Šejla Uzunović, dijete herojske Širokače, magistrica komunikologije, vlasnica tradicionalnog zanata na Baščaršiji… Borkinja za prava i olakšice obrtnicima, umjetnicima, zanatlijama kao i izjednačavanja prava obespravljenih žena starijih od 65 godina.
O položaju žene u političkoj organizaciji Narod i Pravda, kao i o njenom položaju u bosanskohercegovačkom društvu uopće razgovarali smo sa Šejlom Uzunović, predsjednicom Organizacije žena Naroda i Pravde Stari Grad.
Rođeni ste u Sarajevu, vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu ste proveli ovdje. Obrazovana ste osoba, šta Vas veže za Sarajevo? Imate li namjeru otići odavde?
Rođena sam u najljepšem dijelu Starog Grada, na „memli“ strani koja ima svoj poseban šarm i ljepotu. Nigdje nema takvog nedjeljnog jutra, mira i tišine kao na mojoj Širokači sa koje nisam otišla ni u najtežem periodu agresije. Moj otac je ratni veteran, a majka, brat i ja nikad nismo htjeli nigdje otići i ostaviti oca samog. Složna porodica je osnovna ćelija svakog društva i ne mogu je nadomjestiti ni novac, ni poslovni uspjeh, niti bilo šta drugo. Kroz školovanje sam imala priliku proputovati čitavu Evropu, biti na razmjeni učenika i studenata u Njemačkoj i Španiji, pa i danas održavam bliske kontakte sa tim ljudima, ali ne želim otići nigdje. Želim svoje dijete odgajati ovdje gdje su moji preci ostavili kosti i prolili krv za našu slobodu.
Trenutno ste na poziciji predsjednice Organizacije žena Naroda i Pravde Starog Grada. Kakav je danas položaj žene na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini?
Položaj žena u politici nije na zavidnom nivou, ali članice Naroda i Pravde su upravo one žene koje se ne boje javno iznijeti svoje stavove, te braniti prava svih žena na svim nivoima. Upravo se učešćem žene u politici podiže svijest o njenoj ulozi u političkim procesima. I zbog toga se nadam da ćemo prevazići potrebu i nužnost da nam CIK nameće „kvotu“ nego da će to jednostavno biti normalan i sastavni dio izbornog procesa. U ovom trenutku na kandidatskoj listi Naroda i Pravde za Općinsko vijeće Starog Grada prijavljeno je 16 obrazovanih, sposobnih i neustrašivih kandidatkinja što je oko 46% od ukupne liste.
Da li očekujete neke promjene kada je u pitanju rodna ravnopravnost, naročito u pitanjima koja se odnose na tržište rada, radne uvjete i socijalnu sigurnost?
Apsolutno vjerujem da će u najskorijem periodu doći do potpunog izjednačavanja ženskog i muškog spola na tržištu rada. Mladi ljudi se educiraju, putuju, šire vidike i napuštaju uske okvire u koje su ih zatvarali stariji, pozivajući se na tradiciju. Mlade žene odlaze na studije van granica Bosne i Hercegovine, završavaju magistarske i doktorske studije preko okeana i donose nam sjajna internacionalna iskustva. Ne možemo mi ovdje biti vječno zarobljeni u bari i mulju. Kroz emancipaciju žena, ali i muškaraca pozitivne promjene u vidu izjednačavanja rodne ravnopravnosti će doći.
