Ekonomski uticaj carina koje je uveo Donald Trump bio je “znatno manji” nego što se očekivalo, saopćila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je istovremeno povećala prognozu ekonomskog rasta za 2026. godinu. Među državama koje bi mogle imati određenu korist u novim okolnostima nalazi se i Bosna i Hercegovina.
Prošle sedmice Vrhovni sud SAD-a poništio je veliki dio Trumpove carinske politike, nakon čega je američki predsjednik uveo novu carinu od 10 posto koristeći drugi pravni osnov, uz najavu da bi ona mogla biti povećana na 15 posto, prenosi Oslobođenje.
Uprkos toj odluci, Trumpove globalne carine stupile su na snagu, a Evropska unija je već ranije poručila da neće tolerisati bilo kakve nove američke carinske mjere, navodi se u izvještajima.
Međutim, za zemlje u kojima djeluje EBRD, uključujući Bosnu i Hercegovinu, posljedice će biti “vrlo ograničene”, izjavila je glavna ekonomistica banke Beata Javorcik za Agence France-Presse (AFP).
EBRD je osnovan 1991. godine s ciljem pomoći državama bivšeg sovjetskog bloka u prelasku na tržišnu ekonomiju, a danas je aktivan i na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi te dijelovima subsaharske Afrike.
– Utjecaj američkih carina na zemlje u kojima djelujemo bio je ograničen, znatno manji nego što se očekivalo – rekla je Javorcik.
Prema najnovijem izvještaju koji je objavio Euractiv, EBRD predviđa ubrzanje ekonomskog rasta u svojim regijama na 3,6 posto tokom ove godine, uz dodatni rast na 3,7 posto do 2027. godine.
Posebno se ističe da banka Bosnu i Hercegovinu svrstava među zemlje koje bi mogle imati određene koristi od nižih carina i promjena u globalnim trgovinskim tokovima, zajedno sa Srbijom, Moldavijom i Tunisom.
– Postoje neke zemlje koje bi potencijalno mogle imati koristi od nižih carina, poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Moldavije ili Tunisa, ali ukupna slika ostaje uglavnom nepromijenjena – kazala je Javorcik.
Istovremeno je upozorila da puni efekti carinskih mjera još nisu potpuno vidljivi, jer je značajan dio izvoza iz 2025. godine stigao na američko tržište prije nego što su nove mjere stupile na snagu.
Za Bosnu i Hercegovinu ključni faktor ostaje indirektni uticaj preko evropskog tržišta, s obzirom na snažnu integraciju domaće industrije u evropske proizvodne lance, posebno u sektorima metala, automobilske industrije i proizvodnje industrijskih komponenti.
EBRD je također navela da je rast umjetne inteligencije povećao američki uvoz tehnološke opreme, uključujući poluprovodnike i druge napredne industrijske proizvode.
