Turska lira se snažno oporavila sa rekordnog minimuma danas, pošto je centralna banka intervenisala zbog, kako kaže, “nezdravih” tržišnih cijena.
Turska valuta je u novembru zabilježila oštar pad, nakon odluke centralne banke da dodatno ublaži monetarnu politiku uprkos rastućoj inflaciji, što je predsjednik Tajip Erdoan podržao za razliku od stručne javnosti koja je uputila brojne kritike.
Centralna banka je u saopštenju navela da je “direktno” intervenisala na tržištu “prodajnim transakcijama zbog nezdravog formiranja deviznih kurseva”, prenosi Rojters.
Lira, koja je ranije pala za čak 3,3 posto na 13,87 lira prema američkoj valuti, oporavila se na 12,76 lira za dolar na trgovanju u 09:36 časova po GMT, ojačavši za više od 5,0 posto na dnevnom nivou.
Turka valuta je u utorak dotakla dno spustivši se 14 lira prema dolaru, nakon što je Erdoan ponovo stao u odbranu ekonomske politike i pošto je dolar krenuo da raste nakon najave predsjednika FED-a Džeroma Paulea o monetarnom zatezanju.
Lira je ove godine izgubila 47 posto vrijednosti, pri čemu je samo u novembru zabilježila gubitak od oko 30 procenata, što je ubrzalo “topljenje” zarada i ušteđevine Turaka i pojačalo pritisak na budžete domaćinstava.
Po peti put tokom manje od dvije nedjelje, Erdoan je sinoć branio ublažavanje monetarne politike koje je većina ekonomista nazvala nepromišljenim potezom. On je, u intervjuu na državnoj televiziji, rekao da “nema odustajanja” od nove politike.
“Vidjećemo da će kamatne stope znatno pasti i da će doći do poboljšanja deviznih kurseva uoči izbora”, rekao je Erdoan, navodi Rojters i podsjeća da izbori treba da se održe najkasnije do sredine 2023. godine.
Strateg za investicije u kompaniji Olsprings Global Investments Brajan Džejkobson, smatra da je “opasan eksperiment koji Erdoan pokušava da izvede”.
“Uvozne cijene će vjerovatno porasti kako lira pada, što će pogoršati inflaciju. Strah bi mogao da otjera strane investicije, što bi otežalo finansiranje rasta”, kaže Džejkobson, dodajući da će cijena tzv. kreditnog svopa od neizvršenja povećati rizik od neizmirivanja dužničkih obaveza.
Centralna banka Turske je od septembra smanjila referentnu kamatu za 400 baznih poena na 15 posto uprkos inflaciji koja je blizu 20 procenata. Očekuje se da će u decembru ponovo sniziti referentnu stopu.
