“Bosanskohercegovački integracijski put – izazovi u ispunjenju pravnog i ekonomskog kriterija”, je naziv knjige autora Edina Rizvanovića i Željka Batinovića koji jasno progovaraju o stanju naše zemlje i razlozima zastoja u njezinom razvoju.
Autori su kazali kako se na knjizi intenzivno radilo više od dvije godine, ali s obzirom na činjenicu da su to procesi koje prate intenzivno u nju je utkano mnogo više i vremena.
Knjiga govori i značaju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Sporazuma CEFTA 2006, Mišljenja Evropske komisije i dinamici integracijskog procesa i članstva BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a petak je po prvi put predstavljena u Mostaru.
Jedna od promotorki knjige prof. dr. Vesna Kazazić je naglasila kako autori tretiraju izuzetno aktualnu temu i da je knjiga nastala na temeljem suradnje Sveučilišta i Univerziteta u Mostaru.
“Integracijski put BiH autori analiziraju konfrontiranjem evropskog iskustva i bh. ambijenta, primjenom EU modela, čiju osnovicu čine pravni i ekonomski kriteriji za članstvo od čijeg ispunjenja zavisi članstvo u Uniji i dinamika približavanja. Pri tome se prvenstveno misli na ispunjavanje obaveza utvrđenih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U kojoj mjeri ćemo uspjeti, obzirom na datost EU modela, zavisi, kako to autori kažu na kraju knjige, prvenstveno od naše spremnosti da zarad vlastitih interesa intenziviramo proces legislativnih i gospodarskih promjena“, kazala je Kazazić.
Govoreći o knjizi u ulozi promotora prof. dr. Mehmedalija Hadžović ističe kako se sa današnje distance jasno vidi da je motiv nastanka Evropske unije bioekonomski.
“To je stvaranje većeg i kompetitivnijeg tržišta, temeljem utvrđenih poluga: carinske unije, tržišnih sloboda, utvrđivanjem zajedničkih pravila konkurencije, te ustrojem zajedničke trgovinske i poljoprivredne politike. Kontinuelni karakter transponiranja evropskog iskustva na BiH temelji se na trgovinskim sporazumima zaključenim sa zemljama regije (danas važeća CEFTA-e 2006) i posebno na najznačajnijem dokumentu ‘Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju’.Provjera uspješnosti u ispunjavanju ekonomskog kriterija: izgradnja funkcionalne tržišne ekonomije, izvršena je kroz analizu rezultata vanjskotrgovinske razmjene. Uz to, autori ukazuju na značaj članstva u WTO-u“, kazao je Hadžović predstavljajući knjigu u Mostaru.
Autora prof. dr. Edin Rizvanović ističe da je Integracijski model što ga je EU ponudila Bosni i Hercegovini uniforman i jasno određen u političkom smislu od Mape puta, preko Studije izvodivosti, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pa do Mišljenja Evropske komisije i ocjene urađenog.
“U ekonomskom smislu, to je značilo zaključenje regionalnih bilatelarnih Sporazuma o slobodnoj trgovini, kasnije objedinjenih u Sporazumu CEFTA 2006, te Privremenog trgovinskog sporazuma sa EU (2008). Ključni dokument za integracijski proces je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji sadrži obaveze i rokove za realizaciju.Osim toga, bitno je afirmirati ulogu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, bez kojeg nema provođenja reformi. U kontekstu zadovoljenja pravnog i ekonomskog kriterija, ubrzanje procesa zahtijeva značajne izmjene legislative, počev od Zakona o konkurenciji, čije pojedine odredbe nisu u skladu sa pravnom stečevinom EU. Zatim, Zakona o sistemu državne pomoći, Zakona o računovodstvu i reviziji, Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, Zakona o stečaju, Zakona o poticanju razvoja male privrede, te propisa fiskalne naravi, kako bi se, osim zadovoljenja kriterija, ostvarile temeljne vrijednosti prava: funkcionalnost, pravda i pravna sigurnost. Na kraju, u Federaciji BiH treba ustrojiti Privredne (trgovačke) sudove, koji bi kontribuirali bržoj registraciji, efikasnijem rješavanju sporova i svrsishodnijem stečajnom i likvidacionom postupku, čime se, u zbirnom izrazu, stvaraju uvjeti za dinamičniji ekonomski i društveni razvoj“, kazao je Rizvanović.
Koautor dr. sc. Željko Batinović naglašava da analiza vanjskotrgovinske razmjene obuhvata period 2001-2017. godina, praćenjem njenih osnovnih pokazatelja, stope pokrivenosti uvoza izvozom (uvoz, izvoz), te trgovinskom bilansu.
“Stopa pokrivenosti uvoza izvozom bilježi rast sa 35,3 posto 2001. godine na 61 posto 2017. godine, s tim da se zadnjih nekoliko godina bilježi stagnacija. Kontinuiran je rast izvoza, ali i, posebno zabrinjavajuće, kontinuirano raste uvoz, čiji je rezultat visok trgovinski deficit, koji se zadnjih desetak godina ustalio na oko sedam milijardi KM. Državne potpore, koje opredjeljuju konkurentnost bh privrede, su znatno niže u odnosu na europski standard. Izdvajanja BiH 2017. godine su iznosila nešto ispod 1 posto BDP-a, 163 miliona eura godišnje, za razliku od Hrvatske članice EU sa 3,39 posto BDP-a 1,66 mlijardi eura godišnje i Srbije članice CEFTA 2006. godine 2,15 posto BDP-a. Članstvo u WTO-u, koja sa 97 posto participira u ukupnoj svjetskoj trgovini, je još uvijek želja, a istu sudbinu, od europskih zemalja, dijele još samo Srbija i Bjelorusija. Mali Šengen ne može biti alternativa CEFTA-i 2006., a još manje WTO-u”, zaključio je Batinović.
(KLIX/PRESS)
