SBERBANK, najveća banka u Rusiji, i matična banka Sberbank Europe, koja je vlasnica Sberbanka d.d. u Hrvatskoj, pred propasti je. Cijena dionice na Londonskoj burzi joj je praktički postala bezvrijedna, tek 1.04 dolara po dionici.
U 2022. je Sberbank ušao s cijenom od 16 dolara po dionici, a još 16.2.2022. je iznosila 14.76 dolara, nakon čega slijedi vrtoglavi pad na trenutnih 1.06 dolara (na datum 28.2.).
Zbog naglog narušavanja likvidnosti Europska središnja banka (ESB), koja izravno nadzire ovu banku, u ponedjeljak, 28. veljače, objavila je da Sberbank Europe propada ili će vjerojatno propasti. Izgleda da će ista sudbina stići i matičnu banku u Rusiji.
Na vijest o propasti Sberbanka Europe i posljedično Sberbanka d.d. u Hrvatskoj je reagirao i HNB priopćenjem u kojem navodi da su depoziti klijenata Sberbanka d.d. osigurani do 100 tisuća eura u skladu sa Zakonom o sustavu osiguranja depozita te je u tom smislu više od 90 posto deponenata u Sberbanku d. d. zaštićeno.
Ministar Zdravko Marić je na sjednici vlade smirivao javnost oko situacije sa Sberbankom d.d.
“Svi deponenti imaju svoje štedne uloge osigurane”, rekao je Marić i dodao da je, dođe li do likvidacije, “Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga, odnosno proračun opće države, dovoljno jak i sposoban za isplatu kompletno osigurane štedne uloge u roku sedam do deset dana”.
Ukupni iznos tih uloga je 3.82 milijarde kuna, rekao je Marić.
Sberbank propada i u Rusiji
No skori bankrot matične banke je sasvim druga stvar. Primarno je to signal razmjera problema u financijskom sektoru Rusije. Sberbank d.d. je hrvatski problem, koji se može sanirati a da se ne ugrozi financijski sektor, Sberbank Europe je problem EU, koji se također može sanirati a da se ne ugrozi financijski sektor EU, ali matični Sberbank u Rusiji je ogroman problem Rusije, koja se suočava s najgorom financijskom krizom od propasti Sovjetskog Saveza.
Ukupna imovina Sberbanka u Rusiji iznosi oko 500 milijardi dolara, što je trećina ukupne imovine bankarskog sektora Rusije. S VTB Bankom, drugom najvećom bankom, koja posjeduje 16% ukupne imovine u bankarskom sektoru, kontrolira gotovo polovicu ukupne bankarske imovine u Rusiji.
Ruski Sberbank je u državnom vlasništvu, što dodatno komplicira situaciju jer je odgovornost za njegovu sanaciju potpuno na državi. Ali čak i da je vlasnik privatan, država bi ga morala spasiti zbog njegove veličine i važnosti u financijskom sektoru Rusije.
National Wealth Fund, koji je u državnom vlasništvu Rusije i preko kojega je država vlasnik Sberbanka, usko je vezan za mirovinski sustav države. To znači da su mirovine mnogih Rusa vezane za sudbinu Sberbanka, kojem baš ne cvjetaju ruže.
Fortenova je u vlasništvu matičnog Sberbanka
Zabrinjavajuće za Hrvatsku je to što je vlasnik Fortenova grupe, nasljednika Agrokora i najvećeg privatnog poslodavca u državi, upravo matični Sberbank iz Rusije. Time se stvara ogromna opasnost ne samo za Fortenova grupu nego i za hrvatsko gospodarstvo.
Iz Fortenova grupe su smirivali javnost kako “Sberbank Europe nije vlasnik Fortenova grupe i situacija sa Sberbankom Europe nema nikakav utjecaj na vlasništvo Sberbanka Rusija u Fortenova grupi i poslovanje kompanije”, ali sve je jasnije da je pred propasti i matični Sberbank iz Rusije.
Iz Fortenova grupe su već objavili da vlasništvo nema utjecaj na poslovanje kompanije. “Kapitalna struktura i likvidnost Fortenova grupe su stabilne, financiranje Fortenova grupe predvode američki investitori HPS Investment Partners, a operativno poslovanje se odvija preko domaćih, lokalnih banaka na tržištima na kojima Fortenova grupa posluje”, priopćili su.
Kolaps financijskog sektora u Rusiji
Rusija nakon masovnih sankcija i najava sankcija financijskom sektoru od EU, SAD-a, Japana, Singapura, a odnedavno i Švicarske, doživljava veliku financijsku nestabilnost. Nacionalna valuta rubalj gubi vrijednost, Središnja banka Rusije je podigla referentne kamatne stope s 9.5% na 20%, a 40% deviznih rezervi je zamrznuto.
Početkom godine se tečaj rublja kretao oko 75 za jedan dolar, a trenutni važeći tečaj je oko 100 rubalja za jedan dolar. Središnja banka je savjetovala izvoznim kompanijama da prodaju strane valute što prije zbog pada vrijednosti rublja.
Odluka je donesena na hitnom sastanku u ponedjeljak ujutro, prije početka trgovanja, ali nije uspjela zaustaviti kolaps rublja nakon otvaranja tržišta. Središnja banka je poručila da će to omogućiti “podršku financijskoj i cjenovnoj stabilnosti te zaštitu štednje građana od deprecijacije (pada vrijednosti)”.
Zamrznuto je 40% od 630 milijardi međunarodnih rezervi i velike ruske banke su isključene iz SWIFT-a, međunarodnog sustava komunikacije u financijskom sektoru, preko kojega se odvija većina svjetskog prijenosa novca među financijskim institucijama.
Rusko ministarstvo financija je priopćilo da će tvrtkama naložiti da prodaju najmanje 80% zarade u devizama na domaćem tržištu, tj. natjerat će ih da kupuju rublje, stvarajući tako potražnju za nacionalnom valutom i zaustavljajući njen pad. Na to su prisiljeni upravo zbog toga što je veliki dio međunarodnih deviznih rezervi zamrznut pa Središnja banka Rusije ne može efikasno intervenirati da očuva tečaj rublja.
Financijski sektor Rusije se jedva održava na životu, a propast daleko najveće banke u državi bi stvorila potpuni kaos. Ruske vlasti to ne mogu dopustiti i morat će spasiti Sberbank, samo je pitanje pod koju cijenu.
