Općinski sud u Tuzli donio je odluku o pokretanju prethodnog postupka za eventualno otvaranje stečaja nad lukavačkom Koksarom, nakon što je uprava kompanije podnijela zahtjev zbog, kako navodi, prijeteće platežne nesposobnosti. Stečaj, prema tvrdnjama rukovodstva, mogao bi otvoriti vrata restrukturiranju i dolasku strateškog partnera.
U prijedlogu koji je dostavljen sudu priloženi su bilansi, izvatci iz zemljišnih knjiga, dokumenti o prinudnim naplatama i dokazi o blokiranim računima. Prema podacima, obaveze Koksare dostižu 450 miliona KM, od čega britanska kompanija Moorgate LTD potražuje više od 200 miliona, plus dodatnih 66 miliona KM bez kamata. Među povjeriocima se nalaze i Porezna uprava FBiH, ASA banka te Erdal LTD Malta.
Imovina društva procijenjena je na 469 miliona KM, ali je većina nekretnina opterećena hipotekama u korist povjerilaca. Na ročištu održanom pred sudom, generalni direktor Jasmin Ovčina i izvršni direktor za finansije Osman Abadžić potvrdili su navode iz prijedloga, ističući da fabrika posluje s konstantnim gubicima. Samo u septembru minus je bio četiri miliona KM, dok se sličan rezultat očekuje i u oktobru.
Kompanija trenutno zapošljava 788 radnika, među kojima je i 50 invalida rada. Plate i topli obroci isplaćeni su do augusta, ali porezi i doprinosi kasne od marta ove godine. U toku su pregovori s Poreznom upravom o reprogramiranju obaveza, iako rukovodstvo priznaje da je njihovo izvršenje nesigurno.
Sud je zaključio da priloženi dokazi nisu dovoljni za otvaranje samog stečajnog postupka, pa je imenovan privremeni stečajni upravnik koji će dostaviti detaljan izvještaj o stanju Koksare.
Kao potencijalni strateški partner sve češće se spominje kompanija Pavgord. Izvršni direktor za komercijalne poslove Almin Suljić naglasio je ranije: “Logičan i možda jedini slijed je da mi ostvarimo relacije s Pavgordom, domaćim vizionarom koji očigledno ima svoju strategiju jer sigurno ne bi ulazio u ArcelorMittal. Smatram da je strateško povezivanje jedino trenutno rješenje za našu Koksaru te da na takav način stvorimo što konkurentniji proizvod koji može parirati svjetskom tržištu, iako smatram da će njihova i naša kompanija zbog tržišta kakvo jeste, morati pretrpjeti određene reorganizacije.”
Suljić pritom naglašava da ulazak domaćih investitora nije dovoljan bez uloge države: “Na trenutni način, BiH ide suprotnim smjerom u odnosu na evropske zemlje. Država mora aktivno učestvovati kroz subvencije i smanjenje logističkih troškova.”
