Nedjelja, 26.05.2024.

Paradoks na domaćem tržištu: Kilogram pšenice i kifla u pekari koštaju isto

Ponedjeljak, 18.09.2023. | Biznis | Najnovije

Cijena pšenice niža – pekarski proizvodi nikada skuplji pa tako kilogram pšenice i kifla u pekari isto koštaju Otkupna cijena pšenice ove godine u RS kretala se oko 30 feninga i duplo je niža u odnosu na onu u prethodnoj godini koja je iznosila 65 feninga. Poljoprivrednici u ovoj situaciji, kažu, izvlače deblji kraj.

“Realno, ne mogu da shvatim da kada je bila cijena pšenice 64 feninga, hljeb je bio 1,80 KM. A sada kada je pšenica 30 feninga, da hljeb skuplja. Po meni nikakve logike nema, ali ne znam ni ko to dozvoljava da se to tako može raditi.  Kada uđete u priču sa ovim pekarima oni kažu da kvalitet naše pšenice ne zadovoljava njihove potrebe”, rekao je za “Atv“, Boško Radić – predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

Poljoprivrednici rješenje vide u tome da se, po uzoru na Srbiju, napravi hljeb koji bi sa prosječnom cijenom od 70-80 feninga bio pristupačan svim građanima. Na formiranje cijene pekarskih proizvoda u najvećem procentu uticao je nedostatak radne snage, pravdaju se pekari.

– Sve prećutno zaobilazimo mlinare koji su posrednici, oni su ti koji vrše otkup pšenice. Oni vrše preradu brašna i u tu cijenu brašna ukalkulišu svoje troškove i da kažem svoju dobit. Mi uzimamo znači brašno od mlinara na cijenu koju oni formiraju.

U nedostatku radne snage, najveći procenat odnosi se na radnu snagu. I to je jedan pokušaj da zadržimo ovdje mlade, da ne odlaze, rekao je Radenko Pelemiš – predsjednik Udruženja pekara u Bijeljini.

Mišljena potrošača o cijeni hljeba i pekarskih proizvoda podijeljena su. Nekome ni najskuplji proizvod u pekari nije skup. Neki sebi jedva da priušte i osnovno.

“Pa jesu skupi za nas koji imamo male penzije. Baš je sve skupo kada je hrana u pitanju”, kažu građani.

“Meni nije skup hljeb. Ja to i ne gledam, mislim ipak da je to pristojno”, dodaju građani.

Poljoprivredni proizvođači sa ovakvom računicom, kažu, ne znaju kako će započeti jesenju sjetvu. Podsticaj od resornog ministarstva od 500KM po hektaru pšenice značajan je, ali repromaterijal je, žale se oni koji sa njim rade svakodnevno, nikada skuplji. Volje da se ovoj grani poljoprivrede pomogne, nema ni sa nivoa BiH.