Zemlja koja važi za najmoćniju ekonomiju Evropske unije sada je u dubokim problemima, zbog kojih su stanovnici sve pesimističniji.
Nemačka je za dlaku izbjegla recesiju u trećem kvartalu, pokazuju zvanični podaci objavljeni u srijedu, što je donekle olakšanje za najveću ekonomiju Evrope dok se suočava sa izazovima, piše CNN. Bruto domaći proizvod porastao je za 0,2% u periodu od jula do septembra, zahvaljujući povećanju državne i potrošačke potrošnje, nakon kontrakcije od 0,3% u prethodna tri mjeseca, prema podacima Njemačkog saveznog zavoda za statistiku (Destatis). Destatis je revidirao podatke o BDP-u za drugi kvartal sa -0,1% na niže.
Njemačka ekonomija se prošle godine smanjila prvi put od početka pandemije covid-19. Prognoze nisu mnogo svjetlije: Međunarodni monetarni fond predviđa nulti privredni rast ove godine, što predstavlja najslabiji učinak među velikim ekonomijama.
Veliki pad profita u Volkswagenu dodatno je pojačao loše vijesti o ekonomskom rastu. Problemi sa kojima se suočava njemačka ekonomija ogleda se u krizi kod najvećeg proizvođača u zemlji, koji je najavio da bi mogao prvi put u svojoj 87-godišnjoj historiji da zatvori fabrike u Njemačkoj i otpusti hiljade radnika.
Volkswagen je u srijedu saopštio da je operativni profit za devet mjeseci do kraja septembra pao za 21% u odnosu na prethodnu godinu, na 12,9 milijardi evra (14 milijardi dolara), pogođen slabim rezultatima glavnog brenda i troškovima restrukturiranja. Prodaja vozila opala je za 4% zbog posebno slabe potražnje u Kini, gdje gubi tržišni udio u korist lokalnih brendova električnih vozila.
Rezultati “pokazuju hitnu potrebu za akcijom u nestabilnom okruženju karakterisanom intenzivnom konkurencijom,” rekao je finansijski direktor Arno Antlic na konferencijskom pozivu sa analitičarima i novinarima, upozoravajući na “bolne” odluke.
– Nismo zaboravili kako da pravimo sjajne automobile – nastavio je Antlic, ali je naglasio da troškovi u njemačkim operacijama kompanije “nisu konkurentni.”
– Stvari ne mogu da ostanu ovakve kakve su sada,” dodao je. Kompanija će nastaviti pregovore sa sindikatima i predstavnicima radnika u srijedu i diskutovati o “mogućim zatvaranjima fabrika u Njemačkoj – rekao je Antlic.
Volkswagen je kasnije u saopštenju naveo da će plate zaposlenih morati da budu smanjene za 10% kako bi se zaštitila radna mjesta i obezbijedila budućnost kompanije. Sljedeća runda pregovora održat će se 21. novembra, a štrajkovi su mogući od 1. decembra ako se ne postigne dogovor.
Pogoršanje Volkswagenovih izgleda ukazuje na sve teže uslove u privatnom sektoru u Njemačkoj.
Prema istraživanju koje su prošle nedjelje objavili S&P Global i Hamburg komercijalna banka, proizvodne i uslužne djelatnosti ovog mjeseca bilježe najveći pad zaposlenosti u posljednje četiri i po godine.
Predsjednik njemačkog dobavljača auto-dijelova Boš upozorio je u četvrtak na pad prihoda u narednoj godini i naveo da ne može isključiti dalja otpuštanja radnika u Njemačkoj, uz već najavljenih 7.000 otkaza.
Najava, koju je predsjednik Stefan Hartung dao u intervjuu za list Tagesšpigel u četvrtak, dodatno doprinosi rastućem pesimizmu u automobilskoj industriji koja je ključna za najveću ekonomiju Evrope.
Hartung je rekao da će Bošov promet biti nešto manji od prošlogodišnjih 92 milijarde evra, dok će povrat na prodaju, koji su željeli povećati za dva procentna poena u odnosu na prošlogodišnjih 5%, iznositi najviše 4%.
– Ne mogu isključiti da ćemo morati dodatno prilagoditi kapacitete osoblja – rekao je Hartung, pozivajući vladu da učini više kako bi podržala industriju.
Loši ekonomski rezultati i masovna otpuštanja su dodatno zabrinula mnoge stanovnike Njemačke, koji su već duže vrijeme nezadovoljni radom aktuelne vlade.
Prema posljednjim anketama, većina njih bi rado izašla na prijevremene izbore ne bi li promijenila vladu koja je na funkciji od 8. decembra 2021.
Prema anketi ARD-Deutchlandtrend, zadovoljstvom vladom Olafa Scholza koju čine socijaldemokrate (SPD), Slobodne demokrate (FDP) i Zeleni, kontinuirano opada od aprila 2022. a sada je dostiglo novi minimum: čak 85 procenata Njemaca je nezadovoljno njenim radom, dok samo 14 procenata pozitivno ocjenjuje rad ove koalicije, prenosi Deutsche Welle.
ARD-Deutchlandtrend od 1997. godine istražuje zadovoljstvo radom savezne vlade. Samo četiri puta je taj pokazatelj bio još niži: jednom za vrijeme vlade CDU/CSU i FDP u junu 2010. godine (12 procenata) i čak tri puta za vrijeme vlade SPD i Zelenih 2003. i 2004. godine (11, odnosno 13 procenata).
Crveno-zelena vlada pod Gerhardom Šrederom je na kraju završila svoj mandat prevremenim izborima 2005. kada je na vlast došla CDU/CSU u koaliciji sa SPD, a kancelarka postala Angela Merkel.
I krajem oktobra 2024. većina Njemaca se izjašnjava za takav izlaz: 54 procenta podržava prijevremene izbore, dok 41 procenat želi da koalicija opstane do redovnog termina izbora krajem septembra 2025.
Među pristalicama vladajućih stranaka SPD i Zelenih, većina 77 odnosno 76 procenata je za opstanak koalicije na vlasti.
S druge strane, gotovo svi simpatizeri AfD-a (93 odsto) nadaju se prijevremenim izborima. Među pristalicama Unije (CDU/CSU), koja već mjesecima vodi u anketama, 69 procenata priželjkuje prijevremeni kraj vlade, dok se u redovima Savez Sara Vagenkenht za to zalažu 75 odsto ispitanika.
Kada bi izbori za Bundestag bili sad u nedjelju, konzervativna Unija, CDU i CSU, dobila bi 34 procenta.
SPD bi osvojila 16 procenata glasova, Zeleni 11 procenata, dok bi FDP ostao ispod praga za mandate sa četiri procenta.
AfD bi dobila 17 procenata, dok bi Savez Sare Vagenkneht osvojio šest procenata. Ostale stranke, dvanaest procenata.
