Utorak, 04.10.2022.

Tonu peleta smo prošle godine plaćali 300 KM, a danas je više od 700 KM

Srijeda, 21.09.2022. | BiH | Biznis | Najnovije | Vijesti | Autor

Jedna od najvećih glavobolja za stanovnike Bosne i Hercegovine pred dolazak zime je cijena peleta kojeg mnoga domaćinstva koriste za zagrijavanje prostorija. Prije samo dvije godine pelet je spadao u red najpovoljnijih sirovina za zagrijavanje prostorija.

Pelet se u Bosni i Hercegovini tada prodavao po cijeni od 280 KM za tonu, dok se u toku 2021. godine cijena ovog ogrijevnog materijala kretala od 300 do 330 KM po toni.

Ove godine došlo je do višestrukog porasta cijene. U aprilu je bilo moguće pronaći tonu peleta za 480 KM. Već u maju cijena peleta je bila 640 KM po toni. Trenutno se pelet prodaje po cijeni 700 do 750 KM po toni.

Trgovci peletom upozorili da ukoliko se zabrana izvoza koja je na snazi do 24. septembra ne produži cijena ovog proizvoda bi mogla da bude i veća od 1000 KM po toni. Vijeće ministara je nakon toga donijelo odluku da se Odluka o zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta produži do 31. oktobra ove godine. U odluku o zabrani izvoza uključena je i zabrana izvoza drvnih briketa.

Pelet se dobija tako što se piljevina koja ostane nakon obrade drveta osuši do određenog procenta, a zatim melje, suši i presuje u karakteristične oblike. U bukov pelet se ne dodaju nikakvi aditivi dok je za druge vrste potrebno da se izmiješa.

Za poskupljenje navedeno je više razloga od poskupljenja goriva, materijala za mašine koje se koriste u proizvodnji, ali kao ključni se može izdvojiti povećanje potražnje na tržištu Evropske unije.

Vlasti na državnom nivou su na poskupljenje peleta pokušale reagovati time što su uveli zabranu izvoza nekih drvnih sortimenata uključujuči i pelet na tri mjeseca. Ispostavilo se da ograničenje izvoza na tri mjeseca nije dovelo do snižavanja cijene jer su proizvođači procijenili da im je isplatnije pelet ostaviti u skladišta i sačekati evenutalni nastavak izvoza.

Također, snižavanju cijena nije pogodovalo ni to što je dopušten izvoz briketa koji ima jako sličan tehnološki proces proizvodnje kao pelet.

Vlasti u Kantonu Sarajevo su pokrenule proces pokretanja fabrike za proizvodnju peleta, ali ona neće biti u pogonu prije sljedeće. Također najavile su da će subvencionirati građanima kupovinu, ali još uvijek nisu objavljeni detalji ove odluke.

Zemlje Evropske unije su se našle pred energetskim izazovima zbog rata u Ukrajini. Jedna razlog je nestabilnost snabdijevanja plinom, a drugi je što je upravo Ukrajina bila veliki izvoznik peleta. Zbog rata, zemlje EU su se okrenule alternativnim tržištima, a Bosna i Hercegovina je jedno od njih.

U Hrvatskoj su vlasti reagovale tako što su PDV na pelet smanjile na 13 posto, a zatim na pet posto. Ovisno o vrsti i kvaliteti tona paleta peleta (1050 kg) u Hrvatskoj se može kupiti za nešto više od 620 eura. Srbija je ograničila maksimalnu cijenu u maloprodaji do prvog novembra na 320 eura po toni, a istoj mjeri je pribjegla i Crna Gora.

Što se tiče zemalja Evropske unije, cijena peleta je rasla i u Njemačkoj. Prema podacima Njemačkog Instituta za pelet (DEPI) a augustu je tona peleta bila 682,98 eura, a u septembru 763,76 eura. U Austriji prema istraživanju proPellets Austria, cijena tone peleta je 560 eura za tonu, te je u odnosu na prošlu godinu porasla 148 posto.

Drvo i pelet su jedna od energenata koji Bosna i Hercegovina proizvodi dovoljno da zadovolji potrebe svoga tržišta po cijenama odgovarajućim za standard života njenih stanovnika. Čini se da vlasti ne posjeduju dovoljno znanja, volje i sposobnosti da povuku prave poteze kojima bi građanima omogučili pelet po odgovarajućim cijenama, a proizvođačima omogućiili da posluju u plusu.

KLIX/PRESS