U Gornjem Vakufu-Uskoplju bosansko-njemačka firma IAB Engineering kupila proizvodne pogone nekadašnje firme Tom d.d. koja je stala sa proizvodnjom 2019. i potom završila u stečaju.
Već je uloženo više od 5 miliona KM, novi investitori imaju potpisan ugovor i osigurano tržište za plasman proizvoda, žele zadržati raniju djelatnost te ima namjeru da zaposle 200 radnika. No, sve koči poznata bosanskohercegovačka birokratija i pravna nesigurnost.
U raznim strategijama i planovima bosanskohercegovačke vlasti konstantno govore o potrebi poboljšanja poslovnog ambijenta, smanjenju birokratskih procedura, digitalizaciji administracije.
Saradnja sa bosanskohercegovačkom dijasporom, posebno sa uspješnim privrednicima koji su porijeklom sa naših prostora, uvijek je se ističe u prvi plan, posebno se naglašava važnost proizvodnje i izvoza. Međutim, priča iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja svjedoči kako to sve izgleda na terenu, tamo gdje obećanja, strategije i maštanja susreću realnost.
Tako u Gornjem Vakufu-Uskoplju bosansko-njemačka firma koja je kupila lokalnu firmu koja je otišla u stečaj i, umjesto uobičajene izgradnje stanova ili šoping centara, želi pokrenuti proizvodnju, nailazi na nevjerovatne administrativne poteškoće i potpunu pravnu nesigurnost.
Nakon stečaja pokreću proizvodnju i žele zaposliti 200 radnika.
U Bosni i Hercegovini malo je primjera firmi koje su prošle kroz stečaj a da su uspjele da zadrže proizvodnju i radnike. Ali da takvih ima svjedoči Dita iz Tuzle ili Lasta iz Čapljine čije proizvode danas većina nas ima u svojim domovima. Sličnu sudbinu mogao bi imati i Tom (Tvornica obrade metala) iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.
Privatnoj firmi Tom d.d. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, značajnom privrednom subjektu na ovom području u sektoru metalske industrije koji je zapošljavao i do 200 radnika, 2019. godine blokirani su svi računi i proizvodnja je faktički stala. Tri godine poslije, u novembru 2022. godine, jedna od najvećih banaka u BiH, sa ciljem naplate kredita koji Tom nije mogao otplaćivati, inicirala je otvaranje stečajnog postupka. Konstatujući da su svi zakonski uvjeti za otvaranje stečaja ispunjeni, čemu se nije protivio ni sam vlasnik, Općinski sud u Travniku krajem 2022. otvara stečajni postupak.
Ukupna dugovanja Toma u trenutku otvaranja stečaja bila su oko 11 miliona KM, a povjerilaca, odnosno onih kojima je Tom dugovao, bilo je više, ali skoro polovina potraživanja otpada na Privrednu banku Sarajevo. Među većim povjeriocima bili su i radnici te Porezna uprava FBiH.
Kako je i propisano zakonima, a prvenstveno Zakonom o stečaju FBiH, Općinski sud u Travniku, odnosno sudija Amir Sobo, imenuje stečajnu upravnicu Behriju Huseinbegović, formira se Odbor povjerilaca kojim predsjedava predstavnik Privredne banke kao najvećeg povjerioca, ali su u odboru prisutni i predstavnici radnika Toma koji se nadaju, kao i drugi povjerioci, naplati svojih potraživanja. Iz dostupne dokumentacije, stečaj se odvija na uobičajen način, pokretanje proizvodnje nije moguće jer je Tomu u tom trenutku zbog dugovanja isključena i struja, proizvodnje nema godinama, nema materijala a i dio radnika je već napustio i firmu i sam Gornji Vakuf-Uskoplje.
