Za borbu protiv crnog tržišta rezanog duhana u BiH neophodne su sistemske mjere, jer sama represija i povremene akcije zapljena nisu dovoljne, ocjenjuju stručnjaci.
O koliko je zastupljenoj problematici riječ, svjedoči istraživanje IPSOS-a prezentovano 2025. godine, koje je pokazalo da 94 odsto ispitanih potrošača rezanog duhana kupuje ilegalne proizvode.
Svake godine, krajem prvog kvartala, objavljuje se novo IPSOS istraživanje o crnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda u BiH, tako da uskoro stiže istraživanje za proteklu godinu koje će razmatrati da li se nastavlja trend postepenog smanjivanja volumena ilegalnih cigareta uz istovremeno održavanje visokog nivoa nelegalnog rezanog duhana. Takođe, ovo istraživanje razmatra i mjesta snabdijevanja potrošača, odnosno trendove u kanalima nabavke.
Cigarete i duhan
U iščekivanju rezultata novog istraživanja, prisjetimo se ključnih nalaza IPSOS istraživanja iz 2025. kojim je utvrđen blagi pad prisustva ilegalnih cigareta. Na tržištu je, kako je konstatovano, i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, ali u poređenju s prethodnom godinom bilježi se blagi pad ukupne potrošnje. Glavni kanali ostaju pijace i ulični prodavači, uz prodaju putem društvenih mreža i interneta.
Utvrđena je i dominacija rezanog duhana. Naime, 94 odsto ispitanih potrošača rezanog duhana kupuje ilegalne proizvode, što je tek tri odsto manje nego godinu ranije. Dakle, zaključuje se da je trend konzumiranja nelegalnog rezanog duhana stabilan i još uvijek izrazito visok.
S obzirom na ovakve tržišne okolnosti, očekuje se nastavak istog trenda, jer izostanak značajnijeg organizovanog otkupa legalnog duhana direktno podstiče jačanje crnog tržišta.
Prema ovom istraživanju, procjenjuje se da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.062 tone, što je dva odsto više nego godinu prije, te skoro 26 odsto više u odnosu na 2020. godinu. Dakle, uz rast u odnosu na prošlu godinu, sve ukazuje na zaključak da na našem tržištu imamo veliku potrošnju ilegalnog rezanog duhana te da i dalje dominiraju šverceri.
Kanali nabavke
Kada su u pitanju kanali nabavke, oko 50 odsto potrošača rezani duhan nabavlja na pijacama, a ostatak od uličnih prodavača ili preko poznanika i prijatelja.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prošle, 2025. godine, izdato je 310.751.249 akciznih markica, što predstavlja rast u odnosu na 2024. godinu, kada je izdato 294.313.026 ovih markica. Rast je posebno primjetan ako ga, recimo, uporedimo sa 2020. godinom, kada je izdato 184.976.310 ovih markica.
Prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine su u 2024. godini iznosili 1.140.916.429 KM, a u 2025. su povećani i iznosili su 1.174.625.622 KM.
Kada su u pitanju zapljene, one su za 11 mjeseci 2025. godine bile u ukupnom iznosu od 2.330.998 KM. Od toga, najveći iznos odnosi se na rezani duhan, kojeg je zaplijenjeno 5.659,84 kg, a vrijedan je 1.131.918 KM.
U 2026. godini, 12. februara, zabilježena je jedna od najvećih zapljena duhana i duhanskih prerađevina od uspostave UIO BiH.
Akcija “Lan”
U akciji “Lan”, koju su sproveli službenici UIO BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), pronađena je i oduzeta akcizna roba u vrijednosti od 2,7 miliona KM.
“Privremeno oduzeta akcizna roba bila je namijenjena prodaji na crnom tržištu u BiH. Na više lokacija oduzeto je 1.854 kg sitno rezanog duhana, koji se trebao puniti u cigarete, 10 tona duhana u listu, koji je bio spreman za rezanje, 90.500 komada ručno smotanih cigareta, 80.000 filtera, pet mašina za sitno rezanje duhana, osam mašina za punjenje cigareta, 10 mašina za pakovanje cigareta i dvije vage”, rekli su iz UIO BiH.
Uprava za indirektno oporezivanje pozvala je sve građane da na otvorenu liniju UIO, broj 080 02 06 07, prijave svaki oblik nelegalne trgovine, porezne ili carinske utaje, a svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.
Prema riječima Faruka Hadžića, nezavisnog ekonomskog analitičara, crno tržište duhana i duhanskih proizvoda u BiH prvenstveno je rezultat kombinacije visoke razlike u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda i dugogodišnje tolerancije prema prodaji nelegalnih proizvoda.
Paralelno tržište
“Situacija na terenu je takva da se može slobodno reći da ilegalni rezani duhan u BiH funkcioniše kao paralelno tržište koje ima vlastite kanale distribucije, svoju ponudu i gotovo neelastičnu potražnju”, ističe Hadžić.
On smatra da je ključni uzrok postojanja crnog tržišta izrazita razlika u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda.
“Prosječna cijena kutije legalnih cigareta tokom 2025. godine iznosila je oko 6,12 KM, dok su se nelegalne prodavale za oko 4,79 KM. Kada se govori o rezanom duhanu, razlika je još i veća, s obzirom na to da je prosječna cijena nelegalnog rezanog duhana iznosila oko 25 KM za 500 grama. Upravo ta značajna cjenovna razlika čini ilegalne proizvode dominantnim izborom za veliki broj potrošača, posebno u kontekstu smanjenja realne kupovne moći i visoke inflacije u prethodnim godinama. Drugim riječima, potrošači u velikom broju prelaze na ilegalne proizvode čisto iz ekonomskih razloga”, kaže Hadžić.
Prema njegovim riječima, podatak da čak 94 odsto potrošača rezanog duhana kupuje ilegalne proizvode zapravo potvrđuje da je ovo tržište gotovo u potpunosti izvan formalnog sistema.
“Razlozi za takvu dominaciju ilegalnog rezanog duhana su jasni, jer je cijena ubjedljivo najvažniji motiv kupovine, što navodi u istraživanju IPSOS-a više od 90 odsto korisnika, zatim dostupnost proizvoda, tradicija korištenja domaćeg duhana i mogućnost dijeljenja unutar domaćinstva. Važan faktor je i činjenica da ne postoji dovoljno organizovan i ekonomski isplativ legalni otkup domaćeg duhana, što direktno podstiče neformalnu prodaju”, ističe Hadžić.
Ključni problem
Kada je, kako dodaje, riječ o kanalima distribucije, oko 50 odsto potrošača rezanog duhana snabdijeva se na pijacama, dok ostatak kupuje od uličnih prodavača, preko poznanika ili direktno od proizvođača. Upravo ovi razlozi, ocjenjuje Hadžić, pokazuju da se radi i o društveno prihvaćenom tržištu, koje nije skriveno u klasičnom smislu ilegalne trgovine, nego je gotovo normalizovano.
“Dosadašnja borba protiv ilegalnog tržišta može se ocijeniti parcijalno uspješnom samo u segmentu cigareta. U tom dijelu bilježi se blagi pad ilegalne prodaje, gdje oko 97 odsto cigareta na tržištu ima važeće akcizne markice”, ističe Hadžić.
Međutim, kako navodi, segment rezanog duhana ostaje ključni problem, jer se nalazi gotovo potpuno izvan sistema akciza i kontrole, što znači da država gubi značajne budžetske prihode, ali i da postoji nelojalna konkurencija legalnim proizvođačima i distributerima.
“U narednom periodu treba se nadati značajnom smanjenju crnog tržišta rezanog duhana, jer dosadašnje aktivnosti agencija za provedbu zakona, uključujući recentne zajedničke akcije zapljena, svakako su korak u pravom smjeru, međutim, za značajno smanjenje crnog tržišta rezanog duhana bit će neophodne i sistemske mjere. Ključni faktori bit će bolja kontrola tržišta, legalni otkup i distribucija duhana, te prilagođavanje akcizne politike kako bi se smanjila cjenovna razlika između legalnog i ilegalnog proizvoda”, rekao je Hadžić.
