Bijeli hljeb godinama se nalazi na „crnoj listi“ nutricionista zbog visokog glikemijskog indeksa i utjecaja na nivo šećera u krvi. Ipak, novo istraživanje pokazuje da se u pekarama krije proizvod koji može biti još štetniji za organizam. Mnogi potrošači vjeruju da biraju „manje zlo“ za doručak, ali njihova gušterača pritom trpi direktan udar skrivenih šećera i masti.
Stručnjaci upozoravaju da bijeli hljeb više nije najveći neprijatelj krvnog pritiska i nivoa inzulina. Svakodnevna navika kupovine svježeg, mirisnog peciva, posebno lisnatog tijesta, krije zamku koja postepeno iscrpljuje energetske zalihe tijela.
Lisnato tijesto kao „nutritivna bomba“
Prema pravilima koja navode nutricionisti, glikemijsko opterećenje određuje brzinu starenja naših organa. Iako bijeli hljeb zauzima visoko mjesto na ljestvici namirnica s nepovoljnim učinkom, lisnato tijesto, bilo obično ili punjeno, opisuje se kao prava „nutritivna bomba“.
U praksi se pokazalo da kombinacija rafinisanog bijelog brašna i industrijskih trans-masti, najčešće iz margarina, stvara mješavinu koju gušterača izuzetno teško prerađuje. Dok klasična štruca hljeba sadrži brašno, vodu i kvasac, lisnato tijesto obiluje aditivima koji produžuju svježinu proizvoda, ali istovremeno povećavaju rizik od razvoja inzulinske rezistencije.
Kada se lisnato pecivo konzumira kao zamjena za redovan obrok, dolazi do naglog oslobađanja inzulina. Gušterača tada radi „prekovremeno“ kako bi obradila veliku količinu šećera iz bijelog brašna. Masnoće iz takvih proizvoda brzo se talože oko unutrašnjih organa, dok nagli pad šećera u krvi, koji se javlja otprilike dva sata nakon obroka, uzrokuje manjak energije i smanjenu koncentraciju.
Šta odabrati umjesto lisnatog peciva?
Ako je bijeli hljeb i dalje sastavni dio vaše ishrane, stručnjaci savjetuju postepenu zamjenu zdravijim alternativama koje sporije otpuštaju energiju. Umjesto brzih šećera, preporučuju se proizvodi od proklijalih žitarica (poput „tonus“ hljeba) i domaći hljeb obogaćen lanenim i bundevinim sjemenkama.
Zobena kaša bogata prirodnim vlaknima
Stručnjaci pritom upozoravaju da gušterača „nema dugme za resetovanje“ te da svaka prehrambena prečica dugoročno skraćuje period njenog optimalnog funkcionisanja.
Koliko često je sigurno jesti pekarske proizvode?
Nutricionisti savjetuju da se konzumacija lisnatih peciva i sličnih proizvoda ograniči na najviše jednom u deset dana kako bi se izbjeglo hronično opterećenje organa i metaboličke posljedice. Iako bijeli hljeb nosi reputaciju nezdrave namirnice, lisnato pecivo je, zbog kombinacije rafinisanog brašna, masti i aditiva, potencijalno još nepovoljniji izbor.
