da je isto to Predsjedništvo odmah po objavi da je Fazlagić novi predsjednik stranke, tog istog Fazlagića isključilo iz članstva.
- Zašto je tek 28. jula objavljeno da je Fazlagić izabran za predsjednika stranke, ako je navodni kongres bio 16. jula kako su to kasnije objavili?
- Kako je moguće da najveći dio predsjedništva i članstva, što se kasnije otkrilo, nije uopšte znalo da je ikakav kongres i održavan?.
- Zašto je kongres naprasno zakazan nekoliko dana pred istek roka za predavanje listi za lokalne izbore u novembru 2020.?
Dakle, javnost u BiH treba povjerovati da je Nihad Čolpa naprasno smijenjen s mjesta predsjednika na naprasno održanom Kongresa, s kojeg zasad nismo vidjeli niti jednu jedinu fotografiju, za kojeg ni sami članovi a kamoli šira javnost nisu čuli da se uopšte održava, a da bi se na njemu naprasno poništila odluka o samostalnom izlasku GS-a na izbore i njegovom vraćanju pod skute DF-a i Željka Komšića?
O čemu se ovdje onda zapravo radilo?. Istina će vjerovatno biti u onome što je objavio predsjednik stranke Nihad Čolpa, da nikakav Kongres nikad nije ni održan, nego da je grupa “zavjerenika” naprosto nekako došla do pečata, otišla u nadležne institucije i prijavila promjenu u rukovodstvu stranke, bez da su za to bilo kakve valjane procedure izvršene.
Tragovi vode do Komšića i Bajrovića
Autori koji stoje iza čitave ove akcije preuzimanja GS-a izgleda da se u svemu nisu ni krili. Najprije je 28. jula pompezno puštena vijest da je Fazlagić izabran za novog predsjednika. Čestitka je potom odmah stigla od Demokratske fronte. Čestitao je i Reuf Bajrović, bivši predsjednik ove stranke.
Zatim je čestitao i Čedomir Jovanović, predsjednik LDP-a, danas jedva postojeće stranke u Srbiji i upućeni tvrde bliski prijatelj Reufa Bajrovića.
(Fazlagić, Komšić, Jovanović)
Uporedo s tim, u medijima bliskim DF-u u jednom danu objavljeno je nekoliko klevetničkih tekstova o Nihadu Čolpi, gdje mu se čak ni porodica nije štedjela, sve sa teorijama zavjere kako je izbačen iz GS-a zbog nekog navodno paklenog saveza s NiP-om.
Nakon što je GS na izborima 2018. godine nastupio u koaliciji sa DF-om, koji je potom ne samo ušao u koaliciju sa SDA, nego sve otvorenije počeo zastupati i narativ i metode djelovanja ove stranke, GS je u jednom trenutku odlučio da ne želi biti dio istog moralnog i političkog sunovrata s DF-om, te je raskinuo koaliciju. Ovo je s oduševljenjem dočekano od mnogih simpatizera građanske opcije širom BiH, pa je GS u svoje članstvo uspio privući mnoge bivše članove ostalih građanskih stranaka, osnovati svoje odbore u cijeloj državi i postaviti temelje za novu građansku alternativu u državi.
Ovo je očito veoma uzbunilo sve one snage koje su htjele da ova stranka ostane pod čvrstim stiskom DF-a. Naime, valjalo je spriječiti da ova stranka ostane usamljena u koaliciji sa SDA, a panika je očigledno bila tolika da se je na kraju bilo spremno povući i potez koji svakako prelazi sve dozvoljene moralne, a moguće je i zakonske granice.
Stoga je neophodno da se najšira javnost, od političkih subjekata preko medija, civilnog sektora do međunarodnih organizacija, uputi u čitav slučaj. Ovo nije pitanje simpatija prema ovom ili onom političaru, ovo je pitanje vladavine prava i osnovnih civilizacijskih normi – želimo li živjeti u iole pristojnoj državi gdje postoji vladavina zakona, ili ćemo biti društvo potpune anarhije i političkog i pravnog siledžijstva.
