Radne snage je sve manje na prostoru Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, demografski problemi uz veliki odliv radno sposobnog stanovništva, smanjuje potencijal, ali i ukupnu kompetentnost učesnika na tržištu rada.
Izjavio je ovo za BUKU, Miroslav Vukajlović direktor agencije Spektar, dodajući da naše tržište rada, dijeli sudbinu drugih tržišta, te su slični su zahtjevi za novim sardanicima. Istovremeno u pojedinim oblastima prestaje potreba za održavanjem postojećih radnih mjesta, gase se i nestaju.
Kaže i da su u BiH, u posljednje vrijeme, najtraženiji poslovi vezani za rad u proizvodnji, rad na daljinu (Call centri), poslovi dostave, uz tradicionalno veliko zapošljavanje IT stručnjaka, prodavaca, administrativnih radnika, menadžera svih nivoa. O znanjima i vještinama koje bh. poslodavci traže ističe da je dosta toga je pojednostavljeno: “Primjera radi za obična radna mjesta, recimo proizvodnog radnika, nije vam potrebno neko ozbiljnije radno iskustvo, školska sprema, dokazive vještine, presudna je volja i motivacija za obavljanje posla. Kada govorimo o zanatskim, inženjerskim, menadžerskim ili uopšte usko stručno specijalističkim poslovima, poslodavci obraćaju pažnju i često provjeravaju nivo znanja i vještina kandidata, upoređujući ih sa zahtjevanim kompetencijama upražnjenog radnog mjesta. Ipak, sve je teže pronaći odgovarajuće saradnike s jedne, odnosno poslodavce sa druge strane. Poslodavci u mnogim situacijama imaju nerealna očekivanja kada su u pitanju očekivana znanja i vještine saradnika. Radnici su u sve većoj mjeri, žrtve su negativnih procesa iz prošlosti. Mnogi nisu pravovremeno prepoznali svrhu ulaganja u sebe, pa su im ukupna znanja i vještine često nedovoljna za ozbiljniju ulogu u tržišno orijentisanoj organizaciji, danas najpoželjnijem mjestu za rad”.
Kada je riječ o platama u BiH, naš sagovorik kaže, da se plate značajno razlikuju. Tako su plate u organizacijama koje se sa svojim proizvodima ili uslugama takmiče na međunarodnom tržištu, u većini slučajeva, nadprosječne, a u nekim oblastima, jednake onima koje primaju radnici u razvijenijm državama svijeta.
Međutim, kada govorimo o većini ukupno zaposlenih radnika, ističe, evidentno je da oni dijele sudbinu njihovih organizacija, tavore, plate su male i nedovoljne za normalan život. Mnogi od njih u dodatnim poslovima i zaradama, vide način da prežive i poboljšaju postojeću materijalnu situaciju.
POSLOVI I PLATE U INOSTRANSTVU
U poslednje vrijeme intenzivirana je potražnja za radnicima na našim prostorima. Većina evropskih država olakšala je postupak izdavanja radnih i boravišnih dozvola za radnike iz BiH, što je, ističe Vukajlović, dodatno podstaklo i ubrzalo i onako veliki odliv radne snage.
Najtraženiji su proizvodni radnici, radnici zanatskih zanimanja, inženjeri, IT stručnjaci, medicinski radnici, radnici za obavljanje pomoćnih poslova, sezonski radnici, dok najaktivniji poslodavci dolaze iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Austrije.
“Sve je veći interes naših radnika za odlazak u inostranstvo. Puno je razloga šta ih tjera odavde, strahuju za budućnost, smatraju da nemaju fer priliku za dokazivanjem, očekuju bolje plate za svoj rad, vide perspektivu za sebe i članove porodice. Koliko je situacija kompleksna i teška govori I to da su mnogi poslodavci već smanjili obim posla zbog nemogućnosti adekvatne popune upražnjenih radnih mjesta, nastalih odlaskom saradnika u inostranstvo”, jasan je Vukajlović. Kada je riječ o platama u inostranstvu, trendovi su slični onima na našim prostorima– poslovi za koje je uslov visok nivo kompetencija, različita znanja i vještine, iznadproslječno su plaćeni. Ljudi sa tim znanjima dogovaraju posebne uslove, a dogovoreno ostane između radnika i poslodavca. Ipak, za najveći broj poslova potreban je prosječan nivo znanja, u praksi, te plate su usklađene sa nacionalnim standardima, nema velikog odstupanja. I na kraju, za poslove gdje nisu potrebne posebne kompetencije, znanja i vještine, a ima ih mnogo u ponudi, obračun plata, pripadajuća satnica, povezana je sa definisanim nacionanalim minimalcem.
“Inflacija koja bukti na prostoru Evrope, nije proizvela do sada veće efekte povećanja plata. Jedan dio poslodavaca nadoknađuje taj izgubljeni “kvalitet života” u vidu raznih bonusa koje isplaćuju radnicima. Za očekivati je da će se plate mijenjati ukoliko se inflatorni trend nastavi u narednoj godini”, zaključuje Vukajlović.
ŠTA MORAMO MIJENJATI
Našeg sagovorika, smo na kraju pitali i šta bi se po njegovom mišljenju trebalo što prije mijenjati, kako bi situacija na tržištu rada, i za radnike, i za poslodavce u BiH bila bolja.
Naglašava da prvo treba krenuti od uspostave pravednog, funkcionalnog tržišta rada, na kome će svi učesnici imati slične, odnosno jednake uslove za učestvovanje, kako poslodavci, tako i radnici.
A kada je riječ o radnicima, naglašava da svako zaslužuje šansu bez obzira na nivo znanja, stručnu spremu, godine, pol, zdravstvenu sposobnost, te da društvo svima mora ponudi mogućnost da radi i da se dokaže na fer osnovi.
“Promocijom izvrsnosti, davanjem prilike najboljima da rade, donose odluke, dobićemo neuporedivo bolja rješenja u odnosu na postojeća. Na ovaj način, mnogi bi razumjeli važnost ulaganja u sebe, svoje znanja i vještine. Očekivati je da bi ovim promjenama mnogi ljudi otjerani lošim politikama, poželjeli da ponovo postanu dio našeg tržišta rada. A to bi bilo najbolje rješenje za u poslednje vrijeme veliki problem popune mnogih otvorenih radnih mjesta”, poručio je na kraju razgovora za BUKU Miroslav Vukajlović, direktor agencije Spektar.
